Samoborček: razlika između inačica

Zagreb - Samobor
	Srebrna strijela Srebrna strijela
Duljina pruge:	24 km
Širina pruge:	760 mm

Pregledaj povijest

← Starija izmjena Novija izmjena →

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 13. kolovoza 2014. u 23:58

Samoborček je naziv za vlak, odnosno uskotračnu željeznicu koja je spajala Zagreb sa Samoborom od 1901. do 1979. Željeznica je predana u javni promet 16. siječnja 1901. i taj dan se smatra njezinim rođendanom. Samoborček je prometovao jednokolosječnom prugom širine 760 mm. Pruga je bila dugačka 19 km. Početkom 1950-ih godina pruga je bila produžena do Bregane, za potrebe tada novoosnovane tvornice "Vladimir Bakarić" u Bregani. Produženje trase do Bregane izvedeno je s nedostacima, što se odrazilo na poslovanje poduzeća "Gradske željeznice u Zagrebu", osnovanog 1950. godine odlukom Narodnog odbora grada Zagreba. Inače, Gradska željeznica bila je jedina željeznica u tadašnjoj Jugoslaviji koja je poslovala po samostalnom računu (odnosno nije poslovala u sastavu Jugoslavenskih državnih željeznica).

Samoborček je posljednji put vozio na Staru godinu, 31. prosinca 1979.

Vučna sredstva

Do 1950-ih godina Samoborček su vukle parne lokomotive, prosječnom brzinom 15 do 20 km/h. Vicinalna željeznica Zagreb - Samobor d.d., kako se u početku zvalo poduzeće koje je upravljalo ovom željeznicom, nabavljalo je uvijek rabljene lokomotive ili ih je uzimalo u zakup. Najviše je bilo devet lokomotiva, a radilo se o malim i laganim lokomotivama za ravničarske pruge koje nisu zahtjevale jače tračnice.

Kasnije su izgrađeni dizelski motorni vlakovi, poznati kao "Srebrna strijela", koji su imali maksimalnu brzinu od 60 km/h. Prvi motorni vlak svečano je pušten u promet 29. travnja 1959. Radilo se tada o jednom od prvih vlakova u svijetu kojemu su i glavni nosivi dijelovi bili izgrađeni od aluminija.

Parne lokomotive

Arad 0-6-0 t-n2, 88/1900, ZSV A 1
Arad 0-6-0 t-n2, 89/1900, ZSV A 2
Arad 0-6-0 t-n2, 90/1900, ZSV A 3
Bp 0-6-0 t-n2, 2001/1907
Smo 0-6-0 t-n2, /1900
Maff 0-6-0 t-n2, 4120/1925
O&K 0-6-0 t-n2, 12112/1930
8 Bp 0-6-0 t-n2, 2170/1909
Bp 0-8-0 t-n2, 5607/1948,
Bp 2195/1910, ex Borsa no. 24
1336 KrLi 0-8-0 t-n2, 1336/1923,
71-006 O&K 0-6-0 t-n2,
1121-04 Chr 0-2-0 t-n2, 1798/1947,
80-008 Bp 0-8-0 t-n2, 3804/1915,
10-129 Jung 10129/1944,

Dizel lokomotive

M 20-752,
M 1,
M 3, Gmeinder, Bo'
M 4, Semering, Bo',
M 21, Moes DLM-6 ("Štakor")
M 31, Gmeinder, Co'
M 32, Gmeinder, Co'

Dizelmotorni vlakovi

M 1, Gmeinder, 1934., Bo,
M 2, Gmeinder, 1934., Bo,
DEV I, Gredelj/GZS, 1959., Bo-Bo + B-B + Bo-Bo
DEV II, Gredelj/GZS, 1961., Bo-Bo + B-B + Bo-Bo
DEV III, Gredelj/GZS, 1962., Bo-Bo + B-B + Bo-Bo
DEV IV, Gredelj/GZS, 1970., Bo-Bo + Bo-Bo
DEV V, Gredelj/GZS, 1965., Bo-Bo

Stajališta

Zagreb S.K.
Selska cesta
Kustošija
Vrapče
Vrapče bolnica
Stenjevec
Stenjevec Gornji
Goljak
Susedgrad
Bestovje
Orešje
Strmec
Nedelja
Domaslavec
Samobor
Samobor kupalište
Lug
Bregana stajalište
Bregana tvornica

Planovi

Hrvatske željeznice imaju u planu izgraditi prugu od Podsuseda (priključak na prugu Savski Marof-Zaprešić-Zagreb) do Samobora.

