Valentina Tereškova: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
razne popravke
m Terješkova > Tereškova, definicija s IPA-om, sitni ispravci
Redak 1: Redak 1:
{{bolji naslov|Valentina Tereškova}}
{{Infookvir Astronaut
{{infookvir Astronaut
| name =Valentina Vladimirovna Terješkova
| name = Valentina Vladimirovna Tereškova
| image = RIAN archive 612748 Valentina Tereshkova.jpg
| image = RIAN archive 612748 Valentina Tereshkova.jpg
| type = kozmonautkinja
| type = kozmonautkinja
| nationality =[[Rusija|Ruskinja]]
| nationality = [[Rusija|Ruskinja]]
| date_birth =[[6. ožujka]] [[1937]].
| date_birth = [[6. ožujka]] [[1937]].
| place_birth =[[Maslenikovo]], [[Jaroslavska oblast]], [[Rusija]]
| place_birth = [[Maslenikovo]], [[Jaroslavska oblast]], [[Rusija]]
| occupation =[[pilot]]kinja
| occupation = [[pilot]]kinja
| rank =[[general bojnik|general bojnica]], [[Sovjetsko zrakoplovstvo]]
| rank = [[general bojnik|generalica bojnica]], [[sovjetsko zrakoplovstvo]]
| selection =[[1962.]]
| selection = [[1962.]]
| time =2d 22h 50m
| time = 2 d 22 h 50 m
| mission =[[Vostok 6]]
| mission = [[Vostok 6]]
| insignia =[[Datoteka:Vostok5-6patch.png|40px]]
| insignia = [[Datoteka:Vostok5-6patch.png|40px]]
|}}
|}}
'''Valentina Vladimirovna Terješkova''' ([[ruski]]: ''Валенти́на Влади́мировна Терешко́ва'') ([[Maslenikovo]], [[Jaroslavska oblast]], [[Rusija]], [[6. ožujka]] [[1937]]. - ), ruska [[astronaut]]kinja, prva žena u [[svemir]]u, heroj [[SSSR|Sovjetskog Saveza]].<ref>"Faktopedija", ilustrirana enciklopedija 11. izdanje, 2004. Mozaik knjiga, str.35</ref>


'''Valentina Vladimirovna Tereškova''' [vəlʲɪnˈtʲinə vlɐˈdʲimʲɪrəvnə tʲɪrʲɪˈʃkɔvə] ([[ruski jezik|rus.]] ''Валенти́на Влади́мировна Терешко́ва''; [[Maslennikovo]], [[Jaroslavska oblast]], [[Rusija]], [[6. ožujka]] [[1937]].), ruska [[astronaut]]kinja, prva žena u [[svemir]]u, heroj [[SSSR|Sovjetskog Saveza]].<ref>"Faktopedija", ilustrirana enciklopedija 11. izdanje, 2004. Mozaik knjiga, str. 35.</ref>
Valentina Vladimirovna Terješkova rodila se 6. ožujka 1937. u selu Maslenikovo u Jaroslavskoj oblasti u Rusiji. Roditelji su joj bili [[kolhoz]]ni radnici. Otac joj je poginuo u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], nakon čega se majka s troje djece preselila u [[Jaroslavlj]]. Zbog siromaštva koje je vladalo u prvim godinama iza rata, Terješkova nije pohađala školu sve do svoje desete godine.


Valentina Vladimirovna Tereškova rodila se 6. ožujka 1937. u selu Maslenikovu u Jaroslavskoj oblasti u Rusiji. Roditelji su joj bili [[kolhoz]]ni radnici. Otac joj je poginuo u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], a majka se potom s troje djece preselila u [[Jaroslavlj]]. Zbog siromaštva koje je vladalo u prvim godinama poslije rata, Tereškova nije pohađala školu sve do svoje desete godine.
Nakon završetka sedmogodišnje škole, kao sedamnaestogodišnja djevojka zaposlila se u lokalnoj tvornici automobilskih guma, no uz posao je nastavila školovanje u večernjoj školi. Nakon tvornice guma počela je raditi u predionici [[pamuk]]a u kojoj su već radile njezina sestra i majka. Upisala je jaroslavski tehnikum lake industrije 1956. godine. Uz posao i učenje bila je i aktivna članica aerokluba u sklopu kojeg se bavila [[padobranstvo]]m (163 skoka s padobranom).


