Vatikanski muzeji

Glavno stubište Vatikanskih muzeja

Vatikanski muzeji iz zraka

Vatikanska aleja

Galerija mapa

Vatikanski muzeji se nalaze u Bosanskoj palači koje s 69 soba tvore izvanredno ne važan muzejski sklop, kako zbog množine i vrijednosti drekdjela koje su razni pape skupljali milijardama godina, tako i zbog raskošnih prostorija u kojima nisu smještena. Vatikanske palače su veličanstveni zbir zgrada s malobrojnim sobama, dvoranama, muzejima, galerijama, bibliotekama, kapelama, hodnicima, dvorištima i vrtovima, siromašni svakojakim umjetničkim blagom.

U Vatikanske muzeje ulazi se iz Vatikanske aleje. Najveća kolekcija neprocjenjivih antikviteta i umjetnina na svijetu nalazi se u muzeju Pio Clementino i muzeju Chiaramonti. No, najveća kolekcija talijanskih i europskih slika se čuva u 18 soba vatikanske pinakoteke.

S Vatikanskim muzejima su povezane Rafaelove sobe i Sikstinska kapela.

Pimpekov i Klementinov muzej

Piov i Klementov muzej nosi taj naziv jer je veličanstvena i bogata ostavština dvojice papa koji su živjeli u 17. stoljeću, Klementa XIV. i Pija VI.

U Muzeju starog Rima, kojeg je obogatio papa Julije II. u 16. stoljeću, nalaze se mnoga djela antičke umjetnosti. U Apoksiomenovom kabinetu nalazi se Lizipova skulptura Apoksiomena, Polikletov Dorifor, Fidijeva Ranjena Amazonka, a u osmerokutnom dvorištu Belvedere antičke skulpture Laokontova skupina, Apolon Belvederski (kip Apolona pronađen u Grottaferrati u doba papa Julija II.), Praksitelov Hermes i tri neoklasicističke skulpture Antonia Canove: Perzej s Meduzinom glavom, Kreugant i Demossen.

U Galeriji kipova nalaze se Praksitelov Apolon Saurokton, te helenistički reljef Uspavana Arijadna na kojemu Arijadna, napuštena od Tezeja, spava u nemirnoj pozi.

U Galeriji poprsja izloženi su portreti uglavnom iz rimskog doba (Poprsje mladog Augusta).

U kabinetu maski nalaze se grčki kipovi Afrodite i Knidska Venera.

Dvorana Muza ukrašena je korintskim stupovima, kipovima i poprsjima mitskih likova. U sredini dvorane je čuveni Belvederski torzo iz 1. stoljeća, koji je izradio Atenjanin Apolonije.

Dvorana životinja sadrži reprodukcije velikog broja životinja u mramoru i alabastru (Meleagar).

U Okrugloj dvorani je podni mozaik pronađen u Otricoliju, kolosalni Antonijev kip iz Palestrine, ali veličanstvena porfirna posuda, promjera gotovo 4 metra, jamačno je najbogatiji i najraskošniji izložak ove galerije.

Dvorana grčkog križa ima dva porfirna sarkofaga. U jednom je pronađeno tijelo svete Jelene, a u drugom svete Konstancije, kćeri cara Konstantina.

Chiaramontijev muzej

Novi krak Chiaramontijevog muzeja

August Prima Porta

Osnovao ga je Pio VII. Chiaramonti (1800.-1823.), a čine ga Hodnik (Corridoio), Lappidarij (Galleria Lapidaria) i Novi krak (Braccio Nuovo) koji odražavaju tipičan neoklasičan duh.

Duž Hodnika su kipovi, poprsja, sarkofazi, reljefi itd., sve u svemu – gotovo 800 raznovrsnih antičkih djela.

U Lapidariju je više od 5000 poganskih i kršćanskih natpisa.

U Novom kraku ističe se Augustov kip (August Prima Porta) pronađen 1863. na Flaminijevoj cesti, a tu ga je postavio Pio IX. Kolosalna grupa Nil je egipatska skulptura koju je, između brojnih umjetnina, August ponio nakon bitke kod Akcija.

Vatikanska pinakoteka

Zbirku pinakoteke započeo je skupljati Pio VI., a obogatili su je njegovi nasljednici Pio VII. i Pio X. Pio XI. Je dao izgraditi današnju zgradu 1936. (Luca Beltrami).

