Karlsruhe: razlika između inačica
m Pravopisne izmjene, dopuna povijesti 19. stoljeća, dopuna rečenice o administrativnom sudu. |
|||
Redak 31: | Redak 31: | ||
[[Datoteka:Karlsruher Stadtansicht.jpg|thumb|Karlsruher Stadtansicht|Karlsruhe|Karlsruhe Grad Lepeze]] |
[[Datoteka:Karlsruher Stadtansicht.jpg|thumb|Karlsruher Stadtansicht|Karlsruhe|Karlsruhe Grad Lepeze]] |
||
'''Karlsruhe''' je sa oko 296.033 stanovnika (2012) po veličini drugi grad savezne pokrajine [[Baden-Württemberg]], sjedište je okružne uprave Karlsruhe te uprave regije [[Mittlerer Oberrhein]] (Srednja gornja dolina Rajne). Na zapadu graniči sa saveznom pokrajinom [[Falačko Porajnje]], [[Rajna|Rajna]] je granica izmedu ovih dviju saveznih država. Karlsruhe leži u trinacionalnoj regiji [[Oberrhein]]: [[Elzas]] u [[Francuska|Francuskoj]], južni i srednji [[Baden]] te južno [[Falačko Porajnje]] u Njemačkoj i švicarski [[Kanton|kantoni]] [[Basel-grad]], [[Basel-Landschaft|Basel-pokrajina]], [[Jura]], [[Solothurn (kanton)|Solothurn]] i [[Aargau|Aargau]] |
'''Karlsruhe''' je sa oko 296.033 stanovnika (2012) po veličini drugi grad savezne pokrajine [[Baden-Württemberg]], sjedište je okružne uprave Karlsruhe te uprave regije [[Mittlerer Oberrhein]] (Srednja gornja dolina Rajne). Na zapadu graniči sa saveznom pokrajinom [[Falačko Porajnje]], [[Rajna|Rajna]] je granica izmedu ovih dviju saveznih država. Karlsruhe leži u trinacionalnoj regiji [[Oberrhein]]: [[Elzas]] u [[Francuska|Francuskoj]], južni i srednji [[Baden]] te južno [[Falačko Porajnje]] u Njemačkoj i švicarski [[Kanton|kantoni]] [[Basel-grad]], [[Basel-Landschaft|Basel-pokrajina]], [[Jura]], [[Solothurn (kanton)|Solothurn]] i [[Aargau|Aargau]]; 5,9 miliona stanovnika na 21.550km² površine.<ref>[http://www1.karlsruhe.de/Stadtentwicklung/siska/sgt/sgt01010.htm ''Geographische Angaben'']abgerufen am 5. Juni 2012</ref> |
||
Karlsruhe je planirani grad (engl. New Town) šta znači da je |
Karlsruhe je planirani grad (engl. New Town) šta znači da je grad izgrađen na temelju plana, sve ulice i građevine su izgrađene istovremeno, na prostoru koji je prije gradnje bio potpuno prazan. Središte grada je barokni dvorac od kojeg se ulice šire u obliku lepeze ili zraka sunca, odatle nadimak - ''Fächerstadt'' (''Grad lepeze''). Karlsruhe je poznat kao rezidencija prava, u njemu se nalaze Vrhovni i Ustavni sud Savezne Republike Njemačke. |
||
== Zemljopis == |
== Zemljopis == |
||
Redak 39: | Redak 39: | ||
[[Datoteka:49th Parallel Karlsruhe.JPG|thumb|49th Parallel Karlsruhe]] |
[[Datoteka:49th Parallel Karlsruhe.JPG|thumb|49th Parallel Karlsruhe]] |
||
Grad leži na području [[Oberrheinische Tiefebene]] (Gornja-rajnska dolina). [[Rajna]], jedan od najvaznijih svjetskih vodenih puteva, leži na zapadu grada. Na istoku |
