Hrvatske željeznice: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m vraćanje izmjene; slowgan HŽ-a (još) nije odabran :)
Nema sažetka uređivanja
Redak 15: Redak 15:
| industrija =
| industrija =
| proizvodi =
| proizvodi =
| usluge = -[[Željeznica|željeznički promet]]
| usluge = [[Željeznica|željeznički promet]]
| prihod =
| prihod =
| operativni_prihod =
| operativni_prihod =
Redak 29: Redak 29:
}}
}}
[[Datoteka:H%C5%BD_Slavonski_Brod-Vinkovci-Dalj_Line_Historic_Engine.JPG|mini|180px|Spomenik na [[parna lokomotiva|parnu lokomotivu]] u [[Vinkovci|Vinkovcima]]]]
[[Datoteka:H%C5%BD_Slavonski_Brod-Vinkovci-Dalj_Line_Historic_Engine.JPG|mini|180px|Spomenik na [[parna lokomotiva|parnu lokomotivu]] u [[Vinkovci|Vinkovcima]]]]
'''Hrvatske željeznice''' ili skraćeno '''HŽ''' naziv je za javno prometnu holding tvrtku za upravljanje željezničkom infrastrukturom, te za javni, putnički i teretni prijevoz u Republici [[Republika_Hrvatska|Hrvatskoj]].
'''Hrvatske željeznice''', ili skraćeno '''HŽ''', naziv je za javno prometnu holding tvrtku za upravljanje željezničkom infrastrukturom, te za javni, putnički i teretni prijevoz u Republici [[Republika_Hrvatska|Hrvatskoj]].


=== Podjela ===
=== Podjela ===
Redak 57: Redak 57:


=== Koridor X ===
=== Koridor X ===
{{glavni|Pruga bratstva i jedinstva}}
{{glavni|Željeznička pruga Zagreb — Beograd}}
[[Datoteka:Putnicki vlak 2.JPG|mini|250px|Međunarodni intercity polazi iz stanice i naglo ubrzava]]
[[Datoteka:Putnicki vlak 2.JPG|mini|250px|Međunarodni intercity polazi iz stanice i naglo ubrzava]]
[[Pruga_bratstva_i_jedinstva|Koridor X]] je najvažnija pruga u cijeloj Hrvatskoj. Kao glavni i najprometniji hrvatski željeznički magistralni pravac, elektrificiran je i pripremljen za maksimalnu brzinu od 160 km/h (teoretski i do 200 km/h, kada bi se signalizacija prilagodila ovakvim brzinama). Također, veći dio je dvokolosiječna pruga, tehnički osposobljena za dvostrani dvosmjerni promet. Ovaj koridor povezuje Republike [[Slovenija|Sloveniju]] i [[Srbija|Srbiju]]. Teretni promet je vrlo intenzivan, a putnički je umjeren, ali poprilično gust. Najvažnija čvorišta su ovdje [[Zagreb]] i [[Vinkovci]].
[[Željeznička pruga Zagreb — Beograd|Koridor X]] je najvažnija pruga u cijeloj Hrvatskoj. Kao glavni i najprometniji hrvatski željeznički magistralni pravac, elektrificiran je i pripremljen za maksimalnu brzinu od 160 km/h (teoretski i do 200 km/h, kada bi se signalizacija prilagodila ovakvim brzinama). Također, veći dio je dvokolosiječna pruga, tehnički osposobljena za dvostrani dvosmjerni promet. Ovaj koridor povezuje Republike [[Slovenija|Sloveniju]] i [[Srbija|Srbiju]]. Teretni promet je vrlo intenzivan, a putnički je umjeren, ali poprilično gust. Najvažnija čvorišta su ovdje [[Zagreb]] i [[Vinkovci]].


Čvorovi prema koridorskim prugama:
Čvorovi prema koridorskim prugama:
Redak 95: Redak 95:
== Željeznica velike brzine ==
== Željeznica velike brzine ==


Hrvatske željeznice ne posjeduju niti jednu trasu, koja bi službeno podržavala brzine veće od 200km/h, što se često smatra granicom željeznice velike brzine. Koridor 10 ima Vmax od 160 km/h, što je nekada smatrano granicom željeznice velike brzine. Postoje planovi za novu nizinsku prugu Zagreb-Rijeka, koja bi imala dionice preko 200 km/h (po nekim planovima i 250 km/h). Koridor 10 je moguće minimalnim zahvatima konvertirati za veće brzine (sama pruga je prilagođena, ali signalni sustav bi morao biti izmjenjen. Kontaktna mreža bi isto tako trebala minimalne zahvate za 200 km/h).
Hrvatske željeznice ne posjeduju niti jednu trasu, koja bi službeno podržavala brzine veće od 200 km/h, što se često smatra granicom željeznice velike brzine. Koridor 10 ima Vmax od 160 km/h, što je nekada smatrano granicom željeznice velike brzine. Postoje planovi za novu nizinsku prugu Zagreb-Rijeka, koja bi imala dionice preko 200 km/h (po nekim planovima i 250 km/h). Koridor 10 je moguće minimalnim zahvatima konvertirati za veće brzine (sama pruga je prilagođena, ali signalni sustav bi morao biti izmjenjen. Kontaktna mreža bi isto tako trebala minimalne zahvate za 200 km/h).


