Georg Simon Ohm: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
dodao izvor, potrebna dorada
Redak 7: Redak 7:
{{stilska dorada}}
{{stilska dorada}}
{{izvor}}
{{izvor}}
Georg Simon Ohm rođen u protestantskoj obitelji u Erlangenu, Brandenburg-Bayreuth (tada dio Svetog Rimskog Carstva), sin Johanna Wolfganga Ohma, bravara i Marije Elizabeth Beck, kći krojača u Erlangenu. Iako su njegovi roditelji nisu bili formalno obrazovani, Ohmov otac je bio ugledan čovjek koji se sam školovao na visokoj razini, te je bio u mogućnosti da njegovim sinovima pruži izvrsnu edukaciju svojim vlastitim učenjem. Od sedmero djece iz obitelji samo su troje preživjeli do odrasle dobi: Georg Simon, njegov mlađi brat Martin, koji je kasnije postalo poznati matematičar, i njegova sestra Elizabeth Barbara. Majka mu je umrla kad je imala deset godina.
Georg Simon Ohm rođen u protestantskoj obitelji u Erlangenu, Brandenburg-Bayreuth (tada dio Svetog Rimskog Carstva), sin Johanna Wolfganga Ohma, bravara i Marije Elizabeth Beck, kći krojača u Erlangenu. Iako su njegovi roditelji nisu bili formalno obrazovani, Ohmov otac je bio ugledan čovjek koji se sam školovao na visokoj razini, te je bio u mogućnosti da njegovim sinovima pruži izvrsnu edukaciju svojim vlastitim učenjem. Od sedmero djece iz obitelji samo su troje preživjeli do odrasle dobi: Georg Simon, njegov mlađi brat Martin, koji je kasnije postalo poznati matematičar, i njegova sestra Elizabeth Barbara. Majka mu je umrla kad je imalo deset godina.
Od ranog djetinjstva, Georg i Martin su učili od svog oca koji ih je doveo do visokog standarda iz matematike, fizike, kemije i filozofije.
Od ranog djetinjstva, Georg i Martin su učili od svog oca koji ih je doveo do visokog standarda iz matematike, fizike, kemije i filozofije.



Inačica od 5. svibnja 2014. u 21:07

Georg Simon Ohm

Georg Simon Ohm (Erlangen, 16. ožujka 1787. - München, 7. srpnja 1854.), njemački fizičar. Istaknuo se radovima s područja elektriciteta i magnetizma. Formulirao je zakon prema kojem je jakost struje koja prolazi vodičem proporcionalna naponu i obrnuto proporcionalan otporu (Ohmov zakon).[1] Proučavao je nastajanje topline u vodiču kojim protječe struja, a bavio se različitim problemima s područja akustike.

Mjerna jedinica Ohm (Ω) kojom se iskazuje vrijednost električnog otpora nazvana je po njemu. Istraživao je i u području akustike, optike, metala i matematike.

Životopis

Georg Simon Ohm rođen u protestantskoj obitelji u Erlangenu, Brandenburg-Bayreuth (tada dio Svetog Rimskog Carstva), sin Johanna Wolfganga Ohma, bravara i Marije Elizabeth Beck, kći krojača u Erlangenu. Iako su njegovi roditelji nisu bili formalno obrazovani, Ohmov otac je bio ugledan čovjek koji se sam školovao na visokoj razini, te je bio u mogućnosti da njegovim sinovima pruži izvrsnu edukaciju svojim vlastitim učenjem. Od sedmero djece iz obitelji samo su troje preživjeli do odrasle dobi: Georg Simon, njegov mlađi brat Martin, koji je kasnije postalo poznati matematičar, i njegova sestra Elizabeth Barbara. Majka mu je umrla kad je imalo deset godina. Od ranog djetinjstva, Georg i Martin su učili od svog oca koji ih je doveo do visokog standarda iz matematike, fizike, kemije i filozofije.

Ohmov otac, zabrinut što mu sin troši svoje edukacijske mogućnosti, poslan Ohm u Švicarsku. Tu je u rujna 1806 Ohm prihvatio poziciju kao učitelj matematike u školi u Gottstadt bei Nidau​​. Karl von Langsdorf Christian napustio Sveučilište u Erlangenu početkom 1809 uzeti jedan post na Sveučilištu u Heidelbergu i Ohm bi volio da su otišli s njim u Heidelbergu za ponovno pokretanje njegov matematički studij. Langsdorf, međutim, preporuča Ohmu da nastavi sa svojim studijama matematike na svoje, savjetovanje Ohm za čitanje djela Euler, Laplace i Lacroix. Umjesto nevoljko Ohm uze njegov savjet, ali on je napustio svoju dužnost u nastavno Gottstadt bei Nydau ožujka 1809 postati privatni učitelj u Neuchâtel. Za dvije godine provodi njegove dužnosti kao učitelj, a on je potom Langsdorf savjet i nastavio svoj privatni studij matematike. Tada je u travnja 1811 vratio na Sveučilištu u Erlangenu.

Zakoni

Akustični zakon

Ohmov akustični zakon, ponekad zvan zakon akustične faze ili jednostavno Ohmov zakon, navodi da se glazbeni zvuk percipira na uho kao skup niza konstitutivnih čistih harmonijskih tonova. To je dobro poznato da se nije sasvim točno

Radovi

Grundlinien zu einer zweckmäßigen Behandlung der Geometrie als höheren Bildungsmittels an vorbereitenden Lehranstalten / entworfen (Guidelines for an appropriate treatment of geometry in higher education at preparatory institutes / notes) Erlangen : Palm und Enke, 1817. - XXXII, 224 S., II Faltbl. : graph. Darst. (PDF, 11.2 MB) Die galvanische Kette : mathematisch bearbeitet (The Galvanic Circuit Investigated Mathematically) Berlin : Riemann, 1827. - 245 S. : graph. Darst. Elemente der analytischen Geometrie im Raume am schiefwinkligen Coordinatensysteme (Elements of analytic geometry concerning the skew coordinate system) Nürnberg : Schrag, 1849. - XII, 590 S. - (Ohm, Georg S.: Beiträge zur Molecular-Physik ; 1) Grundzüge der Physik als Compendium zu seinen Vorlesungen (Fundamentals of physics: Compendium of lectures) Nürnberg : Schrag, 1854. - X, 563 S. : Ill., graph. Darst. Erschienen: Abth. 1 (1853) - 2 (1854)

Izvori

  1. Enciklopedija LZMK, članak "Ohm, Georg Simon" (pristupljeno 16. prosinca 2013.)

Vanjske poveznice

Nedovršeni članak Georg Simon Ohm koji govori o znanstveniku treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.