Namješteni sudski postupak: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 28. travnja 2014. u 21:29

Montirani politički sudski procesi ili montirani politički sudski postupci opisuju javne sudske postupke u kojima je obujam kazne okrivljenika već unaprijed odlučen.

Preostali cilj je jedino još prikazivanje razloga za kaznu u javnost. Montirani politički sudski procesi služe kao klasično sredstvo progona političkih protivnika ili drugih nepoželjnih osoba.

Definicija

Montirani politički sudski podstupci su uobičajeni u diktatorskim sustavima kao sredstvo za uklanjanje nepodobnih osoba. Postupci se vode pri neuvažavanju svih načela vladavine prava ili zakona i služe eliminaciji, obečašćenju i uništenju okrivljenika u javnosti. Zato su montirani procesi često inscinirani kao veliki medijski spektakl i služe zastrašivanju i discipliniranju neistomišljenika.

Kritični stav prema vladi primjerice, optuživao se kao veleizdaja, špijunaža ili drugim sličnim optužbama. Druga varijanta je bilo izmišljanje kaznenih djela za koja se lažno optuživalo okrivljenika.

Okrivljenici praktički nemaju mogućnost za obranu a priznanje koja su obično na početku procea izjavili su izjavljeni pod ucjenama ili nakon mučenja. Presuda je u većini slučajeva već unaprijed donesena. Optužnica se očitava na polemičan način i presude su uglavnom teške.

Poznati primjeri

Najpoznatiji montirani sudski procesi su u novijoj povijesti:

Staljinove čistke ^[1]
Hitlerove čistke nakon neuspjeloga atentata na njega^[2]
Titove čistke nakon Drugog svjetskog rata (primjerice postupak protiv Alojzije Stepinca, Andrije Hebranga ili Milivoja Magdića^[3]) i nakon Hrvatskog proljeća protiv brojnih domoljubnih hrvatskih disidenta kada se Tito na prijedlog Vladimira Bakarića i Edvarda Kardelja u jesen 1971. odlučio na protuudar i gušenje hrvatskog nacionalnog pokreta. "Vodeći drugovi" bili su odstranjeni, smijenjeni, umirovljeni, a u siječnju 1972. počeli su progoni maspokovaca koji su uhićeni, zatočeni i osuđeni na višegodišnje robije. Riječ je bila o vodećim hrvatskim intelektualcima kao primjerice Franjo Tuđman, Dražen Budiša, Petar Kriste, Ivan Zvonimir Čičak, Marko Veselica, Hrvoje Šošić, Vice Vukojević, Vlatko Pavletić i mnogi drugi. Sudovi i zatvori bili su prepuni istomišljenika hrvatskog nacionalnog pokreta, a doba oštre represije označilo je početak olovnih godina i hrvatske šutnje.^[4]
Dachauski procesi u Ljubljani. Bilo je sveukupno 10 montiranih političkih procesa između 1947. i 1949. godine a pripreme za te procese počele su ljeta 1946. godine.^[5] Preživjeli zatočenici iz Dachaua optuženi su za izdaju i kolaboriranje s nacistima^[5] odnosno kao agenti Gestapa.^[6] Istraživanje je obuhvatilo 7380 Slovenaca, osuđeno je 37 osoba, protiv tri zaustavljen je istražni postupak a tri su osobe umrle tijekom istrage.^[5]

Izvori

↑ [1]
↑ [2]
↑ http://www.hdpz.t-com.hr/prosli.htm
↑ Povijest Hrvatske, Dragutin Pavličević, Zagreb, 2007., Naklada Pavičić, str. 491. ISBN 978-953-6308-71-2
↑ ^a ^b ^c (slov.) RTV Slovenija: Ozvočeni montirani dahavski procesi v Ljubljani, preuzeto 28. siječnja 2012.
↑ e-novine.com: Približavanje Zapadu, preuzeto 28. siječnja 2012.