Grad leži na području [[Oberrheinische Tiefebene]] (Gornja-rajnska dolina). [[Rajna]], jedan od najvaznijih svjetskih vodenih puteva, leži na zapadu grada. Na istoku izlazi Karlsruhe sa brijegom Turmberg iz kotline i prelazi u sjeverni [[Schwarzwald]]. Gradom i okružjem teku dvije manje rijeke, [[Alb]] i [[Pfinz]]. Karlsruhe je izgrađen izvan poplavnih područja na terasama gornje Rajne koja ima višu nadmorsku visinu od regije Rheinau na zapadu i [[Kinzig-Murg-Rinne]] na jugoistoku. Marktplatz (Trg) u centru grada ima nadmorsku visinu od 114,9 m, [[Grünwettersbach]] je sa 322,7 m je najviša točka okruga. |
||
Površina grada iznosi 173,46km², po veličini na 30. mjestu u Njemačkoj. Karlsruhe se nalazi na 49. stupanju geografske širine, na istoj paraleli kao i gradovi [[Presov]] ([[Slovačka]]), [[Hulun Buir]] ([[Kina]]), [[Vancouvar]] ([[Kanada]]) i [[Paris]] ([[Francuska]]). |
Površina grada iznosi 173,46km², po veličini na 30. mjestu u Njemačkoj. Karlsruhe se nalazi na 49. stupanju geografske širine, na istoj paraleli kao i gradovi [[Presov]] ([[Slovačka]]), [[Hulun Buir]] ([[Kina]]), [[Vancouvar]] ([[Kanada]]) i [[Paris]] ([[Francuska]]). |
||
Redak 50: | Redak 50: | ||
Grad je osnovan, planiran i izgrađen 1715. godine na području Hardtwalda, povijesnog šumskog područja između gradova [[Rastatt]] i [[Schwetzingen]]. U blizini novoizgrađenog grada je bilo manjih mjesta i gradića koja su kasnije priključena gradu, četvrti koje su danas starije su od jezgre. |
Grad je osnovan, planiran i izgrađen 1715. godine na području Hardtwalda, povijesnog šumskog područja između gradova [[Rastatt]] i [[Schwetzingen]]. U blizini novoizgrađenog grada je bilo manjih mjesta i gradića koja su kasnije priključena gradu, četvrti koje su danas starije su od jezgre. |
||
U četvrtima Knielingen, Rüppur i Durlach su pronađeni predmeti iz brončanog doba, te grobovi iz ranog [[Željezno doba|željeznog doba]]. Osim toga su u četvrti Grünwinkel u 20-tim godinama prošlog stoljeća pronađeni |
U četvrtima Knielingen, Rüppur i Durlach su pronađeni predmeti iz brončanog doba, te grobovi iz ranog [[Željezno doba|željeznog doba]]. Osim toga su u četvrti Grünwinkel u 20-tim godinama prošlog stoljeća pronađeni ostaci peći za pečenje opeka kao i lončarskih peći koje su najvjerovatnije bile korištene u [[2. stoljeće|2.st]]. Otkriveni su i grobovi, predmeti i kovanice iz rimskog doba. <ref name="GRUENWINKEL">Bürgerverein Grünwinkel: ''[http://books.google.de/books?id=zdrQna10NyAC Grünwinkel].'' Info Verlag, 2009, ISBN 978-3-88190-539-8.</ref> [[786.]] godine se četvrt Knielingen spominje po prvi put u dokumentima. <ref>[http://web1.karlsruhe.de/Stadtentwicklung/siska/pdf/datenfakten2011.pdf Stadtentwicklung], pritupljeno 18. lipnja 2014.</ref> |
||
Grofovi von Hohenberg su u [[11. stoljeće|11.stoljeću]] izgradili tvrđavu na brijegu Turmbergu kod Durlacha.[[1094.]] godine su donirali benediktinski samostan Gottesaue na čijem je mjestu krajem [[16. stoljeće|16. stoljeću]] izgrađen dvorac Gottesaue. Samostan je povoljno utjecao na razvoj grada. |
Grofovi von Hohenberg su u [[11. stoljeće|11.stoljeću]] izgradili tvrđavu na brijegu Turmbergu kod Durlacha. [[1094.]] godine su donirali benediktinski samostan Gottesaue na čijem je mjestu krajem [[16. stoljeće|16. stoljeću]] izgrađen dvorac Gottesaue. Samostan je povoljno utjecao na razvoj grada. |
