Celibat: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 5: | Redak 5: | ||
Uveo ga je [[Grgur VII.]] 1074. na sinodu u [[Rim]]u{{fact}}. Taj sinod zabranio je svečenićku ženidbu, te zahtjevao od oženjenih svećenika da napuste žene, kasnije u svojoj enciklici iz [[1079]]. papa je zabranio oženjenim svećenicima i da ulaze u crkvu. Kad je papin dekret stigao u zapadnu [[Europa|Europu]] izbila je pobuna{{fact}}. |
Uveo ga je [[Grgur VII.]] 1074. na sinodu u [[Rim]]u{{fact}}. Taj sinod zabranio je svečenićku ženidbu, te zahtjevao od oženjenih svećenika da napuste žene, kasnije u svojoj enciklici iz [[1079]]. papa je zabranio oženjenim svećenicima i da ulaze u crkvu. Kad je papin dekret stigao u zapadnu [[Europa|Europu]] izbila je pobuna{{fact}}. |
||
Ipak Grgurova je volja{{fact}} pobjedila, ali storgi dekret o celibatu nije uspio podići moralno stanje u crkvi. U opisima [[Srednji vijek|srednjovjekovnih]] prilika u [[crkva|crkvi]], često se spominje velik nemoral u redovima nižeg i višeg klera, čak i među [[papa]]ma |
Ipak Grgurova je volja{{fact}} pobjedila, ali storgi dekret o celibatu nije uspio podići moralno stanje u crkvi. U opisima [[Srednji vijek|srednjovjekovnih]] prilika u [[crkva|crkvi]], često se spominje velik nemoral u redovima nižeg i višeg klera, čak i među [[papa]]ma. Npr. [[papa]] [[Aleksandar VI.]] imao je devetero djece. |
||
[[Kategorija:Katoličanstvo]] |
[[Kategorija:Katoličanstvo]] |
||
Inačica od 10. studenoga 2006. u 17:16
 |
Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima. Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica. |
Celibat je jedan od nauka[nedostaje izvor] Katoličke crkve, koji zabranjuje svećenicima ženidbu. Takav nauk ne postoji u drugim kršćanskim crkvama. Štoviše u nekim pravoslavnim crkvama uvjet da bi se postao svećenik je da ta osoba bude već oženjena[nedostaje izvor]. U protestantskim crkvama celibat također ne postoji (npr. Evangelička, Baptistička, Adventistička, Anglikanska itd.). Martin Luther, jedan od najvećih reformatora, čak se i oženio časnom sestrom. U islamu celibat također ne postoji, prva Muhamedova žena također je bila časna sestra.Celibata nema niti kod Židova.
Uveo ga je Grgur VII. 1074. na sinodu u Rimu[nedostaje izvor]. Taj sinod zabranio je svečenićku ženidbu, te zahtjevao od oženjenih svećenika da napuste žene, kasnije u svojoj enciklici iz 1079. papa je zabranio oženjenim svećenicima i da ulaze u crkvu. Kad je papin dekret stigao u zapadnu Europu izbila je pobuna[nedostaje izvor].
Ipak Grgurova je volja[nedostaje izvor] pobjedila, ali storgi dekret o celibatu nije uspio podići moralno stanje u crkvi. U opisima srednjovjekovnih prilika u crkvi, često se spominje velik nemoral u redovima nižeg i višeg klera, čak i među papama. Npr. papa Aleksandar VI. imao je devetero djece.