[1] [1]

[2] [2]

[3] ttp://www.hdpz.t-com.hr/prosli.htm

[4] Povijest Hrvatske, Dragutin Pavličević, Zagreb, 2007., Naklada Pavičić, str. 491. ISBN 978-953-6308-71-2

[RTVSLO-5] (slov.) RTV Slovenija: Ozvočeni montirani dahavski procesi v Ljubljani, preuzeto 28. siječnja 2012.

[6] -novine.com: Približavanje Zapadu, preuzeto 28. siječnja 2012.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

@@ Redak 18: / Redak 18: @@
 * [[Josif Staljin|Staljinove]] čistke <ref>[http://www.wiko-berlin.de/index.php?]</ref>
 * [[Adolf Hitler|Hitlerove]] čistke nakon neuspjeloga atentata na njega<ref>[http://www.wdr.de/themen/kultur/stichtag/2004/07/20.jhtml]</ref>
+* [[Josip Broz|Titove]] čistke nakon Drugog svjetskog rata (primjerice postupak protiv [[Alojzije Stepinac|Alojzije Stepinca]], [[Andrija Hebrang|Andrije Hebranga]] ili [[Milivoj Magdić|Milivoja Magdića]]<ref>http://www.hdpz.t-com.hr/prosli.htm</ref>) i nakon [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskog proljeća]] protiv brojnih [[domoljublje|domoljubnih]] hrvatskih [[disident]]a  kada se Tito na prijedlog Vladimira Bakarića i Edvarda Kardelja u jesen 1971. odlučio na protuudar i gušenje hrvatskog nacionalnog pokreta. "Vodeći drugovi" bili su odstranjeni, smijenjeni, umirovljeni, a u siječnju [[1972.]] počeli su progoni [[maspok]]ovaca koji su uhićeni, zatočeni i osuđeni na višegodišnje robije. Riječ je bila o vodećim hrvatskim intelektualcima kao primjerice [[Franjo Tuđman]], [[Dražen Budiša]], [[Petar  Kriste]], [[Ivan Zvonimir Čičak]], [[Marko Veselica]], [[Hrvoje Šošić]], [[Vice Vukojević]], [[Vlatko Pavletić]] i mnogi drugi. Sudovi i zatvori bili su prepuni istomišljenika hrvatskog nacionalnog pokreta, a doba oštre represije označilo je početak olovnih godina i [[Hrvatska šutnja|hrvatske šutnje]].<ref>Povijest Hrvatske, Dragutin Pavličević, Zagreb, 2007., Naklada Pavičić, str. 491. ISBN 978-953-6308-71-2</ref>
+* [[Dachauski procesi]] u [[Ljubljana|Ljubljani]]. Bilo je sveukupno 10 montiranih političkih procesa između [[1947.]] i [[1949.]] godine a pripreme za te procese počele su ljeta [[1946.]] godine.<ref name="RTVSLO">{{sl icon}} [http://www.rtvslo.si/blog/tatjana-malec/ozvoceni-montirani-dahavski-procesi-v-ljubljani/67647 RTV Slovenija: Ozvočeni montirani dahavski procesi v Ljubljani], preuzeto 28. siječnja 2012.</ref> Preživjeli zatočenici iz [[Koncentracijski logor Dachau|Dachaua]] optuženi su za izdaju i kolaboriranje s [[nacisti]]ma<ref name="RTVSLO" /> odnosno kao agenti [[Gestapo|Gestapa]].<ref>[http://www.e-novine.com/mobile/feljton/31189-Pribliavanje-Zapadu.html e-novine.com: Približavanje Zapadu], preuzeto 28. siječnja 2012.</ref> Istraživanje je obuhvatilo 7380 Slovenaca, osuđeno je 37 osoba, protiv tri zaustavljen je istražni postupak a tri su osobe umrle tijekom istrage.<ref name="RTVSLO" />
 == Izvori ==