Grafičko korisničko sučelje: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinosi)
m Bot: Migrating 53 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q782543 (translate me)
Redak 19: Redak 19:
== Vrste grafičkih sučelja ==
== Vrste grafičkih sučelja ==


Grafička sučelja koja se ne temelje na PUI-u se najčešće susreću u [[Računalna igra|računalnim igrama]] kao i u naprednim sučeljima temeljenim na [[virtualna stvarnost|virtualnoj stvarnosti]]. Danas se istražuje novo sučelje nazvano [[Zooming User Interface]] ili ZUI koji kombinira [[3D računarska grafika|trodimenzionalno]] kretanje sa [[2D računarska grafika|2D]] slikom.
Grafička sučelja koja se ne temelje na PUI-u se najčešće susreću u [[Računalna igra|računalnim igrama]] kao i u naprednim sučeljima temeljenim na [[virtualna stvarnost|virtualnoj stvarnosti]]. Danas se istražuje novo sučelje nazvano [[Zooming User Interface]] ili ZUI koji kombinira [[3D računarska grafika|trodimenzionalno]] kretanje s [[2D računarska grafika|2D]] slikom.


Neka grafička sučelja su napravljena isključivo za jednu namjenu, to je bio primjer sa [[Atari ST]] računalom u [[1986]]. godini kad je predstavljeno grafičko sučelje s [[Touchscreen|ekranom osjetljivim na dodir]]. Danas se grafičko sučelje ne koristi samo u računalima, danas ga koriste i razni govorni aparati, informacijski kiosci kao i monitori u industrijskim postrojenjima koji pokreću operativne sisteme u realnom vremenu (RTOS). Neki najnoviji [[mobitel]]i također imaju grafička sučelja s ekranima osjetljivim na dodir.
Neka grafička sučelja su napravljena isključivo za jednu namjenu, to je bio primjer s [[Atari ST]] računalom u [[1986]]. godini kad je predstavljeno grafičko sučelje s [[Touchscreen|ekranom osjetljivim na dodir]]. Danas se grafičko sučelje ne koristi samo u računalima, danas ga koriste i razni govorni aparati, informacijski kiosci kao i monitori u industrijskim postrojenjima koji pokreću operativne sisteme u realnom vremenu (RTOS). Neki najnoviji [[mobitel]]i također imaju grafička sučelja s ekranima osjetljivim na dodir.


== GUI protiv CLI ==
== GUI protiv CLI ==

Inačica od 25. ožujka 2014. u 10:59

Primjer KDE grafičkog sučelja, jednog od X Window System GUI-a dostupnih na Unix sustavima

GUI (eng. graphical user interface) grafičko korisničko sučelje je način interakcije čovjeka s računalom kroz manipulaciju grafičkim elementima i dodacima uz pomoć tekstovnih poruka i obavijesti.

GUI programi prikazuju vizualne elemente poput:

  • ikona (sličice na desktopu, tj. pozadini)
  • prozora
  • gumbi s tekstom i/ili slikama
  • okviri za unos teksta
  • kvadratići za odabir i tipa (moguće je odabrati više kvadratića - eng. check box)
  • kružići za odabir ili tipa (moguće je odabrati samo jedan kružić - eng. radio button)

Prethodnici GUI programa su izumljeni na Stanfordskom fakultetu, na čelu s Douglasom Englebartom i koristili su tekstualne poveznice za upravljanje. Kasnije su istraživači na Xerox PARC-u unaprijedili i otišli dalje od samo tekstualnih poveznica i počeli su koristiti grafičko sučelje za njihovo Alto računalo. To je bio prethodnik svih današnjih grafičkih sučelja, zvao se PUI. PUI je i tada koristio prozore, menije, gumbe, kvadratiće za odabir, ikone kao i uključivanje nekih pokaznih uređaja kao što je npr. miš.

Prvi put ga je iskoristio Apple na svojim Macintosh računalima i operativnim sustavima, dok je kasnije Microsoft kopirao Appleove ideje u njihovim prvim verzijama Windows operativnog sustava. Primjeri nekih grafičkih sučelja su Mac OS, Microsoft Windows, NEXTSTEP i X Window System od kojeg su nastali Qt (KDE), GTK+ (GNOME), i Motif (CDE).

Pomoću grafičkog sučelja uporaba današnjih računala je mnogo jednostavnija nego u doba DOS operativnog sustava koji je bio prilično negostoljubljiv prema novim korisnicima računala. Većina današnjih operativnih sustava ima mogućnost uporabe grafičkog sučelja, dakle kursora, ikona, prozora i drugih elemenata.

Vrste grafičkih sučelja

Grafička sučelja koja se ne temelje na PUI-u se najčešće susreću u računalnim igrama kao i u naprednim sučeljima temeljenim na virtualnoj stvarnosti. Danas se istražuje novo sučelje nazvano Zooming User Interface ili ZUI koji kombinira trodimenzionalno kretanje s 2D slikom.

Neka grafička sučelja su napravljena isključivo za jednu namjenu, to je bio primjer s Atari ST računalom u 1986. godini kad je predstavljeno grafičko sučelje s ekranom osjetljivim na dodir. Danas se grafičko sučelje ne koristi samo u računalima, danas ga koriste i razni govorni aparati, informacijski kiosci kao i monitori u industrijskim postrojenjima koji pokreću operativne sisteme u realnom vremenu (RTOS). Neki najnoviji mobiteli također imaju grafička sučelja s ekranima osjetljivim na dodir.

GUI protiv CLI

Grafičko sučelje je predstavljeno kao odgovor na tekstualno (CLI) sučelje koje je računalom upravljalo isključivo preko teksta i komandne linije. CLI je bio manje upotrebljiv nego GUI te je bio mnogo kompliciraniji za naučiti jer je koristio tekstualne naredbe (kao u DOS operativnom sustavu). Neki današnji operativni sustavi sadrže oba sučelja, iako se grafičko više koristi.

Vanjske poveznice