Suradnik:Weraasd/Pješčanik: razlika između inačica

Žumberačka gora
	Pogled na Svetu Geru iz Pangrč Grma u Gorjancima
	Lua error in Modul:Location_map at line 525: Unable to find the specified location map definition: "Module:Location map/data/Hrvatska2" does not exist.
Položaj
Država	Hrvatska; Zagrebačka županija; Karlovačka županija
Najbliži gradovi	Samobor; Jastrebarsko ; Ozalj ; Novo Mesto (u Sloveniji);
Dio gorja	miješana obilježja Dinarida i Alpa
Fizikalne osobine
Najviši vrh	Sveta Gera - 1178 m
Ostali vrhovi	Ravna Gora (1001 m); Ječmište (976 m) ; Karvanka (888 m); Japetić (879 m); Ravnice (860 m); Zečak (795 m); Plešivica (Čerga) (778 m); Štula (576 m)
Geologija
Geološka starost	Mezozoik
Planinarstvo
Planinarski domovi	Planinarska kuća Scout; Planinarska kuća Vodice ; Planinarski dom Veliki Dol; Planinarski dom Željezničar ; Planinarski dom Šoićeva kuća; Planinarski dom Žitnica ;

Pregledaj povijest

← Starija izmjena Novija izmjena →

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 31. srpnja 2014. u 22:07

Žumberak ili Žumberačka gora (slov. Gorjanci, njem. Uskokengebirge) je gorje koje se nalazi na sjeverozapadu Hrvatske, južno od Zagorja i zapadno od Zagreba, te dijelom u Sloveniji. Najviši je vrh Sveta Gera (Trdinov vrh) na 1178 metara nadmorske visine, koji je ujedno i najviši vrh kontinentalne Hrvatske. Žumberak još nazivaju i Alpska Hrvatska. Žumberačko gorje sastoji se od nekoliko gorskih lanaca: Žumberačka gora, Samoborsko gorje i Pleševica (poznata i kao Jaskanska Plješivica).

Bogatstvo biljnim i životinjskim svijetom te vodom zanimljive su značajke ove lijepe planine , nekada su se koristila i rudna bogatstva s kojima je Žumberak poznat, osobito se vadio bakar i u manjim količinama uz bakar i zlato te željezo. Žumberak je nastanjen autohtonim hrvatskim (slavenskim) stanovništvom kao i potomcima postrojba Uskoka, doseljenika s juga koji su u Žumberku od poziva cara Ferdinanda 1530. da štite Austriju, Kranjsku i Hrvatsku od Turaka.

Danas je Žumberak prvenstveno turistički kraj koji privlači mnogobrojne planinare i izletnike. Veći dio gore zaštićen je kao Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje.

Zemljopis

Žumberačka gora smještena je između rijeke Krke, Save i Kupe, te gradova i naselja Samobora, Jastrebarskog, Brežica, Kostanjevice, Novog Mesta, Metlike, Ozlja i Krašića.. Većim dijelom se nalazi u Zagrebačkoj županiji, a manjim u Karlovačkoj županiji.

Područje ove gore najviša je stalno naseljena zona u Hrvatskoj.

U dijelu koji je u Zagrebačkoj županiji područje je podijeljeno između grada Samobora, grada Jastrebarskog i grada Ozlja te općina: Žumberak i Krašić.

Žumberačko gorje sastoji se od 3 gorska lanca:

Žumberačka gora

Zauzima najveću površinu. Proteže se od Gabrovice, u blizini Bregane, na sjeveroistoku, pa prati državnu granicu Hrvatske i Slovenije do rijeke Kupe. Južna granica ide od Vivodinskog pobrđa, Pribića, Krašića, Slavetićkog vinogorja do Rijeke, odatle ide prema sjeveru i prati rijeku Breganu dok se ponovno ne sretne s državnom granicom.^[1]

Samoborsko gorje

Proteže se od Plešivice na jugu do rijeke Bregane i državne granice na sjeveru sve do Bregane(naselje). Istočna granica ide od Bregane do Okića.

