Slobodni pad: razlika između inačica
Uklanjanje izmjene što ju je unio 93.139.184.153 (Razgovor sa suradnikom:93.139.184.153) |
m lektura |
||
Redak 2: | Redak 2: | ||
Kao iznos [[ubrzanje|ubrzanja]] uzima se ubrzanje gravitacijske sile i iznosi ~9,81 m/s<sup>2</sub>. Pri tome se za izračunavanje ostalih [[fizika|fizikalnih]] veličina koriste formule za jednoliko ubrzano gibanje. |
Kao iznos [[ubrzanje|ubrzanja]] uzima se ubrzanje gravitacijske sile i iznosi ~9,81 m/s<sup>2</sub>. Pri tome se za izračunavanje ostalih [[fizika|fizikalnih]] veličina koriste formule za jednoliko ubrzano gibanje. |
||
U slobodnom padu prevaljeni put tijela koje slobodno pada (inače se označava sa ''s'') je u ovom slučaju visina s koje tijelo pada te se označava |
U slobodnom padu prevaljeni put tijela koje slobodno pada (inače se označava sa ''s'') je u ovom slučaju visina s koje tijelo pada te se označava s ''h'', akceleracija ili ubrzanje (inače se označava s ''a'') je u ovom slučaju gravitacija te se označava s ''g'', vrijeme s ''t'', a brzina s ''v''. |
||
Jednadžba jednolikog ubrzanog gibanja po pravcu |
Jednadžba jednolikog ubrzanog gibanja po pravcu |
||
Redak 15: | Redak 15: | ||
:<math>{v^2}={2h*g} => v=\sqrt{2h*g} => h=\frac{v^2}{2g}</math> |
:<math>{v^2}={2h*g} => v=\sqrt{2h*g} => h=\frac{v^2}{2g}</math> |
||
Zbog Zemljine rotacije ona je sferoidnog oblika, tj. spljoštena na polovima. Zbog toga što je djelovanje sile teže manje (zanemarivo manje) na većim udaljenostima od središta Zemlje gravitacijska sila je manja na ekvatoru nego na polovima. Uz to ovisno o geografskoj širini i dužini gravitacijska sila je različita čak i za pojedine |
Zbog Zemljine rotacije ona je sferoidnog oblika, tj. spljoštena na polovima. Zbog toga što je djelovanje sile teže manje (zanemarivo manje) na većim udaljenostima od središta Zemlje gravitacijska sila je manja na ekvatoru nego na polovima. Uz to ovisno o geografskoj širini i dužini gravitacijska sila je različita čak i za pojedine dijelove većih gradova. |
||
Tu su prikazane precizne vrijednosti akceleracije sile teže (gravitacijske sile) na nekim lokacijama u nekim gradovima Europe i Afrike. |
Tu su prikazane precizne vrijednosti akceleracije sile teže (gravitacijske sile) na nekim lokacijama u nekim gradovima Europe i Afrike. |
Inačica od 24. ožujka 2014. u 15:21
Slobodni pad je jednoliko ubrzano pravocrtno gibanje tijela bez početne brzine, uzrokovano djelovanjem Zemljine privlačne sile iliti sile teže, kao i pojava težine tijela. Pri tome tijelo pri padu uz stalnu akceleraciju prevaljuje sve veći put, jer je brzina pada sve veća.Važno je napomenuti da akceleracija tijela ne ovisi o masi tijela. Kao iznos ubrzanja uzima se ubrzanje gravitacijske sile i iznosi ~9,81 m/s2. Pri tome se za izračunavanje ostalih fizikalnih veličina koriste formule za jednoliko ubrzano gibanje.
U slobodnom padu prevaljeni put tijela koje slobodno pada (inače se označava sa s) je u ovom slučaju visina s koje tijelo pada te se označava s h, akceleracija ili ubrzanje (inače se označava s a) je u ovom slučaju gravitacija te se označava s g, vrijeme s t, a brzina s v.
Jednadžba jednolikog ubrzanog gibanja po pravcu
postaje jednadžba slobodnog pada
Jednadžba koja opisuje zavisnost vremena o visini s koje tijelo pada i gravitaciji, glasi:
Jednadžba koja opisuje zavisnost brzine o visini s koje tijelo pada i gravitaciji, glasi:
Zbog Zemljine rotacije ona je sferoidnog oblika, tj. spljoštena na polovima. Zbog toga što je djelovanje sile teže manje (zanemarivo manje) na većim udaljenostima od središta Zemlje gravitacijska sila je manja na ekvatoru nego na polovima. Uz to ovisno o geografskoj širini i dužini gravitacijska sila je različita čak i za pojedine dijelove većih gradova.
Tu su prikazane precizne vrijednosti akceleracije sile teže (gravitacijske sile) na nekim lokacijama u nekim gradovima Europe i Afrike.
GRAD g / (m/s2) Reykjavik 9, 822 80 Helsinki 9, 819 15 Berlin 9, 812 82 Pariz 9, 809 41 München 9, 807 44 Zagreb/katedrala 9, 806 7621 Zagreb/tvornica OKI 9, 806 8099 Zagreb/Sveta Nedjelja 9, 806 7327 Rim 9, 803 63 Kinšasa 9, 779 18 Johannesburg 9, 785 50
Vrlo točne vrijednosti konstante g mogu pružiti informacije o geološkoj građi podzemlja, pa se rabe, na primjer, kao jedna od metoda pri traganju za ležištima nafte i plina.