Poplave u istočnoj Hrvatskoj u svibnju 2014.: razlika između inačica

Dodaj poveznice
Izvor: Wikipedija
Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Nema sažetka uređivanja
Redak 6: Redak 6:
== Uzrok ==
== Uzrok ==
[[Slika:Floods in Croatia Gunja 2.jpg|mini|300px|desno|Potopljena kuća u Gunji]]
[[Slika:Floods in Croatia Gunja 2.jpg|mini|300px|desno|Potopljena kuća u Gunji]]
[[Vrijeme (klima)|Vrijeme]] u središnjem svibanjskom tjednu obilježio je višednevni utjecaj [[Ciklona Donat|ciklone Donat]]. Meteorološka zbivanja započela su s dolaskom hladne fronte u noći od nedjelje 11. na ponedjeljak 12. svibnja. Fronta je bila vezana uz duboku ciklonu nad [[Sjeverno more|Sjevernim morem]], koja je donijela osjetno hladniji zrak. Sjeverozapadne krajeve unutrašnjosti je zahvatila u večernjim satima nedjelje 12. svibnja, a potom se brzo premjestila prema istoku i jugu zemlje. Nad sjevernom [[Italija|Italijom]] se formirao sekundarni ciklona Donat. Ciklona se u noći od utorka 13. na srijedu 14. svibnja preko [[Jadran]]a i Dalmacije premjestila nad istok [[Balkanski poluotok|Balkanskog poluotoka]]. U [[BiH|Bosni i Hercegovini]], [[Srbija|Srbiji]], kao i na istoku Slavonije pale su vrlo velike količine kiše.<ref>{{citiranje www |url=http://www.crometeo.hr/ciklona-donat-u-brojkama-koliko-je-kise-palo/ |naslov=Ciklona Donat u brojkama: Koliko je kiše palo? |preuzeto=20. svibnja 2014. |format= |rad=crometeo.hr }}</ref>
[[Vrijeme (klima)|Vrijeme]] u središnjem svibanjskom tjednu obilježio je višednevni utjecaj [[Ciklona Donat|ciklone Donat]]. Meteorološka zbivanja započela su s dolaskom hladne fronte u noći od nedjelje 11. na ponedjeljak 12. svibnja. Fronta je bila vezana uz duboku ciklonu nad [[Sjeverno more|Sjevernim morem]], koja je donijela osjetno hladniji zrak. Sjeverozapadne krajeve unutrašnjosti je zahvatila u večernjim satima nedjelje 12. svibnja, a potom se brzo premjestila prema istoku i jugu zemlje. Nad sjevernom [[Italija|Italijom]] se formirao sekundarni ciklona Donat. Ciklona se u noći od utorka 13. na srijedu 14. svibnja preko [[Hrvatski Jadran|Hrvatskog Jadrana]] premjestila nad istok [[Jugoistočna Europa|Jugoistočne Europe]]. U [[BiH|Bosni i Hercegovini]], [[Srbija|Srbiji]], kao i na istoku Slavonije pale su vrlo velike količine kiše.<ref>{{citiranje www |url=http://www.crometeo.hr/ciklona-donat-u-brojkama-koliko-je-kise-palo/ |naslov=Ciklona Donat u brojkama: Koliko je kiše palo? |preuzeto=20. svibnja 2014. |format= |rad=crometeo.hr }}</ref>


U BiH u 10 dana su pale ekstremne količine oborina od 200 do 250 litara kiše po m<sup>2</sup>, mjestimično i više.
U BiH u 10 dana su pale ekstremne količine oborina od 200 do 250 litara kiše po m<sup>2</sup>, mjestimično i više.

Inačica od 26. svibnja 2014. u 23:24

Poplave u istočnoj Hrvatskoj u svibnju 2014.
Poplave u istočnoj Hrvatskoj u svibnju 2014.
 Ovo je članak o događaju u tijeku ili djelu u stvaranju.
Moguće su česte izmjene članka kako događaj ili produkcija napreduju.
Potopljene kuće u Gunji

Velika poplave u svibnju 2014. istočnu Hrvatsku. Najugroženiji su dijelovi županjske i brodske Posavine. Rijeka Sava dostigla rekordnu razinu, te je probila na dva mjesta nasipe kod Rajevog Sela i Račinovaca. Evakuirano nekoliko tisuća stanovnika iz Gunje, Račinovaca, Rajeva Sela, Bošnjaka, Vrbanje, Drenovaca, Strošinaca, Đurića, Posavskih Podgajaca i Soljana.[1] Evakuirani ljudi se smještaju u Županji, Cerni, Gradištu, Privlaci, Otoku, Komletincima, Brčkom i drugim mjestima.

