Gvineja Bisau: razlika između inačica
m Bot: Migrating 163 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q1007 (translate me) |
predsjednik i premijer |
||
Redak 10: | Redak 10: | ||
predstavnik_države_množina = Predsjednici| |
predstavnik_države_množina = Predsjednici| |
||
predstavnik_države = Predsjednik | |
predstavnik_države = Predsjednik | |
||
predstavnik_države_osoba = [[ |
predstavnik_države_osoba = [[Manuel Serifo Nhamadjo]] | |
||
predsjednik_vlade_osoba = [[ |
predsjednik_vlade_osoba = [[Rui Duarte de Barros]] | |
||
površina_poredak = 133 | |
površina_poredak = 133 | |
||
površina = 36.120 | |
površina = 36.120 | |
||
Redak 31: | Redak 31: | ||
'''Gvineja Bisau''' je država u zapadnoj [[Afrika|Africi]]. Na zapadu izlazi na [[Atlantski ocean]], a graniči sa [[Senegal]]om na sjeveru i [[Gvineja|Gvinejom]] na istoku i jugu. Teritorij uključuje i obližnje [[otočje Bijagós]]. |
'''Gvineja Bisau''' je država u zapadnoj [[Afrika|Africi]]. Na zapadu izlazi na [[Atlantski ocean]], a graniči sa [[Senegal]]om na sjeveru i [[Gvineja|Gvinejom]] na istoku i jugu. Teritorij uključuje i obližnje [[otočje Bijagós]]. |
||
== Povijest == |
== Povijest == |
||
U kolonijalno doba ova se zemlja zvala |
U [[kolonijalizam|kolonijalno doba]] ova se zemlja zvala [[Portugal]]ska Gvineja. Portugalci su nakon svoga dolaska, [[1446]]. zemlju koristili kao centar za [[trgovina robljem|trgovinu robovima]]. Pošto je bila povezana s portugalskim [[Zelenortska Republika|Zelenortskim otocima]], skupinom otoka na zapadu, godine [[1879]]. postala je posebna kolonija. |
||
Zemlja je, za razliku od svojih susjeda, od [[1963]]. do [[1974]]. vodila [[rat]] za neovisnost, a poslije odlaska [[Portugal]]aca oslobodilački pokret '''PAIGC''' (Afrička stranka za neovisnost Gvineje i Zelenortskih Otoka) zadržao je politički monopol sve do [[1999]]. s povremenim uplitanjem vojske.Prvi predsjednik je bio [[Luis Cabral]]. Od planova za ujedinjenje sa [[Zelenortska Republika|Zelenortskom Republikom]] odustalo se [[1980]]. nakon što je mirnim [[državni udar|državnim udarom]] vlast preuzeo [[João Bernardo Vieira]] koji je i pobijedio na prvim slobodnim predsjedničkim izborima [[1994]]. Vieira je smijenjen [[1999]]. poslije jednogodišnjeg krvavog [[građanski rat|građanskog rata]] u kojem mu je protivnik bio načelnik glavnog stožera vojske [[Ansumane Mané]]. Drugi, u siječnju [[2000]]. slobodno izabrani predsjednik [[Kumba Iala]] također je smijenjen u državnom udaru [[2003]]. Posljednji državni udar dogodio se u travnju [[2010.]] godine kada je uhićen premijer [[Carlos Gomes Junior]]. |
Zemlja je, za razliku od svojih susjeda, od [[1963]]. do [[1974]]. vodila [[rat]] za neovisnost, a poslije odlaska [[Portugal]]aca oslobodilački pokret '''[[PAIGC]]''' (Afrička stranka za neovisnost Gvineje i Zelenortskih Otoka) zadržao je politički monopol sve do [[1999]]. s povremenim uplitanjem vojske. Prvi predsjednik je bio [[Luis Cabral]]. Od planova za ujedinjenje sa [[Zelenortska Republika|Zelenortskom Republikom]] odustalo se [[1980]]. nakon što je mirnim [[državni udar|državnim udarom]] vlast preuzeo [[João Bernardo Vieira]] koji je i pobijedio na prvim slobodnim predsjedničkim izborima [[1994]]. Vieira je smijenjen [[1999]]. poslije jednogodišnjeg krvavog [[građanski rat|građanskog rata]] u kojem mu je protivnik bio načelnik glavnog stožera vojske [[Ansumane Mané]]. Drugi, u siječnju [[2000]]. slobodno izabrani predsjednik [[Kumba Iala]] također je smijenjen u državnom udaru [[2003]]. Posljednji državni udar dogodio se u travnju [[2010.]] godine kada je uhićen premijer [[Carlos Gomes Junior]]. |
