Amfilohije Radović: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Uklonjena promjena suradnika 78.30.138.167, vraćeno na zadnju inačicu suradnika 94.250.3.170
Redak 15: Redak 15:


==Uloga u raspadu SFRJ==
==Uloga u raspadu SFRJ==
Amfilohije se zalagao za stvaranje [[Velika Srbija|Velike Srbije]] ujedinjenjem svih oblasti u kojima žive Srbi.<ref name="Ramet">[http://books.google.com/books?id=FTw3lEqi2-oC&pg=PA501&dq=Amfilohije&ei=ldMcS8jFLZSszQS4opDKDg&client=firefox-a#v=onepage&q=Amfilohije&f=false Sabrina P. Ramet, The three Yugoslavias: state-building and legitimation, 1918-2005]</ref> Mitropolit Amfilohije je na [[Petrovdan]], [[12. srpnja]] [[1991]]. godine u [[Cetinjski manastir|cetinjskom manastiru]] primio [[Željko Ražnatović Arkan|Željka Ražnatovića Arkana]], vođu srpske paravojne postrojbe „Tigrovi“, koji je sa svojom jedinicom pušten u manastir pod punim naoružanjem.<ref name="e-novine"/><ref name="Portret"/><ref name="Intervju"/> Arkanove jedinice su neke vrijeme služile kao "osiguranje" Cetinjskog manastira.<ref>[http://www.blic.rs/drustvo.php?id=74645 Kozaci ne obezbeđuju manastir]</ref><ref name="borba">[http://www.borba.rs/content/view/3625/83/ Gospodari nekulture]</ref>
Amfilohije je, ponesen idejom [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] o “nacionalnom preporodu”, podržavao rat koji se zahuktavao u bivšoj Jugoslaviji. On se zalagao za stvaranje [[Velika Srbija|Velike Srbije]] ujedinjenjem svih oblasti u kojima žive Srbi.<ref name="Ramet">[http://books.google.com/books?id=FTw3lEqi2-oC&pg=PA501&dq=Amfilohije&ei=ldMcS8jFLZSszQS4opDKDg&client=firefox-a#v=onepage&q=Amfilohije&f=false Sabrina P. Ramet, The three Yugoslavias: state-building and legitimation, 1918-2005]</ref> Mitropolit Amfilohije je na [[Petrovdan]], [[12. srpnja]] [[1991]]. godine u [[Cetinjski manastir|cetinjskom manastiru]] primio [[Željko Ražnatović Arkan|Željka Ražnatovića Arkana]], vođu srpske paravojne postrojbe „Tigrovi“, koji je sa svojom jedinicom pušten u manastir pod punim naoružanjem.<ref name="e-novine"/><ref name="Portret"/><ref name="Intervju"/> Arkanove jedinice su neke vrijeme služile kao "osiguranje" Cetinjskog manastira.<ref>[http://www.blic.rs/drustvo.php?id=74645 Kozaci ne obezbeđuju manastir]</ref><ref name="borba">[http://www.borba.rs/content/view/3625/83/ Gospodari nekulture]</ref>


Nakon izbijanja rata u Hrvatskoj 1991. Amfilohije Radović je boravio na dubrovačkom ratištu.<ref name="Đorđević">[http://www.bhdani.com/arhiva/281/t28109.shtml Mirko Đorđević, analitičar Srpske pravoslavne crkve]</ref> On je u jesen 1991. obilazio crnogorsku vojsku koja je vršila [[opsada Dubrovnika|opsadu Dubrovnika]] i dijelio im križiće i ikonice.<ref>[http://www.pescanik.net/content/view/4028/171/ Zašto se u crkvi šapuće, II deo]</ref> U studenom 1991. godine Amfilohije je na dubrovačkom ratištu epskom pjesmom "[[Mojkovačka bitka]]" izvođenom uz gusle hrabrio rezerviste podgoričke brigade „Veljko Vlahović“.<ref name="e-novine">[http://www.e-novine.com/srbija/srbija-licnosti/32577-Zvijer-bezdana.html Zvijer iz bezdana]</ref>
Nakon izbijanja rata u Hrvatskoj 1991. Amfilohije Radović je boravio na dubrovačkom ratištu.<ref name="Đorđević">[http://www.bhdani.com/arhiva/281/t28109.shtml Mirko Đorđević, analitičar Srpske pravoslavne crkve]</ref> On je u jesen 1991. obilazio crnogorsku vojsku koja je vršila [[opsada Dubrovnika|opsadu Dubrovnika]] i dijelio im križiće i ikonice.<ref>[http://www.pescanik.net/content/view/4028/171/ Zašto se u crkvi šapuće, II deo]</ref> U studenom 1991. godine Amfilohije je na dubrovačkom ratištu epskom pjesmom "[[Mojkovačka bitka]]" izvođenom uz gusle hrabrio rezerviste podgoričke brigade „Veljko Vlahović“.<ref name="e-novine">[http://www.e-novine.com/srbija/srbija-licnosti/32577-Zvijer-bezdana.html Zvijer iz bezdana]</ref>

