Egon Schiele: razlika između inačica
m ispravci |
poveznice |
||
| Redak 21: | Redak 21: | ||
Po završetku osnovne škole, upisao je [[1906]]. godine slikarstvo i crtanje na ''Akademiji lijepih umjetnosti'' u [[Beč]]u, ali se ubrzo razočarao njenim konzervativizmom. Ubrzo je sreo slikara [[Gustav Klimt|Gustava Klimta]], koji je nadalje utjecao na njegov rad i život. Schiele je napustio Akademiju [[1909.]] godine i osnovao Novu umjetničku grupu s drugim nezadovoljnim studentima. |
Po završetku osnovne škole, upisao je [[1906]]. godine slikarstvo i crtanje na ''Akademiji lijepih umjetnosti'' u [[Beč]]u, ali se ubrzo razočarao njenim konzervativizmom. Ubrzo je sreo slikara [[Gustav Klimt|Gustava Klimta]], koji je nadalje utjecao na njegov rad i život. Schiele je napustio Akademiju [[1909.]] godine i osnovao Novu umjetničku grupu s drugim nezadovoljnim studentima. |
||
Slikao je uglavnom u maniru [[secesija|secesije]], pod Klimtovim uticajem. Sudjeluje na secesijskim izložbama tijekom sljedećih godina ([[1909.]] Kunstschau, [[Beč]]; 1911. i kasnije, [[München]]). Već oko [[1910.]] slika portrete i pejzaže i u [[ekspresionizam|ekspresionističkom]] maniru i postaje tražen slikar, s odgovarajućom zaradom. Tome je doprinijelo prijateljstvo s likovnim kritičarem [[Arthur Roessler|Arthurom Roesslerom]] i kolekcionarom [[Heinrich Benesch|Heinrich Beneschom]]. Godine [[1911.]] napušta [[Beč]] i živi u malim selima, sa sedamnaestogodišnjom prijateljicom. Vodi nekonformistički način života, pa ga iz prvog sela protjeruju, a u drugom uhićuju [[1912.]] godine zbog zavođenja maloljetnice. Prilikom pretresa studija nađen je veliki broj erotskih crteža i slika. Sud ga ne osuđuje zbog zavođenja, nego zbog pornografije koja je bila dostupna djeci. Osuđen je na 24 dana zatvora, koje je izdržao. Nastavio je izlagati sa svojom Novom umjetničkom grupom: u Pragu 1910. i [[Budimpešta|Budimpešti]] [[1912.]] godine. Prvu samostalnu izložbu imao je u [[München]]u [[1913.]] godine, a sljedeću u [[Pariz]]u [[1914.]] godine. Godine [[1915.]] godine oženio se susjedom Edith Harms, koja je potekla iz srednjeg staleža. Iste godine mobiliziran je u [[Austrija|austrijsku]] vojsku, ali je nastavio slikati brzim tempom. Veliku slavu doživio je na 49. izložbi secesije u [[Beč]]u [[1918.]] godine: prihvaćeno mu je pedeset radova i izloženo u glavnom hodniku. Cijene njegovih slika su ponovo porasle. |
|||
Slikao je uglavnom u maniru secesije, pod Klimtovim uticajem. Sudjeluje na secesijskim izložbama tijekom sljedećih godina ([[1909.]] Kunstschau, [[Beč]]; 1911. i kasnije, [[München]]). |
|||
| ⚫ | |||
Već oko [[1910.]] slika portrete i pejzaže i u ekspresionističkom maniru i postaje tražen slikar, s odgovarajućom zaradom. Tome je doprinijelo prijateljstvo s likovnim kritičarem [[Arthur Roessler|Arthurom Roesslerom]] i kolekcionarom [[Heinrich Benesch|Heinrich Beneschom]]. |
|||
Godine [[1911.]] napušta [[Beč]] i živi u malim selima, sa sedamnaestogodišnjom prijateljicom. Vodi nekonformistički način života, pa ga iz prvog sela protjeruju, a u drugom uhićuju [[1912.]] godine zbog zavođenja maloljetnice. Prilikom pretresa studija nađen je veliki broj erotskih crteža i slika. Sud ga ne osuđuje zbog zavođenja, nego zbog pornografije koja je bila dostupna djeci. Osuđen je na 24 dana zatvora, koje je izdržao. |