Plešivica

Istaknuti masiv na jugu Samoborskog gorja, na istoku seže do Okića, a na jugu se spušta u Plešivičko vinogorje i u nizinu Pokuplja.

Gorjanci

Slovenski dio gore. Od rijeke Save, pa prema zapadu gotovo do Kočevskog Roga. Na sjeveru granica je rijeka Krka.

Podjela hrvatskog dijela Žumberačke gore

Reljef

Špilje

Na području Parka prirode nalazi se 151 obrađenih speleoloških pojava, među kojima je 84 špilja i 67 jama. S obzirom na morfološke značajke i dimenzije, prevladavaju jednostavne špilje i jame duljine i dubine do 50 m. Dimenzije špilja rastu s porastom morfološke složenosti od jednostavnog prema složenom tipu pa su najdulje složene špilje. Među istraženima je 8 špilja duljih od 100 m.

Špilja	Ukupna duljina	Horizontalna duljina
Provala	2161 m	1862 m
Bedara	1593 m	1206 m
Dolača	1262 m	1171 m

Većinom prevladavaju dolomiti iz trijasa te naslage iz krede, zbog čega je ovo kršno područje, tzv. Zeleni krš (krš prekriven vegetacijom), dok su najstarije stijene nastale još u paleozoiku, točnije permu prije 250 milijuna godina. Krški reljef pogoduje nastanku brojnih krških oblika (ponikve, špilje, jame...)^[2]

U reljefu se posebno ističu duboko usječene doline (drage) rijeka i potoka: Kupčine, Bregane, Gradne i Slapnice. Cijelo područje je premreženo potocima, ima ih više od 300, a izvora ima još i više.

Najviši vrhovi gore nalaze se na sjeveroistočnom hrbtu koji je ujedno i najizoliraniji dio gore. Kao posljedica krškog, dolomitnog reljefa, otkrivene su mnoge jame i špilje, od kojih su najveće:

Grgosova špilja (u mjestu Otruševcu u Samoborskom gorju), duljine više od 2000 metara.
Špilja Provala, duljine od 1862 metra
Špilja Bedara, duljine od 1593 metra i dubine od 133 metra.^[2]

Posebnost ove gore su visoravni, na kojima je koncentrirana naseljenost. Najbolji primjeri su Sošičko polje, kao i Mrzlo Polje, koje je pravi primjer polja u kršu.

Od vodenih tokova su najbitniji rijeka Kupčina koja izvire u zapadnom dijelu gore, i na kojoj se nalazi poznati Sopotski slap visine od preko 40 metara. Tu su još i Bregana, Gradna te Slapnica s svojim slapovima, Vranjačkim slapom (sa sedrenom barijerom) te Brisalom.

Flora i fauna

Veliki slapovi Žumberka skupno je ime za 5 najvećih slapova Žumberačke gore. Svi se slapovi nalaze na području Parka prirode Žumberak – Samoborsko gorje. Četiri slapa se nalaze u Žumberku, a jedan u Samoborskom gorju (vidi podjelu Žumberačke gore). Najveći i najpoznatiji je Sopotski slap kraj sela Sopote u blizini Sošica. U dubokoj dolini (dragi) Slapnice nalaze se slap Brisalo i Vranjački slap. Na zapadu Žumberačke gore na rijeci Sušici, kraj sela Kuljaji, nalazi se Zeleni vir. Najznačajniji slap Samoborskog gorja slap je Cerinski vir na Javorečkom potoku.