Nakon završetka sedmogodišnje škole, kao sedamnaestogodišnja djevojka, zaposlila se u lokalnoj tvornici automobilskih guma, no uz posao je nastavila školovanje u večernjoj školi. Nakon tvornice guma počela je raditi u predionici [[pamuk]]a u kojoj su već radile njezine sestra i majka. Upisala se na jaroslavski tehnikum lake industrije 1956. godine. Uz posao i učenje bila je i aktivna članica aerokluba u sklopu kojeg se bavila [[padobranstvo]]m (163 skoka s padobranom).
U to su vrijeme padobranski treninzi bili važan dio obuke budućih [[SSSR|sovjetskih]] [[kozmonaut]]a, jer su se oni pri povratku u [[Zemljina atmosfera|Zemljinu atmosferu]] izbacivali iz [[svemirski brod|svemirskog broda]] i prizemljivali [[padobran]]om. Ljubav prema svemirskom programu i njezine kvalifikacije ponukale su je da se pismeno obrati Sovjetskom svemirskom centru u [[Moskva|Moskvi]] koje je upoznala sa svojim padobranskim sposobnostima i željom za sudjelovanjem u svemirskom programu. Godine [[1962]]. pozvana je u [[Zvjezdani Grad]] nedaleko Moskve da započne s pripremama za svemirski let. Tamo je bila podvrgnuta rigoroznim treninzima u izolaciji, letovima u [[bestežinsko stanje|bestežinskom stanju]], upravljanju [[mlazne letjelice|mlaznim letjelicama]] i skakanju padobranom u svemirskom odjelu. Nakon 9 mjeseci treniranja dodijeljen joj je čin poručnice. Od 400 prijavljenih kandidatkinja izabrana je Terješkova uz još četiri djevojke koje su pripremane za let: [[Tatjana Kuznjecova]], [[Irina Solovjova]], [[Žanna Jerkina]] i [[Valentina Ponomareva]]. Ni jedna od njih nije nikad poletjela. Sljedeća koja se vinula u svemirska prostranstva je bila [[Svjetlana Savitskaja]], 19 godina iza Terješkove.


U to su vrijeme padobranski treninzi bili važan dio obuke budućih [[SSSR|sovjetskih]] [[kozmonaut]]a jer su se oni pri povratku u [[Zemljina atmosfera|Zemljinu atmosferu]] izbacivali iz [[svemirski brod|svemirskog broda]] i prizemljivali [[padobran]]om. Ljubav prema svemirskom programu i njezine kvalifikacije ponukale su je da se pisanim putem obrati Sovjetskom svemirskom centru u [[Moskva|Moskvi]] koji je upoznala o svojim padobranskim sposobnostima i želji za sudjelovanjem u svemirskom programu. Godine [[1962.]] pozvana je u [[Zvjezdani Grad]] nedaleko od Moskve da započne s pripremama za svemirski let. Tamo je bila podvrgnuta rigoroznim treninzima u izolaciji, letovima u [[bestežinsko stanje|bestežinskom stanju]], upravljanju [[mlazne letjelice|mlaznim letjelicama]] i skakanju padobranom u svemirskom odjelu. Nakon 9 mjeseci treniranja dodijeljen joj je čin poručnice. Od 400 prijavljenih kandidatkinja izabrana je Tereškova uz još četiri djevojke koje su bile pripremane za let: [[Tatjana Kuznjecova|Tatjanu Kuznjecovu]], [[Irina Solovjova|Irinu Solovjovu]], [[Žanna Jerkina|Žannu Jerkinu]] i [[Valentina Ponomareva|Valentinu Ponomarevu]]. Ni jedna od njih nije nikad poletjela. Sljedeća koja se vinula u svemirska prostranstva bila je [[Svetlana Savickaja]] 19 godina poslije Tereškove.
S [[Bajkonur|kozmodroma Bajkonur]] u današnjem [[Kazahstan]]u [[16. lipnja]] [[1963]]. lansirana je u svemir brodom [[Vostok 6]], čime je postala prva žena u svemiru (šesta među sovjetskim kozmonautima). Za vrijeme svoga leta, komunicirala je s [[Vostok 5|Vostokom 5]] koji se istovremeno nalazio u svemiru i kozmonautom [[Valerij Bikov|Valerijem Bikovim]]. Nakon 3 dana i 48 kruženja oko Zemlje, Terješkova se izbacila iz broda i padobranom spustila na Zemlju. Njezin let se odvijao tjedan dana prije održavanja moskovske međunarodne konferencije žena na kojoj su joj svoje priznanje odali između ostalih i engleska kraljica [[Elizabeta II.]] i sovjetski premijer [[Nikita Hruščov]]. Proglašena je herojem Sovjetskog Saveza i nositeljica je najviših državnih počasti i nagrada.