Inačica od 4. ožujka 2014. u 21:42

Amfilohije Radović

Amfilohije (Risto) Radović (rođen 7. siječnja 1938. godine u Donjoj Morači) je crnogorsko-primorski mitropolit Srpske pravoslavne Crkve. Jedan od zastupnika svetosavskog nacionalizma.[1][2]

Amfilohijevo političko djelovanje u okviru Srpske pravoslavne crkve izaziva brojne kontroverze u javnosti zbog velikosrpskog nacionalizma, negiranja crnogorskog naroda i državnosti, reafirmacije četništva kao i zbog protivljenja europskim integracijama. Njegovo sudjelovanje u političkom životu se smatra izrazito konzervativnim i militantnim.[3]

Tijekom raspada SFRJ bio je u bliskim odnosima sa Radovanom Karadžićem i Željkom Ražnatovićem Arkanom. Zbog njegovog političkog djelovanja i uloge koju je imao u ratovima, mnogi ga nazivaju ratnikom u mantiji.[3]

Životopis

Mladost i obrazovanje

Risto Radović, sin Ćira i Mileve Radović, rođen je na pravoslavni Božić 7. siječnja 1938. godine u Barama Radovića u Donjoj Morači. Završio je Bogosloviju Sv. Save u Beogradu. Na Bogoslovskom fakultetu SPC u Beogradu diplomirao je 1962. god. Pored teologije, na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Beogradu, studirao je klasičnu filologiju. Veliki utjecaj na Amfilohija izvršio je svetosavski teolog Justin Popović.[4] Postdiplomski studij nastavlja u Bernu i Rimu. Odatle prelazi u Atenu, u kojoj, za vrijeme sedmogodišnjeg boravka, pored svakodnevne svećeničke službe, uspijeva doktorirati sa tezom o Grigoriju Palami, koju piše na grčkom jeziku i brani uz najvišu moguću ocjenu.[4]

Sredinom 1970-ih odlazi na Svetu goru, gdje godinu dana provodi kao redovnik, uzevši ime Amfilohije, što na grčkom znači "dva voda vojske".[3] Nakon toga je pozvan predavati na Ruskom pravoslavnom institutu "Sveti Sergije" u Parizu od 1974. do 1976., gdje uz ostalih pet jezika koje je savladao, usavršava i francuski jezik. Od stranih jezika zna grčki, ruski, talijanski, njemački i francuski jezik.[4] Po povratku, u Beogradu je biran za dekana Bogoslovskog fakulteta i izvanrednog profesora. Od 1980. predaje na Bogoslovskom fakultetu. Krajem 1985. izabran je za episkopa banatskog sa sjedištem u Vršcu. Amfilohije je uoči Božića 1991. godine na Cetinju ustoličen za Mitropolita crnogorsko-primorskog SPC, zetsko-brdskog i skenderijskog i egzarha Pećkog trona, kako glasi njegova puna titula. Titula "skenderijski" podrazumijeva i nadležnost nad oblasti Skadra u Albaniji, [5] no stvarna nadležnost toga područja je pod ovlastima Albanske pravoslavne crkve.

