Dragutin Domjanić: razlika između inačica

Dragutin Domjanić
	; bista na Strossmayerovom trgu u Zagrebu
Puno ime	Karlo Milivoj Ivan Franjo Ladislav Domjanić
Rođenje	12. rujna 1875..; Adamovec
Smrt	7. lipnja 1933..; Zagreb
Zanimanje	pravnik
Nacionalnost	Hrvat
Književne vrste	poezija, pjesma u prozi
Teme	zavičaj, duhovna ljubav, čežnja za minulim (aristokratskim) vremenima
Književni period	Hrvatska moderna
	Važnija djela :::"Kipci i popevke" (1917.); "Vu suncu i senci" (1927.); "Po dragomu kraju" (1933.);
	Portal o životopisima

Pregledaj povijest

← Starija izmjena Novija izmjena →

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 21. srpnja 2014. u 00:28

Dragutin Milivoj Domjanić (Adamovec 12. rujna 1875. - Zagreb 7. lipnja 1933.), hrvatski pjesnik.

Životopis

Dragutin Domjanić rođen je u selu Adamovec u Prigorju, nedaleko Sesveta, u plemenitaškoj obitelji Milivoja i Zorice Domjanić, kao Karlo Milivoj Ivan Franjo Ladislav Domjanić. Pisac je koji je prvi u hrvatskoj književnosti cjelovitije i umjetnički zrelije ostvario melodioznost i ritmičnost kajkavskoga dijalektalnoga izraza. Završivši studij prava, bio je u Zagrebu sudac i vijećnik Banskog stola. Bio je član JAZU i predsjednik Matice hrvatske (1921. - 1926). Prevodio je svjetski poznate liričare Goethea, Heinea,Verlainea itd. U borbi "starih" i "mladih" u okviru hrvatske moderne na strani je "mladih". Pjevao je o duhovnoj ljubavi, o intimi plemićkih domova, o gospodarskim perivojima, markizama i kavalirima minulih dana. Strahuje od grubosti sadašnjice, žali za svijetom koji odumire, nepovjerljiv je prema novim idejama.

Ljubav prema prošlosti upućuje Domjanića kajkavskom narječju. Najpoznatije mu je djelo kajkavska zbirka: "Kipci i popevke", a pjesma Fala i Popevke sam slagal, koje je obje uglazbio Vlaho Paljetak. I drugi hrvatski skladatelji, primjerice Emil Cossetto, Igor Kuljerić i Ivana Lang uglazbili su nekoliko Domjanićevih pjesama. Njegova lirika, idilična, sentimentalna i rezignantna, podjednako obiluje i slikovitošću i glazbenošću. U kajkavskom narječju spjevao je sve svoje pjesme. Napisao je i veći broj književnih prikaza, te nekoliko proznih crtica, koji su uglavnom u duhu njegovih lirskih interesa i stilske manire.

Autor je i malo znane marionetne igre "Petrica Kerempuh i spametni osel" u kojoj kritički i satirički opisuje hrvatske intelektualce '20-ih godina.

Djela

"Kipci i popevke" (1917.)
"Vu suncu i senci" (1927.)
"Po dragomu kraju" (1933.)