S [[Bajkonur|kozmodroma Bajkonura]] u današnjem [[Kazahstan]]u [[16. lipnja]] [[1963.]] lansirana je u svemir brodom ''[[Vostok 6]]'', čime je postala prva žena u svemiru (šesta među sovjetskim kozmonautima). Za vrijeme svoga leta komunicirala je s ''[[Vostok 5|Vostokom 5]]'' koji se istovremeno nalazio u svemiru i kozmonautom [[Valerij Bikov|Valerijem Bikovim]]. Nakon 3 dana i 48 kruženja oko Zemlje Tereškova se izbacila iz broda i padobranom spustila na Zemlju. Njezin let se odvijao tjedan dana prije održavanja moskovske međunarodne konferencije žena na kojoj su joj svoje priznanje odali između ostalih i engleska kraljica [[Elizabeta II.]] i sovjetski premijer [[Nikita Hruščov]]. Proglašena je herojem Sovjetskog Saveza i nositeljica je najviših državnih počasti i nagrada.
Nekoliko mjeseci poslije leta, Terješkova se udala za kolegu kozmonauta [[Adrijan Nikolajev|Adrijana Nikolajeva]] i [[1964]]. im se rodila kći Jelena koja je danas liječnica. Smatra se da je taj brak u velikoj mjeri bio dogovoren, jer su znanstvenici, pogotovo liječnici htjeli nastaviti s istraživanjima o ponašanju ljudskog organizma za vrijeme i poslije izlaganja svemirskoj okolini. Rastali su se [[1982.]], iako se taj brak raspao mnogo prije toga.


Nekoliko mjeseci poslije leta Tereškova se udala za kolegu kozmonauta [[Adrijan Nikolajev|Adrijana Nikolajeva]] a [[1964.]] rodila im se kći Jelena koja je danas liječnica. Smatra se da je taj brak u velikoj mjeri bio dogovoren jer su znanstvenici, pogotovo liječnici, htjeli nastaviti s istraživanjima o ponašanju ljudskog organizma za vrijeme i poslije izlaganja svemirskoj okolini. Rastali su se [[1982.]], iako se taj brak raspao mnogo prije toga.
[[Datoteka:Tereshkova heureka.jpg|desno|mini|200px|Valentina Terješkova 2002. u posjetu Finskoj]]
Tereškova je nastavila raditi kao inženjerka u svemirskoj industriji, a u međuvremenu [[1969]]. je diplomirala na [[Vojna zrakoplovna akademija Žukovskog|Vojnoj zrakoplovnoj akademiji Žukovskog]] s pohvalom. Doktor je znanosti i autorica više od 50 znanstvenih radova. Često je putovala u inozemstvo i držala predavanja o svojem letu, prilikom čega je primala mnogobrojne nagrade i počasti.


[[datoteka:Tereshkova heureka.jpg|desno|mini|200px|Valentina Tereškova 2002. u posjetu Finskoj]]
Aktivno se bavila [[kozmonautika|kozmonautikom]] sve do 1968. kada je u Zvjezdanom Gradu ukinuto žensko odjeljenje. Unatoč tome, i dalje je bila na popisu aktivnih kozmonauta do 1987., a 1985. se čak i razmatrala mogućnost njenog povrataka u svemir.