Uloga u raspadu SFRJ

Amfilohije je, ponesen idejom Slobodana Miloševića o “nacionalnom preporodu”, podržavao rat koji se zahuktavao u bivšoj Jugoslaviji. On se zalagao za stvaranje Velike Srbije ujedinjenjem svih oblasti u kojima žive Srbi.[6] Mitropolit Amfilohije je na Petrovdan, 12. srpnja 1991. godine u cetinjskom manastiru primio Željka Ražnatovića Arkana, vođu srpske paravojne postrojbe „Tigrovi“, koji je sa svojom jedinicom pušten u manastir pod punim naoružanjem.[7][8][9] Arkanove jedinice su neke vrijeme služile kao "osiguranje" Cetinjskog manastira.[10][1]

Nakon izbijanja rata u Hrvatskoj 1991. Amfilohije Radović je boravio na dubrovačkom ratištu.[11] On je u jesen 1991. obilazio crnogorsku vojsku koja je vršila opsadu Dubrovnika i dijelio im križiće i ikonice.[12] U studenom 1991. godine Amfilohije je na dubrovačkom ratištu epskom pjesmom "Mojkovačka bitka" izvođenom uz gusle hrabrio rezerviste podgoričke brigade „Veljko Vlahović“.[7]

Amfilohije je drugi put ugostio Arkana po njegovom povratku sa dubrovačkog ratišta, na Badnji dan 1992. godine, kada je Arkanu pripala "čast" čuvati badnjak na Cetinju.[3] Tom prilikom je izvršeno masovno krštenje oko 400 izbjeglica iz sjeverne Albanije[7][5], a Amfilohije je bacio anatemu na "one koji hoće razdvojti Srbiju od Crne Gore".[9] Željko Ražnatović Arkan je tada iz Cetinjskog manastira poručio Crnogorcima: "I Skadar će biti naš".[5]

Tijekom rata u Bosni i Hercegovini, Amfilohije je bio blizak prijatelj Radovana Karadžića, optuženog za ratne zločine. Radović je Karadžića često posjećivao na Palama i obilazio njegove borce po bosansko-hercegovačkim ratištima da ih osokoli za borbu.[5] Kada su čelnici Republike Srpske odbacili Vance-Owenov mirovni plan 1993. godine, Amfilohije je izjavio da su oni te noći "krenuli svetolazarevskim putem". Zbog odbacivanja mirovnog sporazuma, Amfilohije je Biljanu Plavšić proglašavao kosovkom djevojkom.[13] Amfilohije je izjavljivao da se u BiH bije bitka za "slobodu zlatnu i obraz časni čitavog pravoslavlja, za pravdu i dušu čitavoga svijeta, za svetinju bogolikog ljudskog dostojanstva".[5] Zbog "zasluga" tijekom rata u Bosni, Radovan Karadžić ga je odlikovao Ordenom Njegoša prvog reda.[14]

1996. godine Radović je uredio zbornik radova Jagnje Božije i zvijer iz bezdana, kojim se izlaže pravoslavna filozofija rata i u kojem se, pored ostalih autora, nalazi i tekst Radovana Karadžića.[15] Haško tužilaštvo smatra da se Karadžić, dok je bio u bijegu, skrivao u manastirima pod Amfilohijevom nadležnošću.[8]

Političko djelovanje u Crnoj Gori

Amfilohija mnogi kritiziraju zbog miješanja u politiku Crne Gore, kao i zbog pokušaja njene klerikalizacije. Njegov dolazak u Crnu Goru neki povezuju sa „antibirokratskom revolucijom”, kada su vlast u toj republici preuzeli Miloševićevi kadrovi.[8] Amfilohije Radović je u Crnoj Gori godinama vatreno propovijedao svetosavlje, ideologiju srpskog nacionalizma.[8] Poznat je po žestokom negiranju crnogorske nacije i crnogorske državnosti.[3][9] Mitropolitovo promoviranje "srpstva i svetosavlja", u skladu sa velikosrpskom nacionalističkom projektu, dovelo je do značajne polarizacije među samim Crnogorcima.[5] Žestoki antikomunizam i reafirmacija četništva, putem nakladne djelatnosti Mitropolije crnogorsko-primorske i organiziranim posvećenjem stratišta na kojima su izginuli četnici, izazvalo je kontraverzna mišljenja, ne samo u crnogorskoj javnosti.[5]

Izvori

Vanjske poveznice