Kreda (tvar): razlika između inačica
Rügen Slaveni zovu Rujanom. I u Njemačkoj je. |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 16: | Redak 16: | ||
===U slikarstvu=== |
===U slikarstvu=== |
||
Ima ista svojstva kao i [[ugljen]], ali je kreda tvrđa pa pomoću nje možemo vući oštre i tanke linije. |
Ima ista svojstva kao i [[ugljen|uggggggggggljen]], ali je kreda tvrđa pa pomoću nje možemo vući oštre i tanke linije. |
||
Sangvina kredom se crtao ljudski inkarnat (boja ljudske puti). |
Sangvina kredom se crtao ljudski inkarnat (boja ljudske puti). |
Inačica od 9. ožujka 2014. u 14:11
Kreda (mletački tal. creda < lat. creta, po grčk. otoku Kreti) je sedimentna stijena, zemljasti prirodni najčešće sitnozrni kalcit (kalcijev karbonat; CaCO3).
Svojstva
U prirodi često dolazi kao sastojak od fosilnih vapnenastih ljuštura foraminifera i drugih ljusaka sitnih životinjica.
Tvori na nekim mjestima velika ležišta (otok Rujana (Njemačka), sjeverna Francuska i dr.).
Kreda se, u prirodi, nalazi u bijeloj, crnoj i sangvina (boja hrđe) boji. Vadi se u rudnicima krede.
Upotreba
Upotrebljava se kao pigment, sirovina za kit, kreda za pisanje, punilo za gumu, prašak za poliranje i dr..
U slikarstvu
Ima ista svojstva kao i uggggggggggljen, ali je kreda tvrđa pa pomoću nje možemo vući oštre i tanke linije.
Sangvina kredom se crtao ljudski inkarnat (boja ljudske puti).
Vidi još
|
Izvor
- Hrvatska enciklopedija (LZMK), Broj 6 (Kn-Mak), str. 242.. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2004.g. ISBN 953-6036-36-3