Uzrok

Potopljena kuća u Gunji

Vrijeme u središnjem svibanjskom tjednu obilježio je višednevni utjecaj ciklone Donat. Meteorološka zbivanja započela su s dolaskom hladne fronte u noći od nedjelje 11. na ponedjeljak 12. svibnja. Fronta je bila vezana uz duboku ciklonu nad Sjevernim morem, koja je donijela osjetno hladniji zrak. Sjeverozapadne krajeve unutrašnjosti je zahvatila u večernjim satima nedjelje 12. svibnja, a potom se brzo premjestila prema istoku i jugu zemlje. Nad sjevernom Italijom se formirao sekundarni ciklona Donat. Ciklona se u noći od utorka 13. na srijedu 14. svibnja preko Hrvatskog Jadrana premjestila nad istok Jugoistočne Europe. U Bosni i Hercegovini, Srbiji, kao i na istoku Slavonije pale su vrlo velike količine kiše.[2]

U BiH u 10 dana su pale ekstremne količine oborina od 200 do 250 litara kiše po m2, mjestimično i više. Protoci rijeka, južnih pritoka rijeke Save, iznosile su rekordne količine m3 u sekundi Una 1750 m3/s, Vrbas 2000 m3/s, Bosna 3500 m3/s i Drina 4000 m3/s i ulijevaju se u svojim povijesnim maksimumima u Savu te je zbog toga i rijeka Sava dostigla dosad nezabilježene protoke i vrijednosti vodostaja. Prosječni protok rijeke Save kod Županje iznosi 1000-1100 m3/s, a na mjerodavnom vodomjeru u Županji dana 16. svibnja 2014. izmjeren je protok od 5500 m3/s.[3]

Zahvaćena područja

Županjska Posavina

Karta poplavljenih područja u županjskoj Posavini. Crvenim točkama označena mjesta puknuća nasipa.

17. svibnja Sava je probila nasipe kod Rajevog Sela i Račinovaca. Te je usljedila evakuacija mještana tih dvaju naselja te mještana iz dijela sela Gunja. Jedna muška osoba je smrtno stradala u Rajevom Selu, riječ je o čovjeku kojeg je prvi val vodene bujice po probijanju nasipa kod Rajeva sela doslovno otkinuo od ograde za koju se držao i odnio sa sobom. 18. svibnja na sjednici Kriznog stožera Vukovarsko-srijemske županije donesena je odluka o evakuaciji mještana Vrbanje, Soljana i Strošinaca, kao i mještana općine Bošnjaci. Evakuira se i stoka koje je u tome kraju mnogo u Posavskim Podgajcima spašavao je 1.200 krava s jedne farme. [4]

S područja županjske Posavine, pogođenih poplavama, do 19. svibnja, prema privremenim podacima Ministarstva poljoprivrede, evakuirano je 2.520 goveda, 3.900 svinja, 370 ovaca i 20 konja, i to iz više mjesta – Vrbanja, Strošinci, Soljani, Drenovci, Račinovac i Rajevo Selo.

Ranko Ostojić ministar MUP-a potvrdio je da je u Rajevu Selu vodena bujica uzela još jedan život.[5] Nakon Rajevog Sela, Gunje i Račinovaca, voda je potopila i polovicu sela Strošinci, naselja uz granicu sa Srbijom, odakle je i došla voda koja je izazvala potapljanje dobrog dijela kuća. Vodeni val koji je došao iz mjesta Jamena u Srbiji, zaobišla je podignuti zečji nasip, tako da on još uvijek drži. Stanovništvo Strošinaca je evakuirano, kao i većina stoke i domaćih životinja. Ostala je tek nekolicina ljudi i poneka domaća životinja.[6]

Potopljeno seosko imanje s ugroženim psom

Voda je 20. svibnja poplavila dio Posavskih Podgajaca uz državnu cestu od Bošnjaka prema Gunji i Rajevom Selu te je prodrla u neke kuće. Riječ je o savskim vodama koje dolaze iz pravca Rajevog Sela. Iako evakuacija još službeno nije započela, neki su mještani već napustili svoje domove. Mještani grade zečje nasipe kako bi vodu kanalizirali i usmjerili u Spačvanski bazen.[7]

U Đurićima je stanje teško, ali pod kontrolom. Stanovništvo ondje odbija evakuaciju, te su tijekom noći zatražili dostavu vreća i pijesak za izgradnju zečjih nasipa.

Vlada je u utorak navečer održala telefonsku sjednicu na kojoj je, na prijedlog ravnatelja Državne uprave za zaštitu i spašavanje, proglasila katastrofu za područje Vukovarsko-srijemske županije koja je pogođena poplavom.