== Planirani željeznički pružni zahvati do 2030 ==
== Planirani željeznički pružni zahvati do 2030 ==
Redak 119: Redak 119:
* Sisak-Kutina(-Lipovljani) → Povezivanje dva dijela paneruopskog koridora 10''
* Sisak-Kutina(-Lipovljani) → Povezivanje dva dijela paneruopskog koridora 10''
* Gradec – Sveti Ivan Žabno → ''nova pruga, koja će značajno skratiti udaljenost od [[Bjelovar]]a do Zagreba''
* Gradec – Sveti Ivan Žabno → ''nova pruga, koja će značajno skratiti udaljenost od [[Bjelovar]]a do Zagreba''
* Nizinska pruga Karlovac – Rijeka → ''pruga velike brzine, koja će se graditi za brzine od minimalno 250 km/h.'' → '''Odgođeno do daljnjeg !'''
* Nizinska pruga Karlovac – Rijeka → ''pruga velike brzine, koja će se graditi za brzine od minimalno 250 km/h.'' → '''Odgođeno do daljnjeg!'''
* Obilaznica [[Bibinje]] – [[Zadar]] → izgradnja tunela ispod mjesta, radi zaštite ljudi i imovine
* Obilaznica [[Bibinje]] – [[Zadar]] → izgradnja tunela ispod mjesta, radi zaštite ljudi i imovine


Redak 139: Redak 139:


== Neki tehnički podatci ==
== Neki tehnički podatci ==
* Trenutno najveća dozvoljena brzina na dijelovima mreže: 160 km/h
* Trenutno najveća dozvoljena brzina na dijelovima mreže: 160 km/h.
* * '''Sustav vođenja vlaka:''' U kolodvorima se kretanje vlakova uglavnom osigurava pomoću kolodvorskih signalno-sigurnosnih uređaja (mehaničkih, elektro-mehaničkih,elektro-relejnih),a na otvorenoj pruzi uređajima međukolodvorske ovisnosti(MO) i automatskog pružnog bloka (APB) i to uglavnom na važnijim linijama.
* '''Sustav vođenja vlaka:''' U kolodvorima se kretanje vlakova uglavnom osigurava pomoću kolodvorskih signalno-sigurnosnih uređaja (mehaničkih, elektro-mehaničkih,elektro-relejnih), a na otvorenoj pruzi uređajima međukolodvorske ovisnosti (MO) i automatskog pružnog bloka (APB) i to uglavnom na važnijim linijama.
Automatski sustav zaštite vlaka [[INDUSI (I60)]](Autostop uređaj)
Automatski sustav zaštite vlaka [[INDUSI (I60)]] (Autostop uređaj)


== Usklađivanje i interoperabilnost sa Europskim Željezničkim mrežama ==
== Usklađivanje i interoperabilnost sa Europskim Željezničkim mrežama ==
Redak 176: Redak 176:
* [http://www.hznet.hr/38 Izgradnja nove nizinske pruge - prvotni plan]
* [http://www.hznet.hr/38 Izgradnja nove nizinske pruge - prvotni plan]
* [http://www.mmtpr.hr/UserDocsImages/NovanizinskaPrugaBotovo-Zagreb-Rijeka.pdf Prezenacija nove nizinske pruge]
* [http://www.mmtpr.hr/UserDocsImages/NovanizinskaPrugaBotovo-Zagreb-Rijeka.pdf Prezenacija nove nizinske pruge]



[[Kategorija: Hrvatske tvrtke]]
[[Kategorija: Hrvatske tvrtke]]
[[Kategorija: Željeznički promet u Hrvatskoj]]
[[Kategorija: Željeznički promet u Hrvatskoj]]

<!-- međuwikipoveznice -->

Inačica od 1. svibnja 2014. u 22:32

Hrvatske željeznice
Logotip HŽ-a
Vrsta javno
Osnovana 1991.
Osnivač(i) Republika Hrvatska
Sjedište Nepoznata kratica »H« Zagreb, Hrvatska
Pokriveno područje Republika Hrvatska
Usluge željeznički promet
Vlasnik Republika Hrvatska
Web stranica hznet.hr
Spomenik na parnu lokomotivu u Vinkovcima

Hrvatske željeznice, ili skraćeno HŽ, naziv je za javno prometnu holding tvrtku za upravljanje željezničkom infrastrukturom, te za javni, putnički i teretni prijevoz u Republici Hrvatskoj.

