Murter: razlika između inačica

Murter
	Otok
	; mjesto Betina
Položaj
Koordinate	43°49′15″N 15°35′32″E / 43.82083°N 15.59222°E
Smještaj	Jadransko more
Država	Hrvatska
Otočje	Sjevernodalmatinski otoci
Fizikalne osobine
Površina	17,58 km2
Duljina obale	42,605 km
Stanovništvo
Glavno naselje	Murter; Betina; Jezera; Tisno
Broj stanovnika	5100

Pregledaj povijest

← Starija izmjena Novija izmjena →

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 30. ožujka 2014. u 15:48

Murter je sjevernodalmatinski otok, ispred mjesta Pirovac. Površina otoka je 17,58 km². Naselja na otoku su Betina, Tisno, Jezera i Murter koji je najveće i najstarije mjesto na otoku. Otok je s kopnom spojen kratkim mostom u mjestu Tisno.

Povijest

Otok su naseljavali Iliri jos u pretpovijesno doba. Prvi put ga spominje grčki prirodoznanstvenik Ptolomej pod imenom Scardon. Povijesni kontinuitet održan je i kroz vremena vladavine Rima o čemu svjedoče ostaci rimskog naselja Colentum, brojne ruševine rimskih ljetnikovaca, freske i mozaici razasuti po kopnu i moru. Ostatke antičkoga grada Colentuma danas je velikim dijelom pokrilo more, leže u podnožju brda Gradine, na sjevernoj strani uvale Hramine. Colentum je doživio procvat najvjerojatnije u vrijeme vladavine rimskih careva Nerona (37.- 68.) i Vespazijana (9.-79.) čiji je novac pronađen tijekom prvih arheoloških istraživanje provedenih od 1907. do 1909. g. Pretpostavlja se da su Colentum početkom 2. stoljeća srušili i opljačkali gusari, a ima indicija da je stradao u potresu. Pretpostavlja se da je slavensko stanovništvo prilikom dolaska zateklo prazno antičko naselje i tu se naselilo.

Pod hrvatskim imenom "Srimač" spominje se 1251. godine kada ugarsko-hrvatski kralj Bela proglašava granice Šibenske komune. U to vrijeme na otoku se nalaze samo dva naselja: Veliko Selo (Villa Magna), danas Murter i Jezera, dok Betina i Tisno nastaju u kasnijim stoljećima za vrijeme naseljavanja pred turskim provalama.

Godine 1298. Murter je imao 203 stanovnika. U Murteru i ostalim naseljima na otoku sve do XVIII. st. njegovale su se glagoljica i bosančica. Godine 1866. u Murteru osnovana je najstarija pučka knjižnica u Dalmaciji. Osnovna škola i pošta otvoreni su 1877. godine, a 1910. godine osnovana je Uljarska zadruga.

Otok Murter spominje se prvi put 1318. g. pod imenom "Insula Mortari", prema kojemu je kasnije nazvano i mjesto Murter. Od 1740. g otok se naziva Murter.

Gospodarstvo

Veći dio otoka prekriven je stoljetnim stablima maslina i smokava što su i glavne tradicionalne kulture koje uzgaja domaće stanovništvo. Dinko Zavorović, šibenski povjesničar, zapisao je 1597. godine da je otok dobro obrađen zahvaljujući napornom radu njegovih stanovnika i da se ondje proizvodi vrhunsko vino. Osim zemljoradnje, zanimanje stanovnika bilo je brodogradnja (tradicionalni drveni brodovi su gajeta, loger, leut), ribarstvo i stočarstvo. U novije vrijeme, zbog iznimnih prirodnih potencijala pokretač gospodarskog razvoja je turizam.

Poveznice

Latinsko idro, međunarodna jedriličarska regata u pomorju otoka Murtera
Otočni Radio Kornati

Vanjske poveznice

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Murter

Izvori

↑ ^a ^b Duplančić Leder, T.; Ujević, T.; Čala, M. (2004): Duljine obalne crte i površine otoka na hrvatskom dijelu Jadranskog mora određene s topografskih karata mjerila 1:25 000, Geoadria, Vol. 9, No. 1, 5-32.

Galerija

Otok Murter

Nedovršeni članak Murter koji govori o otoku ili otočju treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

[Duplancic-Cala-Ujevic-1] Duplančić Leder, T.; Ujević, T.; Čala, M. (2004): Duljine obalne crte i površine otoka na hrvatskom dijelu Jadranskog mora određene s topografskih karata mjerila 1:25 000, Geoadria, Vol. 9, No. 1, 5-32.

[1]