21. svibnja na ulasku u Posavske Podgajce desna strana sela je pod vodom, dok se lijeva još pokušava obraniti. Poplavljeno je nekoliko kuća, a postavljaju se i zečji nasipi kako bi se spriječilo izlijevanje na lijevu stranu sela. Iz MORH-a izvješćuju da na poplavom ugroženim područjima angažirano je oko 1000 pripadnika Oružanih snaga RH, jedan helikopter HRZ i PZO-a, oko 90 motornih vozila od kojih 2 cisterne i dva sanitetska vozila, 4 inženjerijska stroja, 13 čamaca, 3 amfibijska vozila te 3 poljske kuhinje. Ističu kako su najugroženija mjesta Posavski Podgajci, Strošinci i Drenovci.[8]

Stožer zaštite i spašavanja Grada Otoka objavio je da prihvatilište u Otoku do sada ima 1703 evidentiranih iz Gunje, Rajevog Sela, Račinovaca, Posavskih Podgajaca, Vrbanje, Drenovaca, Strošinaca, Đurića, Bošnjaka, Topole, Brčkog i Orašja koji su smješteni u Otoku (1480 ljudi) i Komletincima (223 ljudi).[8]

Ministar zdravlja Rajko Ostojić je donio odluku o proglašenju epidemije zaraznih bolesti na poplavljenom području cijele Vukovarsko-srijemske i Brodsko-posavske županije te gradova Pleternice i Lipika u Požeško-slavonskoj i Kostajnice i Dvora u Sisačko-moslavačkoj županiji.[8]

22. svibnja stanje u poplavljenim područjima je i dalje teško, a prioritet je obrana Soljana. U Drenovcima i Strošincima je situacija stabilna i nema opasnosti. Vojska će pokušati djelomice zatvoriti otvor na razrušenom nasipu kod Rajevog Sela tako da neplavi dalje , a kada razina Save opadne, vraćanje u korito rijeke. [9]

Vlada Republike Hrvatske održala je u Županji izvanrednu sjednica Vlade, posvećena pomoći stradalom području.[10]

23. svibnja ​vodostaj Save u Županji konstatno je u padu, opao je dva metra u nekoliko dana. Poplavljeno je još 210 četvornih kilometara. Najteže je u Gunji, Strošincima, Rašinovcima, Posavskim Podgajcima, Đurićima i Drenovcima.[11]

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Zoran Milanović i predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz obišli su poplavom pogođena područja u Slavoniji.[12]. Poplavljena područja obišla je i Vesna Pusić s Kristalinom Georgievom Povjerenicom EK-a za međunarodnu suradnju, humanitarnu pomoć i odgovore na krizne situacije, koja je obečala pomoć u sprečavanju širenja zaraza te tretiranja komaraca.[13]

Saniranje štete

Tjedan dana nakon pucanja nasipa, voda se počela povlačiti iz poplavljenih naselja. Stručnjaci Hrvatskih voda uz potporu inženjerijskih snaga Hrvatske vojske grade prednasipa u Savi kod Rajevog Sela, koji će se nalaziti ispred nasipa koji je u subotu na nedjelju pukao uslijed silovitog nadiranja Save, prednasip će poput vrata spriječi novi ulazak vode, dok poplavnu vodu ne bi spriječio da, kada se za to stvore uvjeti, istekne nazad u Savu.[14] Iz poplavljenih područja izvlači se uginula stoka. Postoji opasnost od epidemije, te je potrebna zaštitna oprema s kojom se može ući u poplavljena sela.[15]

Brodska Posavina

Nabujala Sava kod Dubočca 17. svibnja

Izvaredne mjere zaštite od poplave proglašene su od Davora nizvodno, dok su u Slavonskom Šamcu 17. i 18. svibnja bilo proglašno i izvaredno stanje. Stožer za zaštitu i spašavanje Brodsko-posavske županije, 19. svibnja oko 18:00 sati, odlučio je preporučiti djelomičnu evakuaciju stanovništva grada Slavonskog Broda (naselja Jelas i Josip Rimac) te općina Bebrina, Oprisavci, Sikirevci i Klakar. [16] Djelomična evakuacija obavljana je u Mjesnom odboru Josipa Rimaca gdje je evakuirano 715 osoba s područja općine Bebrina, iz naselja Zbjeg, Dubočac, Kaniža, Banovci i Šumeće, evakuirano je 677 osoba, uglavnom starijih, bolesnih i majki s djecom[17]. Na području cijele županije nije bilo nastave u osnovnim i srednjim školama.

