Crna Gora: razlika između inačica

Uredi poveznice
Izvor: Wikipedija
Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m Uklanjanje izmjene 4283030 suradnika Obilic (razgovor)
same image, better quality (GlobalReplace v0.3)
Redak 203: Redak 203:
Datoteka:Vasilije petrovic.jpg|[[Vasilije Petrović Njegoš|Vasilije Petrović Njegoš]]
Datoteka:Vasilije petrovic.jpg|[[Vasilije Petrović Njegoš|Vasilije Petrović Njegoš]]
Datoteka:Saint Peter of Cetinje.jpg|[[Sveti Petar Cetinjski|''Sveti Petar Cetinjski'']]
Datoteka:Saint Peter of Cetinje.jpg|[[Sveti Petar Cetinjski|''Sveti Petar Cetinjski'']]
Datoteka:Njegos.jpg|[[Petar II. Petrović Njegoš|Petar II. Petrović Njegoš]]
Datoteka:Petar II Petrovic-Njegos.jpg|[[Petar II. Petrović Njegoš|Petar II. Petrović Njegoš]]
Datoteka:Danilo Petrović Njegoš.jpg|[[Danilo I. Petrović|''Danilo I. Petrović'']]
Datoteka:Danilo Petrović Njegoš.jpg|[[Danilo I. Petrović|''Danilo I. Petrović'']]
Datoteka:Kingnicholas.jpg|[[Nikola I. Petrović Njegoš|''Nikola I. Petrović'']]
Datoteka:Kingnicholas.jpg|[[Nikola I. Petrović Njegoš|''Nikola I. Petrović'']]

Inačica od 31. srpnja 2014. u 12:01

Ovo je glavno značenje pojma Crna Gora. Za druga značenja pogledajte Crna Gora (razdvojba).
Crna Gora
Црна Гора
Zastava Grb
Zastava Grb
Geslo
čojstvo i junaštvo
Himna
Oj svijetla majska zoro
Položaj Crne Gore
Glavni grad Podgorica
(prijestolnica je Cetinje)
Službeni jezik crnogorski[1]
Državni vrh
 - Predsjednik Filip Vujanović
 - Predsjednik Vlade Igor Lukšić
Neovisnost 3. lipnja 2006. u 20 sati
Površina 156. po veličini
 - ukupno 13.812 km2
Stanovništvo 160. po veličini
 - ukupno (2003) 620.145
 - gustoća 44,9/km2
BDP (PKM) procjena 2005.
 - ukupno 2.412 milijardi $ (179.)
 - po stanovniku 3,800 $ (119.)
Valuta euro 1) (100 eurocenta)
Pozivni broj +382
Vremenska zona UTC +1
UTC +2 ljeti
Internetski nastavak .me 2)
1) Crna Gora nije formalna članica Eurozone;
2) .me je službeno prihvaćen i dodjeljen Crnoj Gori i u uporabi je od ožujka 2008.

Crna Gora je balkanska država u jugoistočnoj Europi sa teritorijalnim izlazom na Jadransko more.

Država

Crna Gora je nezavisna i suverena država, republikanskog oblika vladavine.[2] Nosilac suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo.[3] Glavni grad je Podgorica, a prijestolnica Cetinje.[4]

Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik.[5] Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donešen 19. listopada 2007. godine, a proglašen u 22. listopada 2007.

Državna obilježja

Državna zastava Crne Gore

Crna Gora ima grb, zastavu i himnu. Grb Crne Gore je zlatni dvoglavi orao s lavom na prsima, dok je zastava Crne Gore crvene boje s grbom na sredini i zlatnim obrubom. Himna Crne Gore je "Oj svijetla majska zoro".[6]

Državni praznik je Dan državnosti – 13. srpnja, po Berlinskom kongresu iz 1878. godine kojim je Crna Gora priznata za 27. nezavisnu državu svijeta, te po početku narodnoga ustanka u Crnoj Gori protiv okupacije Osovinskih sila 1941. godine. Dan neovisnosti se slavi 21. svibnja u spomen na referendum 2006. godine.

Zemljopis

Zemljovid Crne Gore

Površina joj iznosi oko 13.800 kvadratnih kilometara (još uvijek postoje teritorijalni sporovi s Hrvatskom oko Prevlake). Dijeli se na općine. Na sjeveru graniči s Srbijom, na istoku s Kosovom, na jugoistoku s Albanijom, na zapadu s Bosnom i Hercegovinom, a na krajnjem jugozapadu s Hrvatskom.

Crna Gora se rasprostire od visokih vrhova na granici sa Srbijom, Kosovom i Albanijom, a širi se velikom ravnicom koja se prostire nekoliko kilometara. Ravnica grubo nestaje na jugu, gdje se Lovćen i Orjen naglo urušavaju u Bokokotorski zaljev.

Crna Gora velikim dijelom otvoreno izlazi na Jadransko more.