Zanimljivosti

Dio radnje hrvatskog filma Kreše Golika Tko pjeva zlo ne misli odvija se u Samoborčeku.

Izvori

M. Holjevac - Ž. Jamičić: Željeznica Zagreb - Samobor 1901-1979. Izložba, Tehnički muzej Zagreb i Samoborski muzej, Samobor, 1985; Zagreb, 1986.
Da je bilo više osjećaja i novca, i danas bi »Samoborček« vozio svojim uskim tračnicama, Vjesnik, 14. 01. 2001.
Samoborček se vraća u Zagreb, Vjesnik, 8. 11. 2004.

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
+{|{{Željeznička pruga zaglavlje‎}}
-[[Datoteka:Dieseltriebwagen zagreb samobor2 29 7 1970.jpg|mini|300px|''Srebrna strijela'' oko 1970. godine]]
+{{BS-zaglavlje|Zagreb - Samobor}}
+{{BS-Infobox
+|slika          =Dieseltriebwagen_zagreb_samobor2_29_7_1970.jpg
+|slika_veličina =260px
+|opis           =''Srebrna strijela''
+|karta          =
+|karta_veličina =
+|karta_opis     =
+|duljina        =24
+|širina         =760
+}}
+{{BS-table}}
+{{BS|KBHFa||Zagreb - samoborski kolodvor}}
+{{BS|BHF||Selska cesta}}
+{{BS|BHF||Kustošija}}
+{{BS|BHF||Vrapče}}
+{{BS|BHF||Vrapče - bolnica}}
+{{BS|BHF||Stenjevec}}
+{{BS|BHF||Stenjevec Gornji}}
+{{BS|BHF||Goljak}}
+{{BS|BHF||Susedgrad}}
+{{BS|WBRÜCKE|||Podsusedski most}}
+{{BS|BHF||Bestovje}}
+{{BS|BHF||Orešje}}
+{{BS|BHF||Strmec}}
+{{BS|AKRZu|||Autoput bratstva i jedinstva (današnja A3) }}
+{{BS|BHF||Sveta Nedelja}}
+{{BS|STR|||Most preko potoka Rakovice}}
+{{BS|BHF||Domaslovec}}
+{{BS|BHF||Samobor}}
+{{BS|STR|||Most preko potoka Gradne}}
+{{BS|BHF||Samobor - kupalište}}
+{{BS|BHF||Lug Samoborski}}
+{{BS|BHF||Bregana stajalište}}
+{{BS|WBRÜCKE|||Most preko rijeke Bregane}}
+{{BS|ENDEe||Bregana - tvornica}}
+|}
+|}
 [[Datoteka:Samoborček Samobor.jpg|mini|300px|Spomenik ''Samoborčeku'' u Samoboru]]
 '''''Samoborček''''' je naziv za [[vlak]], odnosno [[uskotračna željeznica|uskotračnu željeznicu]] koja je spajala [[Zagreb]] sa [[Samobor|Samoborom]] od [[1901.]] do [[1979.]] Željeznica je predana u javni promet [[16. siječnja]] [[1901.]] i taj dan se smatra njezinim rođendanom. Samoborček je prometovao jednokolosječnom prugom širine 760 mm. Pruga je bila dugačka 19 km. Početkom [[1950-ih]] godina pruga je bila produžena do [[Bregana|Bregane]], za potrebe tada novoosnovane tvornice "Vladimir Bakarić" u Bregani. Produženje trase do Bregane izvedeno je s nedostacima, što se odrazilo na poslovanje poduzeća "Gradske željeznice u Zagrebu", osnovanog 1950. godine odlukom Narodnog odbora grada Zagreba. Inače, Gradska željeznica bila je jedina željeznica u tadašnjoj Jugoslaviji koja je poslovala po samostalnom računu (odnosno nije poslovala u sastavu ''Jugoslavenskih državnih željeznica'').
@@ Redak 81: / Redak 120: @@
 [[Kategorija:Željeznička vozila]]
 [[Kategorija:Željeznički promet u Hrvatskoj]]
+[[Kategorija:Željezničke pruge u Hrvatskoj]]
 [[Kategorija:Samobor]]
 [[Kategorija:Uskotračna željeznica]]