|||
Nastavio je izlagati sa svojom Novom umjetničkom grupom: u Pragu 1910. i [[Budimpešta|Budimpešti]] [[1912.]] godine. Prvu samostalnu izložbu imao je u [[München]]u [[1913.]] godine, a sljedeću u [[Pariz]]u [[1914.]] godine. |
|||
Godine [[1915.]] godine oženio se susjedom Edith Harms, koja je potekla iz srednjeg staleža. Iste godine mobiliziran je u [[Austrija|austrijsku]] vojsku, ali je nastavio slikati brzim tempom. |
|||
Veliku slavu doživio je na 49. izložbi secesije u [[Beč]]u [[1918.]] godine: prihvaćeno mu je pedeset radova i izloženo u glavnom hodniku. Cijene njegovih slika su ponovo porasle. |
|||
| ⚫ | |||
== Vanjske poveznice == |
== Vanjske poveznice == |
||
Inačica od 6. srpnja 2014. u 00:32
| Egon Schiele | |
| ekspresionizam | |
|---|---|
 Egon Schiele 1914. Fotografija Antona Jozefa Trčke. | |
| Rođenje | 12. lipnja 1890. Tulln na Dunavu, Austro-Ugarska |
| Smrt | 31. listopada 1918. Beč |
| Vrsta umjetnosti | slikarstvo |
| Praksa | Akademie der Bildenden Künste |
| Utjecao | Timothy Blair Frye |
| Utjecali | Gustav Klimt, Oskar Kokoschka |
| Poznata djela | Agonija, Portret Heinricha i Otta Bencha, Kardinal i opatica |
| Portal o životopisima | |
Egon Schiele (Tulln na Dunavu, Austrija, 12. lipnja 1890. - Beč, 31. listopada 1918.) austrijski, crtač i slikar.
Životopis
Po završetku osnovne škole, upisao je 1906. godine slikarstvo i crtanje na Akademiji lijepih umjetnosti u Beču, ali se ubrzo razočarao njenim konzervativizmom. Ubrzo je sreo slikara Gustava Klimta, koji je nadalje utjecao na njegov rad i život. Schiele je napustio Akademiju 1909. godine i osnovao Novu umjetničku grupu s drugim nezadovoljnim studentima.
Slikao je uglavnom u maniru secesije, pod Klimtovim uticajem. Sudjeluje na secesijskim izložbama tijekom sljedećih godina (1909. Kunstschau, Beč; 1911. i kasnije, München). Već oko 1910. slika portrete i pejzaže i u ekspresionističkom maniru i postaje tražen slikar, s odgovarajućom zaradom. Tome je doprinijelo prijateljstvo s likovnim kritičarem Arthurom Roesslerom i kolekcionarom Heinrich Beneschom. Godine 1911. napušta Beč i živi u malim selima, sa sedamnaestogodišnjom prijateljicom. Vodi nekonformistički način života, pa ga iz prvog sela protjeruju, a u drugom uhićuju 1912. godine zbog zavođenja maloljetnice. Prilikom pretresa studija nađen je veliki broj erotskih crteža i slika. Sud ga ne osuđuje zbog zavođenja, nego zbog pornografije koja je bila dostupna djeci. Osuđen je na 24 dana zatvora, koje je izdržao. Nastavio je izlagati sa svojom Novom umjetničkom grupom: u Pragu 1910. i Budimpešti 1912. godine. Prvu samostalnu izložbu imao je u Münchenu 1913. godine, a sljedeću u Parizu 1914. godine. Godine 1915. godine oženio se susjedom Edith Harms, koja je potekla iz srednjeg staleža. Iste godine mobiliziran je u austrijsku vojsku, ali je nastavio slikati brzim tempom. Veliku slavu doživio je na 49. izložbi secesije u Beču 1918. godine: prihvaćeno mu je pedeset radova i izloženo u glavnom hodniku. Cijene njegovih slika su ponovo porasle.
Umro je 31. listopada 1918. godine od španjolske gripe. Samo tri dana ranije umrla je i Edith od iste bolesti.
Vanjske poveznice
- Egon Schiele (fr.)
Galerija
