Glazbene večeri u Sv. Donatu: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
m sitnice |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Glazbene večeri u Sv. Donatu''' najstarija su i najuglednija [[zadar]]ska umjetnička manifestacija koja se održava od [[1960]]. godine, a nastala je poticajem skupine Zadrana, zaljubljenika u kulturne i umjetničke vrijednosti zadarskog naslijeđa. |
'''Glazbene večeri u Sv. Donatu''' najstarija su i najuglednija [[zadar]]ska umjetnička manifestacija koja se održava od [[1960]]. godine, a nastala je poticajem skupine Zadrana, zaljubljenika u kulturne i umjetničke vrijednosti zadarskog naslijeđa. |
||
Inicijalna ideja potječe od dirigenta i osnivača manifestacije [[Pavle Dešpalj|Pavla Dešpalja]] i njegovih kolega i suradnika, tadašnjih profesora i predavatelja |
Inicijalna ideja potječe od dirigenta i osnivača manifestacije [[Pavle Dešpalj|Pavla Dešpalja]] i njegovih kolega i suradnika, tadašnjih profesora i predavatelja zadarske Glazbene škole: prof. Vilima Nakića, maestra pro.Khowacik ali i još nekoliko zaljubljenika u glazbu, koji su u to vrijeme bili osnovica zadarskoga glazbeno-odgojnoga kadra. Manifestacija nosi ime po najvažnijem zadarskom spomeniku - [[Crkva Sv. Donata|crkvi sv. Donata]], građevini koja je [[arhitektura|arhitekturom]] i [[akustika|akustikom]] dragocjena u svjetskim razmjerima. Zahvaljujući nastupima brojnih istaknutih glazbenih umjetnika iz [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Europa|Europe]] i svijeta, zadarski festival uživa visok ugled u svijetu i jedan je od najznačajnijih promotora hrvatske kulture. Večeri su duboko usađene u svijest građana Zadra i jedan od znakova njegove prepoznatljivosti te su nastavak njegove stoljetne kulturne i glazbene tradicije. |
||
== Povijest == |
== Povijest == |
||
Inačica od 28. srpnja 2014. u 11:53
Glazbene večeri u Sv. Donatu najstarija su i najuglednija zadarska umjetnička manifestacija koja se održava od 1960. godine, a nastala je poticajem skupine Zadrana, zaljubljenika u kulturne i umjetničke vrijednosti zadarskog naslijeđa.
Inicijalna ideja potječe od dirigenta i osnivača manifestacije Pavla Dešpalja i njegovih kolega i suradnika, tadašnjih profesora i predavatelja zadarske Glazbene škole: prof. Vilima Nakića, maestra pro.Khowacik ali i još nekoliko zaljubljenika u glazbu, koji su u to vrijeme bili osnovica zadarskoga glazbeno-odgojnoga kadra. Manifestacija nosi ime po najvažnijem zadarskom spomeniku - crkvi sv. Donata, građevini koja je arhitekturom i akustikom dragocjena u svjetskim razmjerima. Zahvaljujući nastupima brojnih istaknutih glazbenih umjetnika iz Hrvatske, Europe i svijeta, zadarski festival uživa visok ugled u svijetu i jedan je od najznačajnijih promotora hrvatske kulture. Večeri su duboko usađene u svijest građana Zadra i jedan od znakova njegove prepoznatljivosti te su nastavak njegove stoljetne kulturne i glazbene tradicije.
Povijest
Tradicionalno Glazbene večeri u Sv. Donatu posvećuju posebnu pozornost njegovanju glazbe srednjeg vijeka, renesanse i ranog baroka. Na tom su području Glazbene večeri učinile mnogo u oživljavanju i popularizaciji rane glazbe.
U početnim godinama i pod nazivom Muzičke večeri u Donatu, bila je to priredba s raznolikim programima komorne glazbe. Don Marijan Grgić najviše je zaslužan što su Večeri sedamdesetih godina zašle i u ostale povijesne prostore Zadra te prerasle u rafinirani festival stare glazbe, cijenjen podjednako kod nas i u svijetu. Pod nazivom Glazbene večeri u Sv. Donatu, priredbe obnavljaju duh prvotnih susreta muzičara i publike u Sv. Donatu, čuvajući zanimanje za muzičkim vrijednostima srednjega vijeka, renesanse i ranoga baroka u njihovu susretu s jedinstvenim prostorom crkve sv. Donata kao i ostalih povijesnih prostora Zadra, njegovih klaustara i trgova, ulica i parkova.
Prva su festivalska ljeta protekla u nastojanju da se s jedne strane u Zadar dovedu istaknuta imena svjetske i domaće glazbene umjetnosti, a s druge da se uz pomoć festivala osnaže vlastite, zadarske snage, koje bi ravnopravno mogle sudjelovati u programu. Veliki preokret dogodio se 1975. koji je trajao sve do 1990. godine. Programsko se težište sve intenzivnije i sustavnije oslanjalo na ranija stoljeća glazbe. Nakon dramatičnog prekida festivala 1991. zbog velikosrpske agresije i još dramatičnijeg održavanja pod granatama 1992. i 1993., festival je s novim koncepcijskim ruhom obnovljen 1994. godine.