Podjela

Upravna zgrada Hrvatskih željeznica u Zagrebu

Tvrtka Hrvatske Željeznice Holding d.o.o. u svojem vlasništvu ima tri tvrtke kćeri:

  • HŽ cargo
  • HŽ putnički promet
  • HŽ infrastruktura

Infrastruktura

Infrastrukutra u RH se sastoji od:

  • 2468 km jednokolosiječne pruge
  • 254 km dvokolosiječne pruge
  • 3 km električne pruge 3000 V DC (Šapjane - DG)
  • 977 km električne pruge 25kV 50Hz.

Povijest

Hrvatske željeznice su osnovane 1990. iz bivše JŽ Zagrebačke Divizije. Vozni park je inicijalno bio onaj zatečen u vrijeme raspada Jugoslavije. S vremenom je moderniziran, a trenutačno se vrši daljnja modernizacija.

Paneuropski koridori

Hrvatske željeznice imaju u svom sastavu također tri paneuropska koridora: ogranak Koridora X, i kodridor V, ogranke b i c.

  • Koridor X - Savski Marof-Tovarnik
  • Koridor Vb - Botovo-Rijeka
  • Koridor Vc - Beli Manastir-Slavonski Šamac i južni krak Metković-Ploče

Koridor X

Podrobniji članak o temi: Željeznička pruga Zagreb — Beograd
Međunarodni intercity polazi iz stanice i naglo ubrzava

Koridor X je najvažnija pruga u cijeloj Hrvatskoj. Kao glavni i najprometniji hrvatski željeznički magistralni pravac, elektrificiran je i pripremljen za maksimalnu brzinu od 160 km/h (teoretski i do 200 km/h, kada bi se signalizacija prilagodila ovakvim brzinama). Također, veći dio je dvokolosiječna pruga, tehnički osposobljena za dvostrani dvosmjerni promet. Ovaj koridor povezuje Republike Sloveniju i Srbiju. Teretni promet je vrlo intenzivan, a putnički je umjeren, ali poprilično gust. Najvažnija čvorišta su ovdje Zagreb i Vinkovci.

Čvorovi prema koridorskim prugama:

Odvojci prema lokalnim prugama:

Novi elektromotorni vlak «Končara» za HŽ (na InnoTransu 2010. u Berlinu).

Koridor Vb

Republika Mađarska - Botovo - Koprivnica - Dugo Selo - Zagreb - Karlovac - Rijeka

Posebnost ovoga koridora je dvostruki električni napon 3kV/25kV. Inače je u cijeloj Hrvatskoj normiran napon kontaktne mreže od 25 kV, ali zasada postoji prekid u Moravicama na 3 KV. U planu je reelektrifikacija od Moravica do Rijeke, kako bi cijeli sustav imao jedinstven napon od 25 kV. Ovaj plan je već skoro proveden.

Jedno od rješenja, koje je trenutno u upotrebi je upotreba višesistemskih lokomotiva, dok bi trajno rješenje bilo izgradnja ravničarske pruge čiji planovi postoje pedesetak i više godina, ali nisu nikada zaživjeli tj nije donesena odluka o početku gradnje.

Koridor Vc

Republika Mađarska - Beli Manastir - Osijek - Đakovo - Strizivojna-Vrplje - Slavonski Šamac - Republika Bosna i Hercegovina - Luka Ploče

Uskoro očekivana maksimalna brzina od 160 km/h. Koridor je elektrificiran od kolodvora Strizivojna-Vrpolje do kolodvora Slavonski Šamac i od granice sa BiH kod Metkovića do Luke Ploče. Elektrifikacija od Belog Manastira do Strizivojne-Vrpolje je u planu. Ovaj koridor bi trebao postati važna transportna magistrala za teretni promet.

Pruga Vinkovci-Osijek

Podrobniji članak o temi: Pruga Vinkovci-Osijek

Prije Domovinskog rata pruga Vinkovci-Osijek je bila najvažnija sporedna linija u cijeloj državi. Imala je najviše prometa i donosila je profit. Nakon 16 godina, obnova završena. Pruga je ponovno puštena u promet 2009. godine. Pruga izmedju dva najvažnija Slavonska grada Osijeka i Vinkovaca omogućava putnički promet u vremenu trajanju odpprilike pola sata. Pruga je napravljena za maksimalnu brzinu od 120 km/h, iz sigurnosnih razloga se brzina ograničava na maksimalno 80 km/h.