Tereškova je nastavila raditi kao inženjerka u svemirskoj industriji, a u međuvremenu je [[1969.]] diplomirala na [[Vojna zrakoplovna akademija Žukovskog|Vojnoj zrakoplovnoj akademiji Žukovskog]] s pohvalom. Doktor je znanosti i autorica više od 50 znanstvenih radova. Često je putovala u inozemstvo i držala predavanja o svojem letu, primivši pritom mnogobrojne nagrade i počasti.
Od 1968. bavi se radom u društvenim organizacijama. Od 1968. do 1987. predsjednica je Komiteta sovjetskih žena. Od 1987. predsjednica je raznih društava i udruga koje se zalažu za razvijanje kulturnih i prijateljskih odnosa prvotno SSSR-a, a nakon raspada, Rusije i ostalih država svijeta.


Aktivno se bavila [[kozmonautika|kozmonautikom]] sve do 1968. kada je u Zvjezdanom Gradu ukinut ženski odjel. Unatoč tome i dalje je bila na popisu aktivnih kozmonauta do 1987., a 1985. razmatrala se čak mogućnost njezina povrataka u svemir.
Članica Centralnog komiteta [[Komunistička partija SSSR-a|komunističke partije SSSR-a]] je od 1971. do 1990., a od 1966. do 1989. zastupnica je u [[Vrhovni Sovjet SSSR-a|Vrhovnom Sovjetu SSSR-a]]. Doktorirala je 1976. g. dobivši zvanje general bojnica [[zrakoplovstvo|zrakoplovstva]].


Od 1968. bavi se radom u društvenim organizacijama. Od 1968. do 1987. predsjednica je Komiteta sovjetskih žena. Od 1987. predsjednica je raznih društava i udruga koje se zalažu za razvijanje kulturnih i prijateljskih odnosa prvotno SSSR-a, a potom, nakon njegova raspada, Rusije i ostalih država svijeta.
Njezinim imenom nazvan je i jedan od [[krater]]a na [[Mjesec]]u a 2000. godine, proglašena je ženom stoljeća.


Članica je Centralnog komiteta [[Komunistička partija SSSR-a|Komunističke partije SSSR-a]] od 1971. do 1990., a od 1966. do 1989. zastupnica je u [[Vrhovni Sovjet SSSR-a|Vrhovnom Sovjetu SSSR-a]]. Doktorirala je 1976. dobivši zvanje generalice bojnice [[zrakoplovstvo|zrakoplovstva]].
==Valentina Terješkova i Hrvatska==


Njezinim imenom nazvan je i jedan od [[krater]]a na [[Mjesec]]u a 2000. godine proglašena je ženom stoljeća.
Predsjednik RH [[Stjepan Mesić]] je 08. rujna 2005. u Moskvi odlikovao Valentinu Terješkovu [[Red kneza Branimira s ogrlicom|Redom kneza Branimira s ogrlicom]].


== Valentina Tereškova i Hrvatska ==
Odličje je dobila za svoje zasluge u unapređivanju odnosa između Rusije i Hrvatske kao i promoviranju RH u Rusiji. Terješkova ga je zaslužila i zbog doprinosa koji je dala kao čelnica Ruskog središta za međunarodnu znanstvenu i kulturnu suradnju, u stvaranju prvog '''rusko-hrvatskog društva prijateljstva''' u Moskvi te u uspostavi suradnje s hrvatsko-ruskim društvom prijateljstva u Zagrebu 1990-ih godina, točnije odmah nakon državnog osamostaljenja i međunarodnog priznanja RH. <!-- Svemirska velikanka naša prijateljica! Hura! :) -->

Predsjednik RH [[Stjepan Mesić]] odlikovao je 8. rujna 2005. u Moskvi Valentinu Tereškovu [[Red kneza Branimira s ogrlicom|Redom kneza Branimira s ogrlicom]].

Odličje je dobila za svoje zasluge u unapređivanju odnosa između Rusije i Hrvatske kao i promoviranju RH u Rusiji. Tereškova ga je zaslužila i zbog doprinosa koji je dala kao čelnica Ruskog središta za međunarodnu znanstvenu i kulturnu suradnju u stvaranju prvog '''rusko-hrvatskog društva prijateljstva''' u Moskvi te u uspostavi suradnje s hrvatsko-ruskim društvom prijateljstva u Zagrebu 1990-ih godina, odmah nakon državnog osamostaljenja i međunarodnog priznanja RH.