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
-{{Književnik |
+{{Književnik
-Ime = Dragutin Domjanić |
+| Ime = Dragutin Domjanić
-boja = #77DD77 |
+| boja = #77DD77
-slika = Dragutin Domjanić.jpg |
+| slika = Dragutin Domjanić.jpg
-veličina= |
+| veličina=
-opis slike = bista na Strossmayerovom trgu u Zagrebu |
+| opis slike = bista na Strossmayerovom trgu u Zagrebu
-puno ime = Karlo Milivoj Ivan Franjo Ladislav Domjanić |
+| puno ime = Karlo Milivoj Ivan Franjo Ladislav Domjanić
-pseudonim = |
+| pseudonim =
-rođenje = [[12. rujna]] [[1875]].<br>[[Adamovec]] |
+| rođenje = [[12. rujna]] [[1875]].<br>[[Adamovec]]
-smrt = [[7. lipnja]] [[1933]].<br>[[Zagreb]] |
+| smrt = [[7. lipnja]] [[1933]].<br>[[Zagreb]]
-zanimanje = pravnik |
+| zanimanje = pravnik
-nacionalnost = [[Hrvat]]|
+| nacionalnost = [[Hrvat]]
-period pisanja = |
+| period pisanja =
-vrsta = [[poezija]], [[pjesma u prozi]] |
+| vrsta = [[poezija]], [[pjesma u prozi]]
-teme = zavičaj, duhovna ljubav, čežnja za minulim (aristokratskim) vremenima |
+| teme = zavičaj, duhovna ljubav, čežnja za minulim (aristokratskim) vremenima
-period = Hrvatska moderna |
+| period = Hrvatska moderna
-supruga = |
+| supruga =
-suprug = |
+| suprug =
-djeca =  |
+| djeca =
-djela = ''Kipci i popevke'' ([[1917]].)<br>''Vu suncu i senci'' ([[1927]].)<br>''Po dragomu kraju'' ([[1933]].) |
+| djela =  "Kipci i popevke" ([[1917]].)<br>"Vu suncu i senci" ([[1927]].)<br>"Po dragomu kraju" ([[1933]].)
-nagrade = |
+| nagrade =
-potpis = |
+| potpis =
-web = |
+| web =
-fusnote = |
+| fusnote =
 }}
+'''Dragutin Milivoj Domjanić''' ([[Adamovec]] [[12. rujna]] [[1875]]. - [[Zagreb]] [[7. lipnja]] [[1933]].), [[Hrvatska|hrvatski]] pjesnik.
-'''Dragutin Milivoj Domjanić''' ([[Adamovec]], [[12. rujna]] [[1875]]. – [[Zagreb]], [[7. lipnja]] [[1933]].), [[Hrvatska|hrvatski]] pjesnik.
 == Životopis ==
+Dragutin Domjanić rođen je u selu Adamovec u Prigorju, nedaleko Sesveta, u plemenitaškoj obitelji Milivoja i Zorice Domjanić, kao '''Karlo Milivoj Ivan Franjo Ladislav Domjanić'''. Pisac je koji je prvi u hrvatskoj književnosti cjelovitije i umjetnički zrelije ostvario melodioznost i ritmičnost kajkavskoga dijalektalnoga izraza. Završivši studij prava, bio je u Zagrebu sudac i vijećnik Banskog stola. Bio je član [[JAZU]] i predsjednik [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]] (1921. - 1926). Prevodio je svjetski poznate liričare [[Goethe|Goethea]], [[Heinrich_Heine|Heinea]],[[Paul_Verlaine|Verlainea]] itd.  U borbi "starih" i "mladih" u okviru hrvatske moderne na strani je "mladih". Pjevao je o duhovnoj ljubavi, o intimi plemićkih domova, o gospodarskim perivojima, markizama i kavalirima minulih dana. Strahuje od grubosti sadašnjice, žali za svijetom koji odumire, nepovjerljiv je prema novim idejama.
+[[Datoteka:Spomen ploca Dragutin Domjanic Gunduliceva 01052012 roberta f.jpg|mini|lijevo|Spomen ploča na kući u Gundulićevoj ulici u Zagrebu u kojoj je umro Dragutin Domjanić.]]
-Dragutin Domjanić rođen je u selu Adamovec u Prigorju, nedaleko Sesveta, u plemenitaškoj obitelji Milivoja i Zorice Domjanić, kao '''Karlo Milivoj Ivan Franjo Ladislav Domjanić'''. Pisac je koji je prvi u hrvatskoj književnosti cjelovitije i umjetnički zrelije ostvario melodioznost i ritmičnost kajkavskoga dijalektalnoga izraza. Završivši studij prava, bio je u Zagrebu sudac i vijećnik Banskog stola. Bio je član [[JAZU]] i predsjednik [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]] (1921. - 1926). Prevodio je svjetski poznate liričare [[Goethe|Goethea]], [[Heinrich_Heine|Heinea]],[[Paul_Verlaine|Verlainea]] itd.  U borbi "starih" i "mladih" u okviru hrvatske moderne na strani je "mladih". Pjevao je o duhovnoj ljubavi, o intimi plemićkih domova, o gospodarskim perivojima, markizama i kavalirima minulih dana. Strahuje od grubosti sadašnjice, žali za svijetom koji odumire, nepovjerljiv je prema novim idejama.
 Ljubav prema prošlosti upućuje Domjanića kajkavskom narječju. Najpoznatije mu je djelo kajkavska zbirka: "Kipci i popevke", a pjesma [[wikisource:hr:Fala|Fala]] i Popevke sam slagal, koje je obje uglazbio [[Vlaho Paljetak]]. I drugi hrvatski skladatelji, primjerice [[Emil Cossetto|Emil Cossetto]], [[Igor Kuljerić|Igor Kuljerić]] i [[Ivana Lang|Ivana Lang]] uglazbili su nekoliko Domjanićevih pjesama.
 Njegova lirika, idilična, sentimentalna i rezignantna, podjednako obiluje i slikovitošću i glazbenošću. U kajkavskom narječju spjevao je sve svoje pjesme. Napisao je i veći broj književnih prikaza, te nekoliko proznih crtica, koji su uglavnom u duhu njegovih lirskih interesa i stilske manire.
 Autor je i malo znane ''marionetne igre'' "[[Petrica Kerempuh]] i spametni osel" u kojoj kritički i satirički opisuje hrvatske intelektualce '20-ih godina.
+<br clear="left" /> <!-- ispravljanje prikaza popisa na širokim zaslonima -->
-[[Datoteka:Spomen ploca Dragutin Domjanic Gunduliceva 01052012 roberta f.jpg|mini|lijevo|Spomen ploča na kući u Gundulićevoj ulici u Zagrebu u kojoj je umro Dragutin Domjanić.]]
 == Djela ==
 * "Kipci i popevke" ([[1917]].)
 * "Vu suncu i senci" ([[1927]].)