Na sjednici Županijskog stožera zaštite i spašavanja Brodsko-posavske županije, 20. svibnja objavljeno je da je tijekom noći na području brodske Posavine zabilježeno dosta intervencija zbog procjeđivanja nasipa posebice u Slavonskom Šamcu, Svilaju, Dubočcu, Sikirevcima i Novom Gradu, ali da stanje nije alarmantno.[18] 21. svibnja u brodskoj Posavini je Sava sporo opadala, nasipi su bili stabilni, iako je bilo procijeđivanja stanje je bilo pod kontrolom. Na područje Općine Bebrina je bilo najkritičnije zbog pojavljivanja tzv. „bubrega" na nasipu, na tri mjesta.[8]

Karta ugroženih područja u brodskoj Posavini i pleterničkom kraju

22. svibnja Stožer za zaštitu i spašavanje Brodsko-posavske županije donio je odluku o ukidanju izvanrednog stanja, nasipi su se i dalje neprekidno nadzirali, privremeno evakuirani su se vratili kući, a nastava je počela od ponedjeljaka.[8]

Orljava

Rijeka Orljava se izlila na više mjesta, najugroženije je bilo pleterničko područje te naselja Bečic i Lužani u općini Oriovac.[8] Orljava se najprije izlila negdje između Blacka i Vesele i uz prugu je voda došla do kuća.[19] Rijeka Orljava izlila se i u mjestu Gradac kod Pleternice, gdje je izvršena i evakuacija. Rijeka je oštetila prugu te je sav željeznički promet bio zatvoren na dijelu Pleternica – Požega – Velika.

Vidi još

Izvori

  1. ↑ Najstrašnija poplava u povijesti RH: Bujice nose kuće, stoka ugiba u mukama, doplivale i zmije!. dnevno.hr. Pristupljeno 18. svibnja 2014.‎ Provjerite vrijednost datuma u parametru: |preuzeto= (pomoć)
  2. ↑ Ciklona Donat u brojkama: Koliko je kiše palo?. crometeo.hr. Pristupljeno 20. svibnja 2014.
  3. ↑ MILENIJSKE POPLAVE Voda 1 metar iznad ikad zabilježene. Hrvatske vode. Pristupljeno 20. svibnja 2014.
  4. ↑ SAVA ZAPRIJETILA SLAVONSKOM BRODU Nasipi su nakvašeni, stiže novi vodeni val, počela evakuacija. Jutarnji list. Pristupljeno 18. svibnja 2014.
  5. ↑ Poplava u Rajevu Selu odnijela još jedan život. Tportal. Pristupljeno 19. svibnja 2014.
  6. ↑ Kaos u Slavoniji Strošinci i Posavski Podgajci pod vodom, grade se zečji nasipi. index.hr. Pristupljeno 20. svibnja 2014.
  7. ↑ [1]
  8. ↑ a b c d e f Pod kontrolom u Posavksim Podgajcima digli zečje nasipe. 24sata.hr. Pristupljeno 21. svibnja 2014. Pogreška u citiranju: nevaljala <ref> oznaka; ime "24sata" definirano više puta s različitim sadržajem
  9. ↑ Sava u opadanju opasnos još nije prošla šteta 100 milijuna kuna. 24sata.hr. Pristupljeno 22. svibnja 2014.
  10. ↑ Ministar Ostojić na sjednici: Za sad nema opasnosti od zaraze. 24sata.hr. Pristupljeno 22. svibnja 2014.
  11. ↑ Voda se povlači, ali samo centimetar po centimetar, ostaje blato i mulj. 24sata.hr. Pristupljeno 23. svibnja 2014.
  12. ↑ Predsjednik Vlade Milanović i predsjednik Europskog parlamenta Schulz u Slavoniji. vlada.hr. Pristupljeno 24. svibnja 2014.
  13. ↑ Pusić i Georgieva: Apsolutni prioritet je sprječavanje zdravstvenih rizika. eu.mfa.hr. Pristupljeno 24. svibnja 2014.
  14. ↑ Gradi se prednasip: Evo koja mu je svrha?. dnevnik.hr. Pristupljeno 25. svibnja 2014.
  15. ↑ 'Ako nemate zaštitnu opremu riskirate opasnost za sebe i one koje će vas spašavati'. dnevnik.hr. Pristupljeno 25. svibnja 2014.
  16. ↑ [2]
  17. ↑ SAVA I DALJE PRIJETI: Izvanredno stanje i dalje u Brodsko-posavskoj županiji, Očekuje se dolazak premijera. dnevnik.hr. Pristupljeno 19. svibnja 2014.
  18. ↑ 'Onaj tko to nije doživio ne zna o čemu se radi. Ta bujica nosila je sve ispred sebe'. vecernjilist.hr. Pristupljeno 20. svibnja 2014.
  19. ↑ Sava i dalje raste! 'Ako popuste nasipi, bit će katastrofa'
‍ Ovo je osnova ili početak budućeg članka.
Pomozite Wikipediji i dopunite ga.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Poplave_u_istočnoj_Hrvatskoj_u_svibnju_2014.&oldid=4321069"