||
[[1565.]] je Markgrof Karl II prebacio svoje sjedište iz obližnjeg Pforzheima u Durlach čime je pozitivno utjecao na gospodarski i kulturni razvoj grada. |
[[1565.]] je Markgrof Karl II prebacio svoje sjedište iz obližnjeg Pforzheima u Durlach čime je pozitivno utjecao na gospodarski i kulturni razvoj grada. |
||
U [[Tridesetogodišnji rat|tridesetogodišnjem ratu]] je uništen Rintheim, Durlach, Hagsfeld i Mühlburg, za vrijeme [[Rat za austrijsko naslijeđe|Rata za austrijsko nasljede]] dvorac Gottesaue, Knielingen |
U [[Tridesetogodišnji rat|tridesetogodišnjem ratu]] je uništen Rintheim, Durlach, Hagsfeld i Mühlburg, za vrijeme [[Rat za austrijsko naslijeđe|Rata za austrijsko nasljede]] su uništeni dvorac Gottesaue, te četvrti Knielingen i Daxlanden. |
||
Godine [[1699.]] su se izbjegli [[Hugenoti]] naselili u gradskoj četvrti Neureut. Novonastali predio je dobio ime Welschneureut. Stari dio Neuereuter se zvao Teuschneureut.<ref>[http://www.karlsruhe.de/b1/stadtgeschichte/chronik/stadtteilchroniken karlsruhe.de]</ref> |
Godine [[1699.]] su se izbjegli [[Hugenoti]] naselili u gradskoj četvrti Neureut. Novonastali predio je dobio ime Welschneureut. Stari dio Neuereuter se zvao Teuschneureut.<ref>[http://www.karlsruhe.de/b1/stadtgeschichte/chronik/stadtteilchroniken karlsruhe.de]</ref> |
||
=== 18. stoljeće === |
=== 18. stoljeće === |
||
Legenda kaže da je Karl-Wilhelm, Markgrof Baden-Durlacha, za vrijeme lova u Hartwaldu zaspao i sanjao o raskošnom dvorcu koji kao sunce leži u središtu njegove nove rezidencije i sve se ulice šire iz središta kao zrake sunca. Dao je plan dvorca u nalog te osnovao po njemu nazvan grad (Carlos Ruhe – |
Legenda kaže da je Karl-Wilhelm, Markgrof Baden-Durlacha, za vrijeme lova u Hartwaldu zaspao i sanjao o raskošnom dvorcu koji kao sunce leži u središtu njegove nove rezidencije i sve se ulice šire iz središta kao zrake sunca. Dao je plan dvorca u nalog te osnovao po njemu nazvan grad (Carlos Ruhe – Carlosov mir) Karlsruhe 1715. godine polijeganjem kamena temeljca za dvorac.<ref>http://www.schwarzwald-informationen.de/karlsruhe-schloss.html#</ref> |
||
Karlsruhe je jedan od posljednjih europski gradova nastalih po planu, u ovom slučaju po planu Markgrofa koji je svoju dotadašnju rezidencju u srednjovjekovnom i vrlo tijesnom gradiću Durlach želio napustiti i izgraditi novu i prostraniju. Njegovu predođbu o gradu je zapisao u povijesnom dokumentu „Privilegienbrief“. Taj |
Karlsruhe je jedan od posljednjih europski gradova nastalih po planu, u ovom slučaju po planu Markgrofa koji je svoju dotadašnju rezidencju u srednjovjekovnom i vrlo tijesnom gradiću Durlach želio napustiti i izgraditi novu i prostraniju. Njegovu predođbu o novonastalom gradu je zapisao u povijesnom dokumentu „Privilegienbrief“ (Pismo Privilegija). Taj dokument nosi u sebi napredne ideje, danas karakteristike demokratske države kao npr. sloboda samoispovijest, samoodređenost, gospodarske slobode, jednakost pred zakonom, političku ravnopravnost. <ref>http://ka.stadtwiki.net/Privilegienbrief_von_1715</ref>. |