Najveći gradovi u Republici Crnoj Gori su:

Glavni zemljopisni podaci

UNESCO-va Svjetska baština

Mjesta u Crnoj Gori koje je UNESCO smjestio u Svjetsku baštinu su:

Nacionalni parkovi

Podrobniji članak o temi: Nacionalni parkovi Crne Gore

Upravna podjela Crne Gore

Podrobniji članak o temi: Upravna podjela Crne Gore

Crna Gora sastoji se iz 21 općine. To su:

Andrijevica, Bar, Berane, Bijelo Polje, Budva, Cetinje, Danilovgrad, Herceg Novi, Kolašin, Kotor, Mojkovac, Nikšić, Plav, Plužine, Pljevlja, Podgorica, Rožaje, Šavnik, Tivat, Ulcinj i Žabljak.

Stanovništvo

Nacionalni sastav Crne Gore, prema službenim rezultatima popisa 2011. koje je objaviom Zavod za statistiku Crne Gore - Monstat, su:

Teritorijalna rasprostranjenost stanovništva

  • Crnogorci su rasprostranjeni širom države, apsolutna ili relativna većina stanovništva su u Podgorici, Cetinju, Danilovgradu, Nikšiću, Kolašinu, Mojkovcu, Šavniku, Žabljaku, Budvi, Baru, Kotoru, Tivtu;
  • Srbi su relativna većina u Herceg Novom, Beranama, Bijelom Polju, a apsolutna u većina u Pljevljima, Plužinama i Andrijevici.
  • Bošnjaci i narod Muslimana su apsolutna većina u Rožajama i Plavu;
  • Albanci su većina u Ulcinju.
  • Hrvati žive u Boki Kotorskoj.

U gradu Ulcinju živi i nekoliko crnoputih potomaka saracenskih robova iz Maroka. Ti ljudi su trag vremena kad je Ulcinj bio uporištem arapskih gusara.

Jezik

Službeni jezik se zove crnogorski. Pisma su latinično i ćirilićno. U Ustavu se navodi da su u službenoj upotrebi i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. U odgoju se koristi Maternji jezik (materinski) od 2004. godine, koji se definira kao "crnogorski, srpski, bošnjački odnosno hrvatski jezik". Albanski jezik se uči u općinama s albanskom većinom.

Stanovništvo po materinskom jeziku prema popisu iz 2011.:

Vjera

Vjerske zajednice odvojene su od države, ravnopravne su i slobodne u vršenju vjerskih obreda i vjerskih poslova.[8]

Većina stanovništva su vjernici Srpske pravoslavne crkve, no postoji i samostalna Crnogorska pravoslavna crkva. Katolici su okupljeni oko Kotorske biskupije te Barske nadbiskupije, a muslimani u okviru Islamske zajednice Crne Gore.

Stanovništvo po vjeri (2003.), od ukupno 620.145:

  • Muslimani: 110.034 (17,74%)
  • pro-orijentalnih kutlova: 58 (0,01%)
  • Židovi: 12 (0,01%)
  • drugi: 2.424 (0,39%)
  • neizjašnjeni: 13.867 (2,24%)
  • nije vjernik: 6.003 (0,97%)
  • nepoznati: 5.009 (0,8%)

Crnogorska vojska

Podrobniji članak o temi: Vojska Crne Gore

Promet

Podrobniji članak o temi: Promet Crne Gore

Povjesni simboli Crne Gore

Podrobniji članak o temi: Crnogorski državni grbovi do 1921.
Podrobniji članak o temi: Crnogorske zastave

Vladari Crne Gore do 1918.

Podrobniji članak o temi: Crnogorski vladari

Povezani članci

Izvori

  1. ↑ index.hr: Crna Gora Ustavom propisuje crnogorski kao službeni jezik
  2. ↑ čl.1. Ustava Crne Gore
  3. ↑ čl.2.
  4. ↑ čl.5.
  5. ↑ čl. 13.
  6. ↑ čl. 4. Ustava Crne Gore
  7. ↑ Službeno izvješće Zavoda za statistiku Crne Gore - MONSTATA o rezultatima popisa 2011.g. (PDF)
  8. ↑ čl.14. Ustava Crne Gore

Vanjske poveznice

Portal:Europa

Ostali projekti

Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Crna Gora
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Crna Gora
Zajednički poslužitelj sadrži atlas Crne Gore
v • r • u
Države u Europi
Samostalne države
Zavisni teritoriji
Nepriznate države
Abhazija5) (Gruzija) • Gorski Karabah3) (Azerbajdžan) • Južna Osetija5) (Gruzija) • Pridnjestrovlje (Moldavija) • Turska Republika Sjeverni Cipar (Cipar)3)

1) Značajan dio teritorija se nalazi u Aziji 2) Nije član UN-a. Priznalo ga je 97 od 193 država članica UN-a (do kraja 2020.), 22 od 27 zemalja EU. 3) U potpunosti u Aziji, ali ima društvene i političke veze s Europom 4) Posjeduje zavisne ili slične teritorije izvan Europe 5) Priznata od strane više članica UN-a, uključujući Rusku Federaciju

v • u
Srednjoeuropski ugovor o slobodnoj trgovini (CEFTA)
Zastava CEFTA-e


Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Crna_Gora&oldid=4355888"