INA: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 4: | Redak 4: | ||
| slika = [[Datoteka:INA - Industrija nafte.jpg]] |
| slika = [[Datoteka:INA - Industrija nafte.jpg]] |
||
| vrsta = [[Javna|Public]] ([[Zagreb Stock Exchange|ZSE]]: [http://www.zse.hr/default.aspx?id=17560&dionica=INA-R-A INA]) |
| vrsta = [[Javna|Public]] ([[Zagreb Stock Exchange|ZSE]]: [http://www.zse.hr/default.aspx?id=17560&dionica=INA-R-A INA]) |
||
| osnutak = |
| osnutak = 1. siječnja 1964. |
||
| |
| |
||
| predsjednik = |
| predsjednik = |
||
Redak 30: | Redak 30: | ||
{{slično|naftnoj kompaniji|rumunjsku pjevačicu|Inna}} |
{{slično|naftnoj kompaniji|rumunjsku pjevačicu|Inna}} |
||
'''Općenito ''' |
|||
INA-Industrija nafte, d.d. (INA, |
INA-Industrija nafte, d.d. (INA, |
||
d.d.) je srednje velika europska naftna kompanija. INA Grupa ima vodeću ulogu u |
d.d.) je srednje velika europska naftna kompanija. INA Grupa ima vodeću ulogu u |
||
Redak 42: | Redak 40: | ||
izlistane na Zagrebačkoj burzi. INA Grupu čini više ovisnih društava u potpunom |
izlistane na Zagrebačkoj burzi. INA Grupu čini više ovisnih društava u potpunom |
||
ili djelomičnom vlasništvu INA d.d. Sjedište Grupe nalazi se u Zagrebu, |
ili djelomičnom vlasništvu INA d.d. Sjedište Grupe nalazi se u Zagrebu, |
||
Hrvatska. |
Hrvatska. |
||
== Povijest == |
== Povijest == |
Inačica od 8. kolovoza 2014. u 10:12
INA - Industrija nafte | ||
---|---|---|
Datoteka:INA - Industrija nafte.jpg | ||
Vrsta | Public (ZSE: INA) | |
Osnovana | 1. siječnja 1964. | |
Sjedište | Zagreb, Hrvatska | |
Djelatnost(i) | Nafta i plin | |
Prihod | ▲ 27,444 milijuna kuna (2013.) | |
Broj zaposlenih | INA, d.d.: 8.517 (na dan 31. prosinca 2013.) INA Grupa: 13.460 (na dan 31. prosinca 2013.) | |
Web stranica | http://www.ina.hr/ |
INA-Industrija nafte, d.d. (INA, d.d.) je srednje velika europska naftna kompanija. INA Grupa ima vodeću ulogu u naftnom poslovanju u Hrvatskoj te značajnu ulogu u regiji u istraživanju i proizvodnji nafte i plina, preradi nafte te distribuciji nafte i naftnih derivata. INA d.d. je dioničko društvo čiji su najveći dioničari naftna kompanija MOL i Vlada Republike Hrvatske, a manji dio dionica nalazi se u vlasništvu privatnih i institucionalnih investitora. Od 1. prosinca 2006. godine Inine su dionice izlistane na Zagrebačkoj burzi. INA Grupu čini više ovisnih društava u potpunom ili djelomičnom vlasništvu INA d.d. Sjedište Grupe nalazi se u Zagrebu, Hrvatska.
Povijest
INA je osnovana 1. siječnja 1964. spajanjem Naftaplina Zagreb, Rafinerije nafte Rijeka i Rafinerije nafte Sisak. Prvih dana djeluje pod nazivom Kombinat nafte i plina, a 31. prosinca iste godine dobiva današnje ime. Od 1990. ona je poduzeće u državnom vlasništvu, od 1993. dioničko društvo. Prva faza privatizacije - u kojoj kupnjom 25 posto plus jedne dionice Inin strateški partner postaje tvrtka MOL - okončana je 2003. godine. Sedam posto dionica preneseno je 2005. u Fond hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata. Nakon prodaje sedam posto dionica sadašnjim i bivšim radnicima Ine, vlasnička struktura kompanije se izmijenila te je u državnom vlasništvu ostalo manje od 50% ukupnih dionica. U ovom smislu hrvatska Vlada i MOL potpisali su Prve izmjene i dopune Ugovora o međusobnim odnosima. U listopadu 2008. godine završena je dobrovoljna javna ponuda za preuzimanje koju je MOL uputio dioničarima INA – INDUSTRIJA NAFTE d.d.. Isplatom novčanih sredstava dioničarima te preknjižbom dionica pohranjenih tijekom dobrovoljne javne ponude MOL je povećao vlasnički udio na 47,16%.