||
U osnivanju grada su sudjelovali ljudi iz [[Francuska|Francuske]], [[Poljska|Poljske]], [[Italija|Italije]], [[Švicarska|Švicarske]] te iz mnogih drugih zemalja ondašnje rascjepljene [[Njemačka|Njemačke]]. Prvi gradonačelnik je bio Johann Sembach iz [[Straßburg|Straßburga]] u [[Francuska|Francuskoj]]. Do 1771. je Karlsruhe bio rezidencija Markgrofovije Baden-Durlach, nakon ujedinjenja sa Markgrofovijom Baden-Baden |
U osnivanju grada su sudjelovali ljudi iz [[Francuska|Francuske]], [[Poljska|Poljske]], [[Italija|Italije]], [[Švicarska|Švicarske]] te iz mnogih drugih zemalja ondašnje rascjepljene [[Njemačka|Njemačke]]. Prvi gradonačelnik je bio Johann Sembach iz [[Straßburg|Straßburga]] u [[Francuska|Francuskoj]]. Do 1771. je Karlsruhe bio rezidencija Markgrofovije Baden-Durlach, nakon ujedinjenja sa Markgrofovijom Baden-Baden je bio rezidencija čitave Markgrofovije Baden.<ref>Karl Gustav Fecht: Geschichte der Stadt Durlach. Verlag Adolph Emmerling, Heidelberg 1869</ref> |
||
Redak 72: | Redak 72: | ||
Od 1806. godine je grad bio rezidecnija badenskih Velikih vojvoda. Veliki vojvoda Carl je bio tvorac vrlo liberalnog ustav tzv. Badenskog Ustava.<ref>http://www.landeskunde-baden-wuerttemberg.de/6399.html</ref> |
Od 1806. godine je grad bio rezidecnija badenskih Velikih vojvoda. Veliki vojvoda Carl je bio tvorac vrlo liberalnog ustav tzv. Badenskog Ustava.<ref>http://www.landeskunde-baden-wuerttemberg.de/6399.html</ref> |
||
1825. je Veliki vojvoda Ludwig I. osnovao Polytechnikum ( |
1825. je Veliki vojvoda Ludwig I. osnovao Polytechnikum (u 19 st. zajedničko ime viših tehničkih škola) čime je položen temeljac današnjeg univerziteta, Karlsruher Institut fuer Technologie.<ref>http://www.kit.edu/index.php</ref> |
||
1836. je osnovan Administrativni sud (prvi u Njemačkoj). Administrativni |
|||
⚫ | |||
sud ima obavezu po potrebi ukinuti odluke državnih ustanova ili obavezati državne |
|||
ustanove u djelovanju, te ulogu zaštite građanskih prava pred državom, prava koja su građanima ustavom |
|||
⚫ | |||
Redak 80: | Redak 83: | ||
=== 20.stoljeće === |
=== 20.stoljeće === |
||
[[Datoteka:Karlsruhe Stadtkirche 02.jpg|mini|Die [[Evangelische Stadtkirche (Karlsruhe)|Stadtkirche Karlsruhe]] wurde von [[Friedrich Weinbrenner]]|Evangelska Crkva Karlsruhe]] |
[[Datoteka:Karlsruhe Stadtkirche 02.jpg|mini|Die [[Evangelische Stadtkirche (Karlsruhe)|Stadtkirche Karlsruhe]] wurde von [[Friedrich Weinbrenner]]|Evangelska Crkva Karlsruhe]] |
||
Broj stanovnika je 1901. iznosio više od 100.000, Karlsruhe je velegrad kojem se |
Broj stanovnika je 1901. iznosio više od 100.000, Karlsruhe je postao velegrad kojem se priključio veliki broj okolnih općina. Nakon [[Njemačka revolucija|Njemačke revolucije]] 1918. je Karlsruhe postao glavni grad Slobodne države Baden. |
||