||
== Gospodarstvo == |
== Gospodarstvo == |
Inačica od 2. travnja 2014. u 15:06
Republika Gvineja Bisau República da Guiné-Bissau | |||||
---|---|---|---|---|---|
| |||||
Geslo Unidade, Luta, Progresso (portugalski: Jedinstvo, borba, napredak) | |||||
Himna Esta é a Nossa Pátria Bem Amada | |||||
Položaj Gvineje Bisau | |||||
Glavni grad | Bissau | ||||
Službeni jezik | portugalski | ||||
Državni vrh | |||||
- Predsjednik | Manuel Serifo Nhamadjo | ||||
- Predsjednik Vlade | Rui Duarte de Barros | ||||
Neovisnost | Od Portugala 10. rujna 1974. | ||||
Površina | 133. po veličini | ||||
- ukupno | 36.120 km2 | ||||
- % vode | 22,4 % | ||||
Stanovništvo | 147. po veličini | ||||
- ukupno (2006.) | 1.442.029 | ||||
- gustoća | 51/km2 | ||||
Valuta | CFA franak (100 centima) | ||||
Pozivni broj | 245 | ||||
Vremenska zona | UTC +0 | ||||
Internetski nastavak | .gw |
Gvineja Bisau je država u zapadnoj Africi. Na zapadu izlazi na Atlantski ocean, a graniči sa Senegalom na sjeveru i Gvinejom na istoku i jugu. Teritorij uključuje i obližnje otočje Bijagós.
Povijest
U kolonijalno doba ova se zemlja zvala Portugalska Gvineja. Portugalci su nakon svoga dolaska, 1446. zemlju koristili kao centar za trgovinu robovima. Pošto je bila povezana s portugalskim Zelenortskim otocima, skupinom otoka na zapadu, godine 1879. postala je posebna kolonija.
Zemlja je, za razliku od svojih susjeda, od 1963. do 1974. vodila rat za neovisnost, a poslije odlaska Portugalaca oslobodilački pokret PAIGC (Afrička stranka za neovisnost Gvineje i Zelenortskih Otoka) zadržao je politički monopol sve do 1999. s povremenim uplitanjem vojske. Prvi predsjednik je bio Luis Cabral. Od planova za ujedinjenje sa Zelenortskom Republikom odustalo se 1980. nakon što je mirnim državnim udarom vlast preuzeo João Bernardo Vieira koji je i pobijedio na prvim slobodnim predsjedničkim izborima 1994. Vieira je smijenjen 1999. poslije jednogodišnjeg krvavog građanskog rata u kojem mu je protivnik bio načelnik glavnog stožera vojske Ansumane Mané. Drugi, u siječnju 2000. slobodno izabrani predsjednik Kumba Iala također je smijenjen u državnom udaru 2003. Posljednji državni udar dogodio se u travnju 2010. godine kada je uhićen premijer Carlos Gomes Junior.
Gospodarstvo
Gvineja Bisau je jedna od najsiromašnijih zemalja Afrike i svijeta. Poljoprivreda je glavna gospodarska grana, a izvozi se kešu orah i kikiriki. Osim tih grana također se gospodarstvo bavi i proizvodnjom kokosa, pamuka, ribarstvom i proizvodnjom drva. Poznato je i postojanje zaliha nafte, ali se još uvijek ne iskorištava. BDP je u 2004. bio 700 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u.
Stanovništvo
Zemlja ima 1.442.029 stanovnika (2006.)[nedostaje izvor], od čega su 1% bijelci ili mulati, a 99% crnci. Od afričkih naroda većinu čine narodi Balanta (30%) i Fula (20%). Osim njih u Gvineji Bisau živu i narodi Manjaca (14%), Mandinga (13%) i Papel (7%). Što se tiče religije većina građana je sklona poganskim vjerovanjima (65%), a ostali čine muslimani (30%) i kršćani (5%). Obrazovanost iznosi samo 42,4%. Većina radno sposobnih stanovnika je zaposleno u primarnom sektoru.
Vanjske poveznice
|
|
|
|
|