Sopotski slap

Sopotski slap je najveći slap Žumberačke gore i jedan od najvećih u Hrvatskoj. Nalazi se na jednom od početnih krakova rijeke Kupčine. Visok je 40 metara, a sastavljen je od tri kaskade. nastao je zahvaljujući tankom vapnenačkom sloju na dolomitnim stijenama. Poseban je i po tome što se nalazi na izrazito visokoj nadmorskoj visini, iznad 700 metara. Na dnu slapa je stari mlin koji više nije u funkciji. Nakon slapa voda otječe prema jugu i spušta se u dolinu Kupčine. Pokraj slapa vodi vrlo strma staza po kojoj se može doći na vrh slapa i dalje prema planinarskom domu Vodice.

Slap Brisalo

Slap Brisalo nalazi se u dubokoj dolini Slapnice, koju zbog svoje dubine često znaju nazivati kanjonom. Slapnica je posebno zaštićena kao značajni krajobraz. Međutim, sam slap se ne nalazi na rijeci Slapnici nego na njenoj pritoci, Dubokom potoku, koji se samo malo niže od slapa ulijeva u Slapnicu. Slap pada s petnaestak metara visoke sedrene stijene. U podnožju slapa, koje je u obliku velikog amfiteatra, stvara se poseban ugođaj za vrijeme većih voda. u tom amfiteatru nalazi se i malo jezero koje je je slap izdubio svojim erozijskim djelovanjem. Kamenje u podnožju slapa je obraslo vodenim alagama, mahovinom i papratnjačama. Staza pored slapa vodi dalje u Žumberak, do sela Pećno.

Vranjački slap

Vranjački slap, tj. vodopad, visok je petnaestak metara i nalazi se u Slapnici. Manje je poznat od obližnjeg slapa Brisalo. nalati se na potoku Vranjak koji je pritoka potoka Slapnice. Slap je nastao na visokoj okomitoj sedrenoj stijeni koja zatvara potočnu dolinu Vranjački klanac. U sedrenim stijenama blizine nalazi se Vranjačka špilja. Ta sedra i dalje nastaje prirodnim procesom taloženja Osobito je raskošan kada je bogat vodom nakon kiša. Nažalost okolica slapa je obrasla šumom te je teško vidjeti slap u njegovoj punoj veličini.

Cerinski vir

Cerinski vir, slap je visok 10 m, koji je osobito lijep u proljeće i jesen kad je potok bogat vodom. Tvore ga vode potoka Javorec. Vodom je bogat u proljeće i kasnu jesen. Nalazi se u uskoj i strmoj dolini. Najznačajniji je slap Samoborskog gorja. Do njega se najlakše stiže preko Smerovišća i Cerine ili preko Velikog Lipovca.

http://www.mojzumberak.com/vijest.php?id=960 -----zv http://www.sutla-zumberak.hr/hr/klaster/objekti/cerinski-vir,2881.html http://www.sutla-zumberak.hr/hr/klaster/objekti/slap-brisalo,2876.html ------brisalo

http://www.sutla-zumberak.hr/hr/klaster/objekti/sopotski-slap,2870.html http://drumtidam.info/eko-i-etno/odmor-i-imanja/3657-dolina-slapnice-na-umberku

Na slici se nalazi »Zeleni vir«, najatraktivniji dio potoka Sušica. Nizvodno 2-3 km od izvora potoka Sušica nalazi se velebni kanjon sa klisurama dug oko 300 metara. Struga potoka je urezana oko 20 metara u stijenama sa razmakom ponegdje manje od 1 metra.

Drveće, koje raste iznad kanjona se u vrhu skoro spaja sa lijeve i desne strane potoka, pa kada je šuma zelena, daje potoku i jezercima među klisurama zelenu boju. Pošto se u tim jezercima nalaze i virovi, kroz koje voda djelomično propada, smatra se da je zbog toga ovaj dio Sušice i nazvan Zeleni vir.

Do njega vodi, od sela Kuljaji, dobar vozni šumski put, od kojeg je Zeleni vir udaljen oko 300 metara. Zbog njegove izvanredne i jedinstvene atraktivnosti vrijedi ga potražiti i vidjeti.

