Obična bukva

Ovo je glavno značenje pojma Obična bukva. Za druga značenja pogledajte Obična bukva (razdvojba).

Bukva
Bukova šuma
Sistematika
Carstvo:	Plantae
Divizija:	Magnoliophyta
Razred:	Magnoliopsida
Red:	Fagales
Porodica:	Fagaceae
Rod:	Fagus
Vrsta:	F. sylvatica
Dvojno ime
Fagus sylvatica L.
Rasprostranjenost
wikivrste wikislike wikigalerija

Fagus sylvatica

Bukva (Fagus sylvatica) bjelogorično je drvo iz porodice Fagaceae, najrasprostranjenija šumska vrsta drveća u Hrvatskoj.

Rasprostranjenost

Bukva raste na brdskim i planinskim položajima srednje, zapadne te jugoistočne Europe.

U Hrvatskoj je autohtona vrsta drveća. Raste na Macelju, Ivanščici, Medvednici, Papuku, Psunju, Samoborskom gorju, u Gorskom kotaru, na Dinari, Velebitu, Bilogori i Kalniku. U Jugoistočnoj Europi ima oko 13 mil. ha bukovih šuma.

Iznad pojasa hrastovih šuma pa sve do 1200 m nadmorske visine, ostaje posljednji pojas listopadnog drveća u kojem najvažniju ulogu ima bukva. U nekim krajevima javlja se čak iznad pojasa četinarskih šuma na visinama 1800 - 2000 m. Bukva koja raste na toj visini naziva se pretplaninskom bukvom.

Izgled

Naraste do 40 m visine. Debljina debla može biti i preko 1 m prsnog promjera. Krošnja je široko zaobljena.

Kora debla je siva, glatka i tanka. Pupovi su 2 cm dugi, vretenasti, otklonjeni od izbojka pod kutem od 45°. Srčika izbojka je trobrida. Lišće je eliptično, dugo 8 cm. Rub lista je valovit i fino trepavičasto dlakav. List bukve u mladosti jee bogat vitaminom C. Cvjetovi su jednospolni u resastim, glavičastim cvatovima. Muški su u okruglim resama na dugoj stapki, ženski po dva cvijeta u kupuli, koja je obrasla končastim ljuskama.

Kupula ili zajednički ovoj, nastaje bujanjem cvjetne osi. Za cvjetanja kupula je sočna, poslije otvrdne i postane drvenasta, a njeni se listići pretvore u duge bodljike ili ljuske.

Bukva cvjeta iza listanja, u travnju ili svibnju. Muški i ženski cvjetovi su na ovogodišnjim izbojcima.

Po dva su ploda u kupuli, nazvana bukvice. Smeđi su, trokutasti, jestivi u nuždi. Dozrijevaju u rujnu ili početkom listopada, a otpadaju nakon prvih mrazeva u listopadu ili početkom studenoga. U 1 kg plodova ima 3600 do 6800 bukvica. Klijavost je kratkotrajna, oko 6 mjeseci, a iznosi prosječno oko 35 %.

Zrela kupula puca na 4 dijela. Bukvica ima dvije mesnate, bubrežaste supke. Prvi listovi su nasuprotni.

Bukva se oprašuje vjetrom. Punim urodom rađa svake 7. do 12. godine. Počinje imati plodove u starosti od 40 do 50 godina.

Ekološka svojstva

Bukove šume dolaze na svim matičnim supstratima (bazofilni, neutrofilni, acidofilni). Podnosi zasjenu najbolje od listopadnog drveća. Ponik je osjetljiviji na mraz i suncožar.

Kora je tanka, pa je osjetljiva na naglo osvjetljenje.

Dobro se zakorijenjuje, korijen se odlično prilagođuje uvjetima na terenu, otporna je na vjetrove. Traži svježa tla.

Fitocenologija (biljne zajednice)

• Šuma bukve s bijelim šašem (As. Carici albae-Fagetum ),
• Šuma bukve s dlakavim šašem (As. Carici pilosae-Fagetum),
• Šuma bukve s lazarkinjom (As. Asperulo odoratae-Fagetum),
• Šuma bukve s bjelkastom bekicom (As. Luzulo-Fagetum),
• Šuma bukve s rebračom (As. Blechno-Fagetum)
• Šuma bukve i širokolisne grašolike (As. Vicio oroboidi-Fagetum)
• Šuma bukve s velikom mrtvom koprivom (As. Lamio orvalae-Fagetum)
• Šuma bukve i crnog graba (As. Ostryo-Fagetum)
• Šuma bukve sa širokolisnim gladcem (As. Laserpitio-Fagetum)
• Primorska bukova šuma s jesenskom šašikom (As. Seslerio autumnalis-Fagetum)
• Šuma bukve s risjem (As. Erico-Fagetum)
• Pretplaninska šuma bukve s planinskim divokozjakom (As. Doronico columnae-Fagetum)
• Pretplaninska šuma bukve i gorskog javora (As. Polysticho lonchitis-Fagetum)
• Pretplaninska šuma bukve s planinskim žabnjakom (As. Ranunculo platanifolii-Fagetum)

Poveznice

• Karpatske bukove prašume

Vanjske poveznice

Predložak:Link FA Predložak:Link FA