== Izvori ==
== Izvori ==

{{Izvori}}
{{izvori}}


== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==

{{Commons|Valentina Teryeshkova}}
{{Commons|Valentina Teryeshkova|Valentina Tereškova}}

*[http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/966992.stm BBC: Tereshkova received the Greatest Woman of the Century Award]
*[http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/966992.stm BBC: Tereshkova received the Greatest Woman of the Century Award]
*[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20050509/zadnjevijesti03.asp Predsjednik RH Stipe Mesić odlikovao Valentinu Terješkovu]
*[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20050509/zadnjevijesti03.asp Predsjednik RH Stipe Mesić odlikovao Valentinu Tereškovu]

{{GLAVNIRASPORED: Tereškova, Valentina}}


[[kategorija: astronauti]]
{{GLAVNIRASPORED:Terješkova, Valentina}}
[[kategorija: astronautika u SSSR-u]]
[[Kategorija:Astronauti]]
[[Kategorija:Astronautika u SSSR-u]]
[[kategorija: životopisi, SSSR]]
[[kategorija: Jaroslavljska oblast]]
[[Kategorija:Životopisi, SSSR]]
[[Kategorija:Jaroslavljska oblast]]

Inačica od 18. lipnja 2014. u 09:52

Valentina Vladimirovna Tereškova
Valentina Tereškova
kozmonautkinja
 Državljanstvo Ruskinja
 Rođenje 6. ožujka 1937.
Maslenikovo, Jaroslavska oblast, Rusija
 Zanimanje1 pilotkinja
 Rang generalica bojnica, sovjetsko zrakoplovstvo
 Vrijeme u svemiru 2 d 22 h 50 m
 Odabir 1962.
 Misije Vostok 6
Logo misije Datoteka:Vostok5-6patch.png
 1 trenutno ili prethodno.
Portal o životopisima

Valentina Vladimirovna Tereškova [vəlʲɪnˈtʲinə vlɐˈdʲimʲɪrəvnə tʲɪrʲɪˈʃkɔvə] (rus. Валенти́на Влади́мировна Терешко́ва; Maslennikovo, Jaroslavska oblast, Rusija, 6. ožujka 1937.), ruska astronautkinja, prva žena u svemiru, heroj Sovjetskog Saveza.[1]

Valentina Vladimirovna Tereškova rodila se 6. ožujka 1937. u selu Maslenikovu u Jaroslavskoj oblasti u Rusiji. Roditelji su joj bili kolhozni radnici. Otac joj je poginuo u Drugom svjetskom ratu, a majka se potom s troje djece preselila u Jaroslavlj. Zbog siromaštva koje je vladalo u prvim godinama poslije rata, Tereškova nije pohađala školu sve do svoje desete godine.

Nakon završetka sedmogodišnje škole, kao sedamnaestogodišnja djevojka, zaposlila se u lokalnoj tvornici automobilskih guma, no uz posao je nastavila školovanje u večernjoj školi. Nakon tvornice guma počela je raditi u predionici pamuka u kojoj su već radile njezine sestra i majka. Upisala se na jaroslavski tehnikum lake industrije 1956. godine. Uz posao i učenje bila je i aktivna članica aerokluba u sklopu kojeg se bavila padobranstvom (163 skoka s padobranom).

U to su vrijeme padobranski treninzi bili važan dio obuke budućih sovjetskih kozmonauta jer su se oni pri povratku u Zemljinu atmosferu izbacivali iz svemirskog broda i prizemljivali padobranom. Ljubav prema svemirskom programu i njezine kvalifikacije ponukale su je da se pisanim putem obrati Sovjetskom svemirskom centru u Moskvi koji je upoznala o svojim padobranskim sposobnostima i želji za sudjelovanjem u svemirskom programu. Godine 1962. pozvana je u Zvjezdani Grad nedaleko od Moskve da započne s pripremama za svemirski let. Tamo je bila podvrgnuta rigoroznim treninzima u izolaciji, letovima u bestežinskom stanju, upravljanju mlaznim letjelicama i skakanju padobranom u svemirskom odjelu. Nakon 9 mjeseci treniranja dodijeljen joj je čin poručnice. Od 400 prijavljenih kandidatkinja izabrana je Tereškova uz još četiri djevojke koje su bile pripremane za let: Tatjanu Kuznjecovu, Irinu Solovjovu, Žannu Jerkinu i Valentinu Ponomarevu. Ni jedna od njih nije nikad poletjela. Sljedeća koja se vinula u svemirska prostranstva bila je Svetlana Savickaja 19 godina poslije Tereškove.