U drugom svjetskom ratu je Elzas priključen [[Treći Reich|Trećem Reichu]] te je Karlsruhe bio glavni grad Gaua Baden-Elzas. |
U drugom svjetskom ratu je Elzas priključen [[Treći Reich|Trećem Reichu]] te je Karlsruhe bio glavni grad Gaua Baden-Elzas. |
||
Nakon rata je grad |
Nakon rata je grad pripao saveznoj državi [[Baden Würtemberg]]. |
||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
[[Datoteka:Karlsruhe Christuskirche.jpg|mini|hochkant|Die [[Christuskirche (Karlsruhe)|Christuskirche]] Mühlburger Tor|Christus Kirche]] |
[[Datoteka:Karlsruhe Christuskirche.jpg|mini|hochkant|Die [[Christuskirche (Karlsruhe)|Christuskirche]] Mühlburger Tor|Christus Kirche]] |
||
1556. je u markgrofoviji Baden- Durlach uvedena luterska reformacija. Većina stanovništva je imalo [[Protestantizam|protestansku vjeru.]] Sa Pismom Privilegija iz 1715. je Karl Wilhelm želio podstreći građane da se dosele u novoizgrađeni grad. Kao prvo na listi " Privilegija" je bila sloboda vjeroispovjesti. Nakon kratkog vremena su se doselili prvi [[Katoličanstvo|katolici]] i [[Židovi|židovi]]. |
1556. je u markgrofoviji Baden- Durlach uvedena luterska reformacija. Većina stanovništva je imalo [[Protestantizam|protestansku vjeru.]] Sa Pismom Privilegija iz 1715. je Karl Wilhelm želio podstreći građane da se dosele u novoizgrađeni grad. Kao prvo na listi " Privilegija" je bila sloboda vjeroispovjesti. Nakon kratkog vremena su se doselili prvi [[Katoličanstvo|katolici]] i [[Židovi|židovi]]. |
Inačica od 9. srpnja 2014. u 14:25
Karlsruhe | ||
---|---|---|
Koordinate: 49°01′N 08°24′E / 49.017°N 8.400°E | ||
Država | Njemačka | |
Savezna država | Baden-Württemberg | |
Okrug | Karlsruhe | |
Gradonačelnik | Heinz Fenrich (CDU) | |
Površina | 173,46 km2 | |
Nadmorska visina | 115 m | |
Stanovništvo | 288.917 (31. prosinca 2007.) | |
Gustoća stanovništva | 1.666 stan./km2 | |
Poštanski broj | 76001-76229 | |
Pozivni broj | 0721 | |
Registarska oznaka | KA | |
Službena stranica karlsruhe.de | ||
Karta | ||
| ||
Položaj grada na karti Njemačke |
Karlsruhe je sa oko 296.033 stanovnika (2012) po veličini drugi grad savezne pokrajine Baden-Württemberg, sjedište je okružne uprave Karlsruhe te uprave regije Mittlerer Oberrhein (Srednja gornja dolina Rajne). Na zapadu graniči sa saveznom pokrajinom Falačko Porajnje, Rajna je granica izmedu ovih dviju saveznih država. Karlsruhe leži u trinacionalnoj regiji Oberrhein: Elzas u Francuskoj, južni i srednji Baden te južno Falačko Porajnje u Njemačkoj i švicarski kantoni Basel-grad, Basel-pokrajina, Jura, Solothurn i Aargau; 5,9 miliona stanovnika na 21.550km² površine.[1]
Karlsruhe je planirani grad (engl. New Town) šta znači da je grad izgrađen na temelju plana, sve ulice i građevine su izgrađene istovremeno, na prostoru koji je prije gradnje bio potpuno prazan. Središte grada je barokni dvorac od kojeg se ulice šire u obliku lepeze ili zraka sunca, odatle nadimak - Fächerstadt (Grad lepeze). Karlsruhe je poznat kao rezidencija prava, u njemu se nalaze Vrhovni i Ustavni sud Savezne Republike Njemačke.
