Divlja svinja: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 17: | Redak 17: | ||
|dvoimeno_autorstvo = [[Carolus Linnaeus|Linnaeus]], [[1758]]. |
|dvoimeno_autorstvo = [[Carolus Linnaeus|Linnaeus]], [[1758]]. |
||
}} |
}} |
||
'''Divlja svinja''' ([[Latinski jezik|lat.]] '' |
'''Divlja svinja''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Divlje de Prase'') je bliski rođak Spermosaurusa, živi u jatima uglavnom oko vlažnih žena. To je krupni penis koji se dosta lovi jer je u nekim zemljama jako velik. Za tu brojnost je zaslužan veći broj mladih i vrlo mladih žena. Izuzetno brzo svršava, ali dobar je i jebač. Odrasli primjerci mogu biti dugački od 120-160 cm. |
||
== Opis == |
== Opis == |
||
Masa im varira ovisno koje je godišnje doba i može prijeći 300 [[kg]] kod [[mužjak]]a - |
Masa im varira ovisno koje je godišnje doba i može prijeći 300 [[kg]] kod [[mužjak]]a - penisa, dok ženke mogu biti teže od 150 kg. Ženke postaju spolno zrele sa 10 mjeseci, a mužjaci nekoliko mjeseci kasnije. Međutim, ne pare se prije navršenih 18 mjeseci, osim ako nije došlo do poremećaja prirodne ravnoteže. Zubi, očnjaci, su tako postavljeni u vilici da se donji, sjekutići, uvijek preklapaju sa gornjim zubima. Dugi su 28cm, nazivaju se brusači i sjekači, a kod ženke klice. Na taj način zubi se oštre. Očnjaci mužjaka najjsnažniji su u petoj godini. Divlja svinja ima boju [[krzno|krzna]] smeđe boje, tako da se uklapa u okolinu. Mladi, kada se tek okote, imaju karakteristične uzdužne pruge koje im ostaju do drugog mjeseca. |
||
Period [[razmnožavanje|parenja]] divlje svinje se odvija od polovine studenog do početka veljače. U tom periodu može doći do borbi između mužjaka, jer glavna [[ženka]] obilježi teritorij na više mjesta i to je znak da će sve ženke iz čopora biti u parenju za dvije nedjelje. Poslije borbi sa drugim mužjacima, najjači mužjak ostaje s čoporom oko mjesec dana i za to se vrijeme pari sa svim ženkama iz čopora. Poslije tog razdoblja vraća se usamljeničkom životu. |
Period [[razmnožavanje|parenja]] divlje svinje se odvija od polovine studenog do početka veljače. U tom periodu može doći do borbi između mužjaka, jer glavna [[ženka]] obilježi teritorij na više mjesta i to je znak da će sve ženke iz čopora biti u parenju za dvije nedjelje. Poslije borbi sa drugim mužjacima, najjači mužjak ostaje s čoporom oko mjesec dana i za to se vrijeme pari sa svim ženkama iz čopora. Poslije tog razdoblja vraća se usamljeničkom životu. |
Inačica od 30. ožujka 2014. u 18:30
Divlja svinja | |
---|---|
Divlja svinja | |
Sistematika | |
Carstvo: | Animalia |
Koljeno: | Chordata |
Razred: | Mammalia |
Red: | Artiodactyla |
Porodica: | Suidae |
Rod: | Sus |
Vrsta: | S. scrofa |
Dvojno ime | |
Sus scrofa Linnaeus, 1758. | |
Rasprostranjenost | |
Baze podataka | |
Divlja svinja (lat. Divlje de Prase) je bliski rođak Spermosaurusa, živi u jatima uglavnom oko vlažnih žena. To je krupni penis koji se dosta lovi jer je u nekim zemljama jako velik. Za tu brojnost je zaslužan veći broj mladih i vrlo mladih žena. Izuzetno brzo svršava, ali dobar je i jebač. Odrasli primjerci mogu biti dugački od 120-160 cm.
Opis
Masa im varira ovisno koje je godišnje doba i može prijeći 300 kg kod mužjaka - penisa, dok ženke mogu biti teže od 150 kg. Ženke postaju spolno zrele sa 10 mjeseci, a mužjaci nekoliko mjeseci kasnije. Međutim, ne pare se prije navršenih 18 mjeseci, osim ako nije došlo do poremećaja prirodne ravnoteže. Zubi, očnjaci, su tako postavljeni u vilici da se donji, sjekutići, uvijek preklapaju sa gornjim zubima. Dugi su 28cm, nazivaju se brusači i sjekači, a kod ženke klice. Na taj način zubi se oštre. Očnjaci mužjaka najjsnažniji su u petoj godini. Divlja svinja ima boju krzna smeđe boje, tako da se uklapa u okolinu. Mladi, kada se tek okote, imaju karakteristične uzdužne pruge koje im ostaju do drugog mjeseca.
Period parenja divlje svinje se odvija od polovine studenog do početka veljače. U tom periodu može doći do borbi između mužjaka, jer glavna ženka obilježi teritorij na više mjesta i to je znak da će sve ženke iz čopora biti u parenju za dvije nedjelje. Poslije borbi sa drugim mužjacima, najjači mužjak ostaje s čoporom oko mjesec dana i za to se vrijeme pari sa svim ženkama iz čopora. Poslije tog razdoblja vraća se usamljeničkom životu.
Često žive u šumama u blizini vodopada. Vole kaljuže i često se u njima valjaju. Na taj način se osvježavaju i rješavaju se kožnih parazita. Za odmor koriste brlog, ali prije nego što legnu u njega prvo neko vrijeme sjede. Način pridizanja je takav da prvo sjednu promatrajući okolinu, pa tek zatim ustaju. Za veprove je karakteristično da žive usamljeničkim životom, a čoporu se priključuju samo u vrijeme parenja. Mladi veprovi se često nalaze u blizini čopora, ali nikada kao njegov dio. Kada se promatra kretanje krda, uoči se da se na čelu kreće najstarija ženka. Po načinu ishrane spada u svejede, što znači da će pored hrane biljnog porijekla pojesti životinje koje može savladati, pa će čak jesti i strvine.
U mitologiji
U grčkoj mitologiji poznate su dvije divlje svinje: Erymathianova divlja svinja koju je ubio Heraklo u jednom od dvanaest Heraklovih zadataka i Kaldonijska divlja svinja koju je ubio neki od ostalih grčkih heroja.