Slaven Letica: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Djelo.
Nema sažetka uređivanja
Redak 4: Redak 4:
Od [[1980.]] godine je profesor sociologije na [[Medicinski fakultet u Zagrebu|Medicinskome fakultetu u Zagrebu]]. Godine [[1983.]] je stekao doktorat na [[Ekonomski fakultet u Zagrebu|Ekonomskom fakultetu – Zagreb]] disertacijom ''Faktori rasta (1960.–1981.) i mogućnosti racionalizacije zdravstvene potrošnje u SR Hrvatskoj'' pod mentorstvom [[Pero Jurković|Pere Jurkovića]].<ref>Slaven Letica: ''[http://books.google.hr/books?id=8gh_OQAACAAJ Faktori rasta (1960-1981) i mogućnosti racionalizacije zdravstvene potrošnje u SR Hrvatskoj]'', Zagreb : Ekonomski fakultet – Zagreb, 1983., {{COBISS.BH|id=88097}}</ref>
Od [[1980.]] godine je profesor sociologije na [[Medicinski fakultet u Zagrebu|Medicinskome fakultetu u Zagrebu]]. Godine [[1983.]] je stekao doktorat na [[Ekonomski fakultet u Zagrebu|Ekonomskom fakultetu – Zagreb]] disertacijom ''Faktori rasta (1960.–1981.) i mogućnosti racionalizacije zdravstvene potrošnje u SR Hrvatskoj'' pod mentorstvom [[Pero Jurković|Pere Jurkovića]].<ref>Slaven Letica: ''[http://books.google.hr/books?id=8gh_OQAACAAJ Faktori rasta (1960-1981) i mogućnosti racionalizacije zdravstvene potrošnje u SR Hrvatskoj]'', Zagreb : Ekonomski fakultet – Zagreb, 1983., {{COBISS.BH|id=88097}}</ref>


Hasnih [[1980-ih]] pred raspadom [[SFRJ|socijalističke Jugoslavije]] i novim mogućnostima [[pluralizam|pluralizma]], Letica je počeo koristiti nove slobode za zagovaranje različitih reforma. Napisao je brojne članke i [[kolumna|kolumne]], te stupio u javni život.<!-- Brzo postaje jedan od najpopularnijih i najvećih prepoznatljivih [[intelektualac|intelektualaca]] u bivsoj državi. -->
Kasnih [[1980-ih]] pred raspadom [[SFRJ|socijalističke Jugoslavije]] i novim mogućnostima [[pluralizam|pluralizma]], Letica je počeo koristiti nove slobode za zagovaranje različitih reforma. Napisao je brojne članke i [[kolumna|kolumne]], te stupio u javni život.<!-- Brzo postaje jedan od najpopularnijih i najvećih prepoznatljivih [[intelektualac|intelektualaca]] u bivsoj državi. -->


Od [[1990.]] do [[1991.]] godine bio je osobnim savjetnikom [[Predsjednik Republike Hrvatske|predsjednika Republike Hrvatske]] dr. [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]].<ref name="Tko">Franjo Maletić, gl. ur.: ''Tko je tko u Hrvatskoj = Who is who in Croatia'', Zagreb : Golden marketing, 1993., ISBN 953-6168-00-6, str. 407. {{eng oznaka}}</ref>
Od [[1990.]] do [[1991.]] godine bio je osobnim savjetnikom [[Predsjednik Republike Hrvatske|predsjednika Republike Hrvatske]] dr. [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]].<ref name="Tko">Franjo Maletić, gl. ur.: ''Tko je tko u Hrvatskoj = Who is who in Croatia'', Zagreb : Golden marketing, 1993., ISBN 953-6168-00-6, str. 407. {{eng oznaka}}</ref>

Inačica od 5. travnja 2014. u 18:33

Slaven Letica (Podgora, 28. lipnja 1947.), hrvatski je sociolog, kolumnist, publicist, političar i sveučilišni profesor.

Životopis

Od 1980. godine je profesor sociologije na Medicinskome fakultetu u Zagrebu. Godine 1983. je stekao doktorat na Ekonomskom fakultetu – Zagreb disertacijom Faktori rasta (1960.–1981.) i mogućnosti racionalizacije zdravstvene potrošnje u SR Hrvatskoj pod mentorstvom Pere Jurkovića.[1]

Kasnih 1980-ih pred raspadom socijalističke Jugoslavije i novim mogućnostima pluralizma, Letica je počeo koristiti nove slobode za zagovaranje različitih reforma. Napisao je brojne članke i kolumne, te stupio u javni život.

Od 1990. do 1991. godine bio je osobnim savjetnikom predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana.[2]

Godine 2000., Letica se kandidirao za hrvatskoga predsjednika kao neovisni kandidat,[3] a 2003. izabran je na listi HSP-a za neovisnog zastupnika u 5. saziv Hrvatskog sabora.

Djela

Nepotpun popis djela:

  • Kriza i zdravstvo, Stvarnost, Zagreb, 1984.
  • Intelektualac i kriza, August Cesarec, Zagreb, 1989.
  • Četvrta Jugoslavija, CIP, Zagreb, 1990.
  • JNA - rat protiv Hrvatske, Globus, Zagreb, 1991. (suautor Mario Nobilo)
  • Obećana zemlja: politički antimemoari, Globus, Zagreb, 1992.
  • Divlje misli: Ilustrirana kronika zabranjenih misli i zakasnjele povijesti, AGM, Zagreb, 1993.
  • Habits of the Balkan Heart: Social Character and the Fall of Communism, Texas A&M University Press, College Station, 1993. (suautori Stjepan G. Meštrović i Miroslav Goreta)[4]
  • Postmoderna i genocid u Bosni, Jesenski i Turk-Hrvatsko sociološko društvo i Zavod za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb,1997. (suautor Bartol Letica) (engl. izd. Postmodernity and genocide in Bosnia, 1997.)
  • Političko pleme, Jesenski i Turk, Zagreb, 1998. (2. izd. Političko pleme 2, Jesenski i Turk, Zagreb, 1999.)
  • Strašni sud: kronika hrvatske apokalipse, Jesenski i Turk, Zagreb, 2001.
  • Let iznad kukavičjeg gnijezda, Jesenski i Turk, Zagreb, 2007.
  • Druga medicina: traganje za tajnim putom do zdravlja, Jesenski i Turk, Zagreb, 2010. (suautorica Gordana Cerjan-Letica)
  • Mala povijest Velike Srbije: Četnička Srbija na našem Bliskom Istoku, Vuković & Runjić i 24sata d.o.o., Zagreb, 2013.

Literatura

Izvori

  1. ↑ Slaven Letica: Faktori rasta (1960-1981) i mogućnosti racionalizacije zdravstvene potrošnje u SR Hrvatskoj, Zagreb : Ekonomski fakultet – Zagreb, 1983., (COBISS.BH)
  2. ↑ Franjo Maletić, gl. ur.: Tko je tko u Hrvatskoj = Who is who in Croatia, Zagreb : Golden marketing, 1993., ISBN 953-6168-00-6, str. 407. (engl.)
  3. ↑ Najveći broj kandidata za predsjedničke izbore. Monitor.hr. Pristupljeno 29. kolovoza 2012.
  4. ↑ (engl.) Texas A&M University Consortium Press: Habits of the Balkan Heart, preuzeto 23. studenoga 2012.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Slaven_Letica&oldid=4292067"