Zemljopis
Grad leži na području Oberrheinische Tiefebene (Gornja-rajnska dolina). Rajna, jedan od najvaznijih svjetskih vodenih puteva, leži na zapadu grada. Na istoku izlazi Karlsruhe sa brijegom Turmberg iz kotline i prelazi u sjeverni Schwarzwald. Gradom i okružjem teku dvije manje rijeke, Alb i Pfinz. Karlsruhe je izgrađen izvan poplavnih područja na terasama gornje Rajne koja ima višu nadmorsku visinu od regije Rheinau na zapadu i Kinzig-Murg-Rinne na jugoistoku. Marktplatz (Trg) u centru grada ima nadmorsku visinu od 114,9 m, Grünwettersbach je sa 322,7 m je najviša točka okruga. Površina grada iznosi 173,46km², po veličini na 30. mjestu u Njemačkoj. Karlsruhe se nalazi na 49. stupanju geografske širine, na istoj paraleli kao i gradovi Presov (Slovačka), Hulun Buir (Kina), Vancouvar (Kanada) i Paris (Francuska).
Klima
Sa prosječnom temperaturom od 10,7 stupnjeva i 70 sunčanih dana godišnje je Karlsruhe jedan od najtoplijih gradova u Njemačkoj. Njegov položaj u kotlini regije gornje Rajne se ljeti manifestira sparnom vrućinom, a zimi tipičnom maglom te blagim temperaturama.
Povijest
Grad je osnovan, planiran i izgrađen 1715. godine na području Hardtwalda, povijesnog šumskog područja između gradova Rastatt i Schwetzingen. U blizini novoizgrađenog grada je bilo manjih mjesta i gradića koja su kasnije priključena gradu, četvrti koje su danas starije su od jezgre.
U četvrtima Knielingen, Rüppur i Durlach su pronađeni predmeti iz brončanog doba, te grobovi iz ranog željeznog doba. Osim toga su u četvrti Grünwinkel u 20-tim godinama prošlog stoljeća pronađeni ostaci peći za pečenje opeka kao i lončarskih peći koje su najvjerovatnije bile korištene u 2.st. Otkriveni su i grobovi, predmeti i kovanice iz rimskog doba. [2] 786. godine se četvrt Knielingen spominje po prvi put u dokumentima. [3]
Grofovi von Hohenberg su u 11.stoljeću izgradili tvrđavu na brijegu Turmbergu kod Durlacha. 1094. godine su donirali benediktinski samostan Gottesaue na čijem je mjestu krajem 16. stoljeću izgrađen dvorac Gottesaue. Samostan je povoljno utjecao na razvoj grada. 1565. je Markgrof Karl II prebacio svoje sjedište iz obližnjeg Pforzheima u Durlach čime je pozitivno utjecao na gospodarski i kulturni razvoj grada.
