Mediteranska dagnja: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Promijeni sam većinu stranice, nadopisao točnije podatke, umetnuo novu sliku.... |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{točnost}} |
|||
{{Taksokvir |
{{Taksokvir |
||
| boja = pink |
| boja = pink |
||
| Redak 18: | Redak 17: | ||
== Opis == |
== Opis == |
||
Tijelo dagnje, odnosno njena ljuštura, ima oblik izdužena trokuta, s jednim ovalnim i drugim zašiljenim krajem. Izvana je crna ili tamnoplava, glatka, ali cesto obrasla morskim raslinjem, dok je iznutra srebrnoplava. Ljušture su simetricne, s oštrim rubovima. Velika je oko 6 centimetara, a neke narastu i do 15 centimetara. Rastu u grozdovima (slika desno) pa ih nije teško sakupiti. |
|||
One se pričvršćuju za podlogu nitima koje omogućuju da ih ne odnesu valovi i [[Morska struja|morske struje]]. Jestiva dagnja je [[školjkaši|školjkaš]] plavocrne boje. Hrani se [[plankton]]om i [[alga]]ma. Za oseke se nađe na suhom pa čvrsto zatvori ljušture i tako satima može ostati bez vode. Većina školjaka na tržištu potječe iz uzgajališta koja se uglavnom nalaze u dijelovima [[Jadran]]a gdje je more izuzetno čisto. Uzgoj im traje do četiri godine. |
|||
Dagnja je školjka.Njezina ličinka lebdi u vodi,a nakon što se prilijepi za stijenu,poćinje rasti.Stvaraju velie nakupine koje oblažu stijene uz obalu.Hrane se planktonima.Nekoliko dana mogu živjeti izvan vode.Koriste se u ljudskoj prehrani.Uz duž obale jadrana postoje mnoga uzgajališta poput Malostonskog zaljeva i Zatona kod Šibenika. |
|||
== |
== Rasprostranjenost == |
||
Samoniklu dagnju nalazimo uzduž istočne obale Jadrana. Naselja dagnji uglavnom su gusta i dosta prostrana. To osobito vrijedi za neka područja, kao npr. Novigradsko more, Šibenski zaljev i kanal, Malostonski i Pulski zaljev. Osim jadranske dagnje koja inače obitava duž cijelog Sredozemlja, a nije rijedak gost i Crnog mora, dagnju nalazimo uz atlansku obalu Francuske, Nizozemske, sve do Sjeverne Irske. |
|||
== Ishrana == |
|||
Kao i ostale školjke, dagnja se hrani planktonom, filtrirajući morsku vodu. Prema tvrdnjama stručnjaka dagnja u jednom satu profiltrira čak 7 litara vode. Dagnja se mrijesti dva puta godišnje, pocetkom proljeća i jeseni. Jedinka tada u more ispušta od 5 do 25 milijuna jaja. Raste brzo, pa prosjecnu velicinu dostiže vec u prvoj godini. |
|||
==<nowiki/>== |
|||
{{WProjekti |
{{WProjekti |
||
|commons = Mussel |
|commons = Mussel |
||
Inačica od 2. ožujka 2014. u 15:29
| Dagnja | |
|---|---|
 Dagnje | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Mollusca |
| Razred: | Bivalvia |
| Subclasses | |
Dagnja (lat. Mytilus galloprovincialis) je školjkaš koji živi i u Jadranskom moru.
Opis
Tijelo dagnje, odnosno njena ljuštura, ima oblik izdužena trokuta, s jednim ovalnim i drugim zašiljenim krajem. Izvana je crna ili tamnoplava, glatka, ali cesto obrasla morskim raslinjem, dok je iznutra srebrnoplava. Ljušture su simetricne, s oštrim rubovima. Velika je oko 6 centimetara, a neke narastu i do 15 centimetara. Rastu u grozdovima (slika desno) pa ih nije teško sakupiti.
Rasprostranjenost
Samoniklu dagnju nalazimo uzduž istočne obale Jadrana. Naselja dagnji uglavnom su gusta i dosta prostrana. To osobito vrijedi za neka područja, kao npr. Novigradsko more, Šibenski zaljev i kanal, Malostonski i Pulski zaljev. Osim jadranske dagnje koja inače obitava duž cijelog Sredozemlja, a nije rijedak gost i Crnog mora, dagnju nalazimo uz atlansku obalu Francuske, Nizozemske, sve do Sjeverne Irske.
Ishrana
Kao i ostale školjke, dagnja se hrani planktonom, filtrirajući morsku vodu. Prema tvrdnjama stručnjaka dagnja u jednom satu profiltrira čak 7 litara vode. Dagnja se mrijesti dva puta godišnje, pocetkom proljeća i jeseni. Jedinka tada u more ispušta od 5 do 25 milijuna jaja. Raste brzo, pa prosjecnu velicinu dostiže vec u prvoj godini.
 | Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Dagnje |