[1] 58 9.6.1999 Zakon o proglašenju Žumberka i Samoborskog gorja parkom prirode

[speleo-klub-2] Speleološke pojave u parku prirode Žumberak – Samoborsko gorje

[1]

[2]

@@ Redak 104: / Redak 104: @@
 == Vranjački slap ==
+Vranjački slap, tj. vodopad, visok je petnaestak metara i nalazi se u Slapnici. Manje je poznat od obližnjeg slapa Brisalo. nalati se na potoku Vranjak koji je pritoka potoka Slapnice. Slap je nastao na visokoj okomitoj sedrenoj stijeni koja zatvara potočnu dolinu Vranjački klanac. U sedrenim stijenama blizine nalazi se Vranjačka špilja. Ta sedra i dalje nastaje prirodnim procesom taloženja Osobito je raskošan kada je bogat vodom nakon kiša. Nažalost okolica slapa je obrasla šumom te je teško vidjeti slap u njegovoj punoj veličini.
+===Cerinski vir===
-A slap, koji to i nije - jer bi bilo ispravnije reći vodopad Vranjak - ukazano sam se kao divovska koprena od leda, veličanstven u bjelilu usred 20-ak metara visoke sedrene stijene koja zatvara potočnu udolinu (Vranjački klanac). Uspeli smo se na visoravan iznad vodopada (a podno brijega Breznik (519 m.n.m.), do livada košanica i šumarka čijim rubom teče Vranjak, da bi samo tren kasnije nestao pod nogama, obrušavajući se nit okomitu stijenu. U pisanim izvorima nemoguće je naći visinu Vranjačkog vodopada, no otprilike je visok 15-ak metara, koliko i njegov sjeverniji susjed, vodopad Brisalo.
+Cerinski vir, slap je visok 10 m, koji je osobito lijep u proljeće i jesen kad je potok bogat vodom. Tvore ga vode potoka Javorec. Vodom je bogat  u proljeće i kasnu jesen. Nalazi se u uskoj i strmoj dolini. Najznačajniji je slap Samoborskog gorja. Do njega se najlakše stiže preko Smerovišća i Cerine ili preko Velikog Lipovca.
-Šteta, pogled s te točke nije naročit jer nema prosjeka na stablima, niti je uređen vidikovac i napravljena zaštitna ograda. Pokušali smo se provlačiti kroz granje, što je zimi daleko lakše nego ljeti, ali nismo uspjeli naći prikladni kut za "čisti" snimak sa vrha vodopada. Stoga su sve fotografije nastale odozdola. Staza dalje nastavlja u smjeru zaseoka Štrbac, no vratili smo se kuda smo i došli. Stigavši podno vodopada, uspeo sam se tik do njegovog ledenog podnožja, gdje je i otvor omanje Vranjačke špilje. Napravio sam nekoliko snimaka te kristalne haljine i potom bio prisiljen spašavati glavu. Poveći komad leda s vrha ledene zavjese se odlomio i uz prasak pao povrh mene. Zrak je ispunio veo kristalne prašine...
-Uto je naišla skupina planinara koji su silazili iz pravca Štrbca. Jednako su se divili neobičnom ledenom vodopadu koji se, ukazali su, nakon proljetnih i jesenskih bogatih kiša slijeva u smeđim tonovima vode bogate blatom. Na portalu Pedala, koji promiče obilazak Parka prirode Ž-SG biciklom, nalazi se ovakav opis Vranjačkog vodopada: "Vranjački slap, kanjon Slapnice – manje je poznat, a time i manje posjećen. Slap se nalazi malo dalje iznad Vranjačke spilje, a bogat je vodom jedino u vlažnijim godišnjim dobima i nakon obilnih kiša. Put do slapa je od makadamske ceste kroz kanjon kroz šumu uz potok, a završava pod okomitom visokom stijenom preko koje pada veličanstven slap.".