U tridesetogodišnjem ratu je uništen Rintheim, Durlach, Hagsfeld i Mühlburg, za vrijeme Rata za austrijsko nasljede su uništeni dvorac Gottesaue, te četvrti Knielingen i Daxlanden. Godine 1699. su se izbjegli Hugenoti naselili u gradskoj četvrti Neureut. Novonastali predio je dobio ime Welschneureut. Stari dio Neuereuter se zvao Teuschneureut.[4]
18. stoljeće
Legenda kaže da je Karl-Wilhelm, Markgrof Baden-Durlacha, za vrijeme lova u Hartwaldu zaspao i sanjao o raskošnom dvorcu koji kao sunce leži u središtu njegove nove rezidencije i sve se ulice šire iz središta kao zrake sunca. Dao je plan dvorca u nalog te osnovao po njemu nazvan grad (Carlos Ruhe – Carlosov mir) Karlsruhe 1715. godine polijeganjem kamena temeljca za dvorac.[5]
Karlsruhe je jedan od posljednjih europski gradova nastalih po planu, u ovom slučaju po planu Markgrofa koji je svoju dotadašnju rezidencju u srednjovjekovnom i vrlo tijesnom gradiću Durlach želio napustiti i izgraditi novu i prostraniju. Njegovu predođbu o novonastalom gradu je zapisao u povijesnom dokumentu „Privilegienbrief“ (Pismo Privilegija). Taj dokument nosi u sebi napredne ideje, danas karakteristike demokratske države kao npr. sloboda samoispovijest, samoodređenost, gospodarske slobode, jednakost pred zakonom, političku ravnopravnost. [6].
U osnivanju grada su sudjelovali ljudi iz Francuske, Poljske, Italije, Švicarske te iz mnogih drugih zemalja ondašnje rascjepljene Njemačke. Prvi gradonačelnik je bio Johann Sembach iz Straßburga u Francuskoj. Do 1771. je Karlsruhe bio rezidencija Markgrofovije Baden-Durlach, nakon ujedinjenja sa Markgrofovijom Baden-Baden je bio rezidencija čitave Markgrofovije Baden.[7]
19.stoljeće
Od 1806. godine je grad bio rezidecnija badenskih Velikih vojvoda. Veliki vojvoda Carl je bio tvorac vrlo liberalnog ustav tzv. Badenskog Ustava.[8]
1825. je Veliki vojvoda Ludwig I. osnovao Polytechnikum (u 19 st. zajedničko ime viših tehničkih škola) čime je položen temeljac današnjeg univerziteta, Karlsruher Institut fuer Technologie.[9]
1836. je osnovan Administrativni sud (prvi u Njemačkoj). Administrativni sud ima obavezu po potrebi ukinuti odluke državnih ustanova ili obavezati državne ustanove u djelovanju, te ulogu zaštite građanskih prava pred državom, prava koja su građanima ustavom garantirana. To je bio prvi korak kojim je Karlsruhe od svojih podanika učinio građane. Badenska liberarnost dokazala se i dekretom kojim su židovima već 1862. priznata građanska prava.
20.stoljeće
Broj stanovnika je 1901. iznosio više od 100.000, Karlsruhe je postao velegrad kojem se priključio veliki broj okolnih općina. Nakon Njemačke revolucije 1918. je Karlsruhe postao glavni grad Slobodne države Baden.
U drugom svjetskom ratu je Elzas priključen Trećem Reichu te je Karlsruhe bio glavni grad Gaua Baden-Elzas. Nakon rata je grad pripao saveznoj državi Baden Würtemberg.
1977. je izvršen atentat na generalnog državnog odvjetnika Siegfrieda Bubacka, teroristi Frakcije Crvene Armije su odgovorni za smrt generalnog državnog odvjetnika, njegovog vozača i jednog sudskog činovnika.