@@ Redak 13: / Redak 13: @@
 |slika      = [[Datoteka:Betina, island of Murter, Croatia - harbour 14.10.2007. 076.jpg|250px]]<br>mjesto Betina
 }}
-Murter je sjevernodalmatinski otok, ispred mjesta [[Pirovac]]. Površina otoka je 17,58 km<sup>2</sup>. Naselja na otoku su [[Betina]], [[Tisno]], [[Jezera]] i [[Murter (Murter-Kornati)|Murter]] koji je najveće i najstarije mjesto na otoku. Otok je s kopnom spojen kratkim [[most]]om u mjestu Tisno.
+'''Murter''' je sjevernodalmatinski otok, ispred mjesta [[Pirovac]]. Površina otoka je 17,58 km<sup>2</sup>. Naselja na otoku su [[Betina]], [[Tisno]], [[Jezera]] i [[Murter (Murter-Kornati)|Murter]] koji je najveće i najstarije mjesto na otoku. Otok je s kopnom spojen kratkim [[most]]om u mjestu Tisno.
 [[Datoteka:Road bridge to island of Murter, in Tisno, Croatia, 14.10.2007.jpg|mini|lijevo|200px|Most u Tisnom]]
 == Povijest ==
-Otok su naseljavali [[Iliri]] jos u predpovijesno doba. Prvi put ga spominje grčki prirodoznanstvenik [[Klaudije Ptolomej|Ptolomej]] pod imenom Scardon. Povijesni kontinuitet održan je i kroz vremena vladavine [[Rimsko Carstvo|Rima]] o čemu svjedoče ostaci rimskog naselja [[Colentum]], brojne ruševine rimskih ljetnikovaca, [[freska|freske]] i [[mozaik|mozaici]] razasuti po kopnu i moru. Ostatke antičkoga grada Colentuma danas je velikim dijelom pokrilo more, leže u podnožju brda Gradine, na sjevernoj strani uvale Hramine. Colentum je doživio procvat najverojatnije u vrijeme vladavine rimskih careva [[Neron]]a (37.- 68.) i [[Vespazijan]]a (9.-79.) čiji je novac pronađen tijekom prvih arheoloških istraživanje provedenih od 1907. do 1909. g. Pretpostavlja se da su Colentum početkom 2. stoljeća srušili i opljačkali gusari, a ima indicija da je stradao u potresu. Pretpostavlja se da je slavensko stanovništvo prilikom dolaska zateklo prazno antičko naselje i tu se naselilo.
+Otok su naseljavali [[Iliri]] jos u pretpovijesno doba. Prvi put ga spominje grčki prirodoznanstvenik [[Klaudije Ptolomej|Ptolomej]] pod imenom Scardon. Povijesni kontinuitet održan je i kroz vremena vladavine [[Rimsko Carstvo|Rima]] o čemu svjedoče ostaci rimskog naselja [[Colentum]], brojne ruševine rimskih ljetnikovaca, [[freska|freske]] i [[mozaik|mozaici]] razasuti po kopnu i moru. Ostatke antičkoga grada Colentuma danas je velikim dijelom pokrilo more, leže u podnožju brda Gradine, na sjevernoj strani uvale Hramine. Colentum je doživio procvat najvjerojatnije u vrijeme vladavine rimskih careva [[Neron]]a (37.- 68.) i [[Vespazijan]]a (9.-79.) čiji je novac pronađen tijekom prvih arheoloških istraživanje provedenih od 1907. do 1909. g. Pretpostavlja se da su Colentum početkom 2. stoljeća srušili i opljačkali gusari, a ima indicija da je stradao u potresu. Pretpostavlja se da je slavensko stanovništvo prilikom dolaska zateklo prazno antičko naselje i tu se naselilo.
 Pod [[Hrvatska|hrvatskim]] imenom "Srimač" spominje se [[1251]]. godine kada ugarsko-hrvatski kralj Bela proglašava granice Šibenske komune. U to vrijeme na otoku se nalaze samo dva naselja: Veliko Selo (Villa Magna), danas Murter i Jezera, dok Betina i Tisno nastaju u kasnijim stoljećima za vrijeme naseljavanja pred turskim provalama.
 Godine 1298. Murter je imao 203 stanovnika. U Murteru i ostalim naseljima na otoku sve do XVIII. st. njegovale su se [[glagoljica]] i [[bosančica]]. Godine 1866. u Murteru osnovana je najstarija pučka knjižnica u Dalmaciji. Osnovna škola i pošta otvoreni su 1877. godine, a 1910. godine osnovana je Uljarska zadruga.
@@ Redak 26: / Redak 27: @@
 == Gospodarstvo ==
-Veći dio otoka prekriven je stoljetnim stablima [[maslina]] i [[Smokva|smokava]] što su i glavne tradicionalne kulture koje uzgaja domaće stanovništvo. [[Dinko Zavorović]], šibenski povjesničar, zapisao je [[1597]]. godine da je otok dobro obrađen zahvaljući napornom radu njegovih stanovnika i da se ondje proizvodi vrhunsko [[vino]]. Osim zemljoradnje, zanimanje stanovnika bilo je [[brodogradnja]] (tradicionalni drveni brodovi su [[gajeta]], loger, leut), [[ribarstvo]] i [[stočarstvo]]. U novije vrijeme, zbog iznimnih prirodnih potencijala pokretač gospodarskog razvoja je [[turizam]].
+Veći dio otoka prekriven je stoljetnim stablima [[maslina]] i [[Smokva|smokava]] što su i glavne tradicionalne kulture koje uzgaja domaće stanovništvo. [[Dinko Zavorović]], šibenski povjesničar, zapisao je [[1597]]. godine da je otok dobro obrađen zahvaljujući napornom radu njegovih stanovnika i da se ondje proizvodi vrhunsko [[vino]]. Osim zemljoradnje, zanimanje stanovnika bilo je [[brodogradnja]] (tradicionalni drveni brodovi su [[gajeta]], loger, leut), [[ribarstvo]] i [[stočarstvo]]. U novije vrijeme, zbog iznimnih prirodnih potencijala pokretač gospodarskog razvoja je [[turizam]].
 == Poveznice ==