Istraživanje i proizvodnja
Zahvaljujući stručnosti, specijaliziranim znanjima i iskustvu svojih inženjera, INA je već desetljećima uspješna u ovom segmentu svoje djelatnosti. Do sada je aktivnosti/projekte istraživanja i proizvodnje obavljala u Hrvatskoj (Panonski bazen, Jadransko podmorje) te u dvadeset država u inozemstvu. Danas posluje u Hrvatskoj, Egiptu i Angoli. U Istraživanju i proizvodnji, kao primarnom pokretaču razvoja kompanije, u budućnosti planira slijediti razvojnu strategiju temeljenu na istraživanjima, razvoju postojećih projekata te kroz potencijalne neorganske korake ostati usmjerena na stopostotnu zamjenu rezervi.
Rafinerije i marketing
INA ima dvije rafinerije goriva, smještene u Rijeci (Urinj) i u Sisku. Rafinerija u Rijeci smještena je na morskoj obali s pristupom luci za brodove dubokog gaza i cjevovodnom sustavu JANAF. U razvoj Ininog rafinerijskog sustava u posljednjih je nekoliko godina uloženo više od 5 milijardi kuna. U Rafineriji nafte Rijeka izgrađena su tri procesna postrojenja u sklopu Hidrokreking kompleksa - Blagi hidrokreking, proizvodnja vodika i izdvajanje sumpora te brojnih pomoćnih postrojenja i instalacija. Postrojenja su u komercijalnom radu od svibnja 2011. godine. U veljači 2014. godine potpisan je ugovor o izradi baznog dizajna za Postrojenje za obradu teških ostataka za Rafineriju nafte Rijeka s kompanijom Bechtel Hydrocarbon Technical Solutions (BHTS). U Rafineriji nafte Sisak također su izgrađena tri postrojenja, odnosno postrojenje za izdvajanje sumpora (tzv. Claus postrojenje), postrojenje za hidrodesulfurizaciju FCC i Postrojenje Izomerizacije. Također, Rafinerija nafte Sisak od sredine 2013. godine ima mogućnost proizvodnje dizelskih goriva s bio komponentom, a u rujnu iste godine je u rad pušten sustav dodatne obrade otpadnih voda KROFTA, dok je u travnju 2014. izvršena montaža novih koksnih komora na Koking postrojenju u Rafineriji nafte Sisak. INA tržištu nudi proizvode koji zadovoljavaju najviše europske standarde.
Maloprodaja
Segment djelatnosti Trgovina na malo upravlja regionalnom mrežom od 445 benzinskih postaja u Hrvatskoj te susjednim zemljama. Krajem 2010. pokrenut je projekt modernizacije maloprodajne mreže, zahvaljujući kojem INA danas upravlja najvećom moderniziranom maloprodajnom mrežom u zemlji.
Održivi razvoj
INA održivi razvoj smatra jednim od temeljnih načela svoga poslovanja, što predstavlja našu trajnu predanost uravnoteženoj integraciji gospodarskih, okolišnih i društvenih čimbenika u svakodnevno poslovanje. INA je jedna od prvih hrvatskih kompanija koja je počela objavljivati godišnja izvješća o zaštiti okoliša (prvo je izdano 1997. godine), što predstavlja dugu tradiciju uključivanja principa održivog razvoja u Inino poslovanje. INA je članica Global Compacta, najveće mreže za društveno-odgovorno poslovanje u svijetu. Implementacijom 10 načela Global Compacta, INA podržava i promiče u svom poslovanju temeljne društvene vrijednosti s područja ljudskih prava, radnih prava, zaštite okoliša i borbe protiv korupcije.