Religija
1556. je u markgrofoviji Baden- Durlach uvedena luterska reformacija. Većina stanovništva je imalo protestansku vjeru. Sa Pismom Privilegija iz 1715. je Karl Wilhelm želio podstreći građane da se dosele u novoizgrađeni grad. Kao prvo na listi " Privilegija" je bila sloboda vjeroispovjesti. Nakon kratkog vremena su se doselili prvi katolici i židovi. Danas je broj katolika (31,7%) tek nesto viši od broja protestanata (29,7%).[10]
Židovska kulturna zajednica je 2006. brojila 830 članova. Karlsruhe ima 11 đamija koje koriste 2673 članova muslimanske vjerske zajednice. Osim toga su u gradu registrirane različite kršćanske i druge vjerske zajednice kao Bahai, Kadampa, Vipassana, Zen Budizam, Eckankarna, Sathya te Sai centar.
Poznate osobe
- Karl Friedrich (Baden), Markgrof, Knez Izbornik i Veliki Vojvoda Badena
- Carl Benz, inženjer i pionir automobilske industrije
- Karl Drais, izumitelj bicikle
- Marie-Luise Kaschnitz, književnica
- Walter Helmut Fritz, književnik
- Peter Sloterdijk, filozof, kulturoznanstvenik i rektor Staatlichen Hochschule für Gestaltung Karlsruhe (Sveučilište za umjetnosti i dizajna Karlsruhe)
- Nino de Angelo, pjevač
- Mehmet Scholl, njemački nogometaš
- Oliver Bierhoff, njemački nogometaš
- Oliver Kahn, njemački nogometni vratar
Gradovi partneri
Nancy, Francuska, od 1955. | |
Nottingham, Ujedinjeno Kraljevstvo, od 1969. | |
Halle, Saska-Anhalt, od 1987. | |
Temišvar, Rumunjska, od 1992. | |
Krasnodar, Rusija, od 1992. |
Galerija
-
Dvorac Karlsruhe noću
-
Piramida Friedricha Weinbrennera na glavnom trgu
-
Rijeka Alb
-
Wildparkstadion
-
Evangelistička crkva
-
Stari tramvaj
Vanjske poveznice
Izvori
- ↑ Geographische Angabenabgerufen am 5. Juni 2012
- ↑ Bürgerverein Grünwinkel: Grünwinkel. Info Verlag, 2009, ISBN 978-3-88190-539-8.
- ↑ Stadtentwicklung, pritupljeno 18. lipnja 2014.
- ↑ karlsruhe.de
- ↑ http://www.schwarzwald-informationen.de/karlsruhe-schloss.html#
- ↑ http://ka.stadtwiki.net/Privilegienbrief_von_1715
- ↑ Karl Gustav Fecht: Geschichte der Stadt Durlach. Verlag Adolph Emmerling, Heidelberg 1869
- ↑ http://www.landeskunde-baden-wuerttemberg.de/6399.html
- ↑ http://www.kit.edu/index.php
- ↑ http://ka.stadtwiki.net/Religion
Literatura
- Georg Patzer: Kleine Geschichte der Stadt Karlsruhe. G. Braun, Karlsruhe 2004, ISBN 978-3-7650-8322-8
- Hubert Doerrschuck, Herbert Meininger: Karlsruhe. Stadtgeschichte und Bilddokumentation. G. Braun, Karlsruhe 1984, ISBN 3-7650-8041-1
- Claudia Pohl: Kunst im Stadtraum. Skulpturenführer für Karlsruhe. Info Verlag, Karlsruhe 2006, ISBN 3-88190-399-2.
- Landesarchivdirektion Baden-Württemberg (Hrsg.): Regierungsbezirk Karlsruhe. Kohlhammer, Stuttgart 1976 (Das Land Baden-Württemberg. Amtliche Beschreibung nach Kreisen und Gemeinden., Band V), ISBN 3-17-002542-2
- Jens M. Möller: Mythos einer Sonnenstadt Gmelin, 1995, ISBN 3-926253-91-6
- Rolf-Heiner Behrends (Hrsg.): Faustkeil – Urne – Schwert. Archäologie in der Region Karlsruhe. Badenia Verlag Karlsruhe 1996. ISBN 978-3-89735-305-3.
Ostali projekti
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Karlsruhe |
|