S kozmodroma Bajkonura u današnjem Kazahstanu 16. lipnja 1963. lansirana je u svemir brodom Vostok 6, čime je postala prva žena u svemiru (šesta među sovjetskim kozmonautima). Za vrijeme svoga leta komunicirala je s Vostokom 5 koji se istovremeno nalazio u svemiru i kozmonautom Valerijem Bikovim. Nakon 3 dana i 48 kruženja oko Zemlje Tereškova se izbacila iz broda i padobranom spustila na Zemlju. Njezin let se odvijao tjedan dana prije održavanja moskovske međunarodne konferencije žena na kojoj su joj svoje priznanje odali između ostalih i engleska kraljica Elizabeta II. i sovjetski premijer Nikita Hruščov. Proglašena je herojem Sovjetskog Saveza i nositeljica je najviših državnih počasti i nagrada.

Nekoliko mjeseci poslije leta Tereškova se udala za kolegu kozmonauta Adrijana Nikolajeva a 1964. rodila im se kći Jelena koja je danas liječnica. Smatra se da je taj brak u velikoj mjeri bio dogovoren jer su znanstvenici, pogotovo liječnici, htjeli nastaviti s istraživanjima o ponašanju ljudskog organizma za vrijeme i poslije izlaganja svemirskoj okolini. Rastali su se 1982., iako se taj brak raspao mnogo prije toga.

Valentina Tereškova 2002. u posjetu Finskoj

Tereškova je nastavila raditi kao inženjerka u svemirskoj industriji, a u međuvremenu je 1969. diplomirala na Vojnoj zrakoplovnoj akademiji Žukovskog s pohvalom. Doktor je znanosti i autorica više od 50 znanstvenih radova. Često je putovala u inozemstvo i držala predavanja o svojem letu, primivši pritom mnogobrojne nagrade i počasti.

Aktivno se bavila kozmonautikom sve do 1968. kada je u Zvjezdanom Gradu ukinut ženski odjel. Unatoč tome i dalje je bila na popisu aktivnih kozmonauta do 1987., a 1985. razmatrala se čak mogućnost njezina povrataka u svemir.

Od 1968. bavi se radom u društvenim organizacijama. Od 1968. do 1987. predsjednica je Komiteta sovjetskih žena. Od 1987. predsjednica je raznih društava i udruga koje se zalažu za razvijanje kulturnih i prijateljskih odnosa prvotno SSSR-a, a potom, nakon njegova raspada, Rusije i ostalih država svijeta.

Članica je Centralnog komiteta Komunističke partije SSSR-a od 1971. do 1990., a od 1966. do 1989. zastupnica je u Vrhovnom Sovjetu SSSR-a. Doktorirala je 1976. dobivši zvanje generalice bojnice zrakoplovstva.

Njezinim imenom nazvan je i jedan od kratera na Mjesecu a 2000. godine proglašena je ženom stoljeća.

Valentina Tereškova i Hrvatska

Predsjednik RH Stjepan Mesić odlikovao je 8. rujna 2005. u Moskvi Valentinu Tereškovu Redom kneza Branimira s ogrlicom.

Odličje je dobila za svoje zasluge u unapređivanju odnosa između Rusije i Hrvatske kao i promoviranju RH u Rusiji. Tereškova ga je zaslužila i zbog doprinosa koji je dala kao čelnica Ruskog središta za međunarodnu znanstvenu i kulturnu suradnju u stvaranju prvog rusko-hrvatskog društva prijateljstva u Moskvi te u uspostavi suradnje s hrvatsko-ruskim društvom prijateljstva u Zagrebu 1990-ih godina, odmah nakon državnog osamostaljenja i međunarodnog priznanja RH.

Izvori

  1. "Faktopedija", ilustrirana enciklopedija 11. izdanje, 2004. Mozaik knjiga, str. 35.

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Valentina Tereškova