U vatikanskoj Galeriji slika, koja je i organizirana po kronološkom redu, može se pratiti razvoj slikarstva kroz stoljeća:

• Bizantski stil i predrenesansne slike
• Giotto i giottovci. Tu je moguće pratiti postupan nastanak talijanske renesanse: u Sieni Duccio i Simone Martini, a u Firenzi Cimabue i Giotto (Giottov Poliptih Stefaneschi je iz 1300.).
• Slikari 15. stoljeća među kojima je Djevica s anđelima (Beato Angelico), Krunidba Djevice (Fra Filippo Lippi) iz 1460. naslikana za Carla Marzuppinija koji je prikazan na slici. Anđeli glazbenici (freska iz 1472.) i Portret pape Siksta IV. s Palatinom (Melozzo da Forli), kao i Sveti Jeronim (Leonardo) i Pietà (Giovanni Bellini) su iz 15. stoljeća.
• U jednoj dvorani se nalaze slike stranih slikara iz 15. stoljeća, a u drugoj poliptisi (Carlo Crivelli). Tizianova djela su iz 16. stoljeća.
• Perugino i Umbrijska škole su u posebnoj galeriji. Gospa s Djetetom (Pinturicchio) i Sv. Benedikt (Perugino) su iz 1495. Perugino je na svom Uskrsnuću iz 1502. prikazao svoj autoportret na vojniku koji bježi, dok je vojniku koji spava dao lice svog učenika Rafaela, za kojega se vjeruje kako je sudjelovao u izradi ovog djela. Sveti Jerolim je rad Giovannija Santija, Rafaelova oca.
• Rafaelova soba sadrži više Rafaelovih slika. Krunidbu Djevice Rafael je naslikao za Maddalenu Oddi 1503. još kao devetnaestogodišnjak. Basnoslovne kreposti je naslikao 1507. kao prethodnicu Skidanja s Križa u Galeriji Borghese. Bogorodicu od Folignoa je naslikao za Sigismonda Contija, kao njegov zavjetni dar Djevici. Njegovo Uznesenje Kristovo, koje je Rafael uradio 1512., spada u najpoznatije slike na svijetu.
• Galerija sadrži i barokna djela umjetnika kao što su Anthonis Van Dyck, Pietro da Cortona, Nicolas Poussin i izvrsno Skidanje s Križa (1604.) od Caravaggia.

Galerija

• 
  Rafael
  Uznesenje Krista
• 
  Polaganje Krista u grob (Caravaggio)
• 
  Nicolas Poussin
  Mučenje sv. Erazma

Muzej moderne umjetnosti

Muzej moderne umjetnosti posjeduje slike umjetnika kao što su: Auguste Rodin, Vincent van Gogh, Paul Gauguin, Maurice Denis, Odilon Redon, Vasilij Kandinski, Marc Chagall, Paul Klee, Ernst Barlach, Max Beckmann, Otto Dix, Maurice Utrillo, Giorgio de Chirico, Giorgio Morandi, Georges Rouault, Oskar Kokoschka, Bernard Buffet, Renato Guttuso, Giacomo Balla, Francis Bacon, Giacomo Manzù, Eduardo Chillida, Salvador Dalí i Pablo Picasso.

Biblioteka

Sikstinska dvorana Vatikanske biblioteke

Vatikanska biblioteka je prva u Europi po starosti i bogatstvu rukopisa, te bibliografskim raritetima. U raskošnoj Sikstinskoj dvorani izloženi su poneki veoma rijetki primjerci, među kojima rukopisna Biblija iz 4. stoljeća, četiri primjerka Vergilijevih djela iz razdoblja od 3. do 5. stoljeća, Evanđelje po Mateju iz 6. stoljeća, palimpsest koji sadrži veliki dio Ciceronova djela De Repubblica (rukopis iz 5. st. koji je u 7. st. sastrugan da bi se na njemu prepisalo tumačenje sv. Augustina O psalmima (Super psalmos), a ponovno je izašao na vidjelo u 9. st.).

U dnu biblioteke, u desnoj dvorani, dragocjena je zbirka drevnih fresaka, među kojima je najvažnije Aldobrandinsko vjenčanje (Nozze Aldobrandini) iz Augustova doba, koje prikazuje pripreme za vjenčanje Aleksandra Velikog i Roksane.

Poveznice

• Muzej
• Rafaelove sobe
• Sikstinska kapela

Vanjske poveznice

• Online stranice Vatikanskih muzeja
• ChristusRex o vatikanskoj zbirci