Željeznica velike brzine

Hrvatske željeznice ne posjeduju niti jednu trasu, koja bi službeno podržavala brzine veće od 200 km/h, što se često smatra granicom željeznice velike brzine. Koridor 10 ima Vmax od 160 km/h, što je nekada smatrano granicom željeznice velike brzine. Postoje planovi za novu nizinsku prugu Zagreb-Rijeka, koja bi imala dionice preko 200 km/h (po nekim planovima i 250 km/h). Koridor 10 je moguće minimalnim zahvatima konvertirati za veće brzine (sama pruga je prilagođena, ali signalni sustav bi morao biti izmjenjen. Kontaktna mreža bi isto tako trebala minimalne zahvate za 200 km/h).

Planirani željeznički pružni zahvati do 2030

Dugoročno su planirani sljedeći zahvati:

Remont - nadogradnja

  • Vinkovci-Tovarnik → modernizacija do 160 km/h
  • Bizovac-Osijek-Dalj → modernizacija za veće brzine
  • Sunja-Novska → modernizacija/remont
  • Perković-Split Predgrađe
  • Knin-Perković
  • Tunel kroz Učku (Rijeka-Lupoglav) → novogradnja, zbog spajanja istarskih pruga sa ostatkom mreže pruga Hrvatske
  • Zagreb-Sisak → eventualna nadogradnja drugog kolosijeka
  • Kutina-Novska → remont za veće brzine
  • Mađarska granica-Dugo Selo → nadogradnja drugog kolosijeka

Potpuno nove pruge

  • Nove Zagrebačke Pruge → pružni željeznički prsten, zbog smanjenja opterećenja oko glavnom grada, te prigradskog prijevoza
  • Podsused-Samobor-Bregana → nova pruga, građena većim dijelom na trasi stare Samoborske uskotračne pruge
  • Sisak-Caprag – Karlovac → pruga je potpuno uništena u ratnim djelovanjima tijekom Domovinskoga rata, većinom je potrebna novogradnja
  • Sisak-Kutina(-Lipovljani) → Povezivanje dva dijela paneruopskog koridora 10
  • Gradec – Sveti Ivan Žabno → nova pruga, koja će značajno skratiti udaljenost od Bjelovara do Zagreba
  • Nizinska pruga Karlovac – Rijeka → pruga velike brzine, koja će se graditi za brzine od minimalno 250 km/h. → Odgođeno do daljnjeg!
  • Obilaznica Bibinje – Zadar → izgradnja tunela ispod mjesta, radi zaštite ljudi i imovine

Vozila

Serije vozila u posjedu:

Podrobniji članak o temi: Željeznička vučna vozila u Hrvatskoj
2062 serija
1061 serija
1141 pokraj 1142
Serija 7122
ICN
  • dizel lokomotive: 2041 (Đuran), 2042 (Đuran), 2043 (Kramp), 2044 (Mala karavela), (2061 (Kennedy, nije u aktivnoj službi), 2062 (Ličanka, Turnerica), 2063 (Karavela), 2131 (Jembach), 2132 (Pielstick, Jembach)
  • električne lokomotive: 1061 (Žutka), 1141 (ASEA, podserija 3 je tiristorizirana i računalno opremljena), 1142 (Brena)
  • dizel motorni vlakovi: 7121 (Macosa, Plavac), 7122 (Šveđan), 7123 (nagibni -> InterCity Nagibni, ICN), 7022 (u fazi prototipa)
  • električni motorni vlakovi: 6011 (Gomulka, Litorina), 6111 (Mađar), 6112 (Som, dva prototipa)

Neki tehnički podatci

  • Trenutno najveća dozvoljena brzina na dijelovima mreže: 160 km/h.
  • Sustav vođenja vlaka: U kolodvorima se kretanje vlakova uglavnom osigurava pomoću kolodvorskih signalno-sigurnosnih uređaja (mehaničkih, elektro-mehaničkih,elektro-relejnih), a na otvorenoj pruzi uređajima međukolodvorske ovisnosti (MO) i automatskog pružnog bloka (APB) i to uglavnom na važnijim linijama.

Automatski sustav zaštite vlaka INDUSI (I60) (Autostop uređaj)

Usklađivanje i interoperabilnost sa Europskim Željezničkim mrežama

U sklopu Europske željezničke politike se nastoji standardizirati željeznička mreža i svi prateći uređaji i vozila. Tako će biti potrebno, a već se i planira, u okviru projekta Europskog sustava upravljanja željezničkim prometom (ERTMS) i uvođenje Europskog sustava vođenja vlakova ETCS (European Train Control System), kao i digitalnog radiokomunikacijskog željezničkog sustava Global System for Mobile Communications - Railway(GSM-R), ukoliko se želi omogućiti interoperabilnost i na našim prugama, a to je uvjet za paneuropske koridore.

Poveznice

Vanjske poveznice

Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Vlakovi u Hrvatskoj
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Željeznički promet u Hrvatskoj

Vanjske poveznice

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Hrvatske_željeznice&oldid=4307842"