Versajski ugovor: razlika između inačica
m infookvir |
|||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Infookvir ugovor |
|||
| ⚫ | |||
| ime = Versajski ugovor |
|||
| puno ime = Mirovni ugovor između savezničkih i pridruženih sila i Njemačke |
|||
| slika = Treaty of Versailles, English version.jpg |
|||
| veličina = 180px |
|||
| opis slike = Naslovnica engleske verzije ugovora |
|||
| vrsta = mirovni ugovor |
|||
| datum izrade = |
|||
| datum potpisa = [[28. lipnja]] [[1919.]] |
|||
| mjesto potpisa = [[dvorac Versailles|Versailles]], [[Francuska]] |
|||
| datum valjanosti = [[10. siječnja]] [[1920.]] |
|||
| uvjet valjanosti = [[ratifikacija]] Njemačke i tri glavna Saveznika |
|||
| kraj valjanosti = |
|||
| potpisnici = {{ZD|N|NJE}} [[Weimarska Republika|Njemačka]] <hr/> |
|||
{{ZD|U|UK}} [[Britansko Carstvo]]<br /> |
|||
{{ZD|F|FRA}} [[Treća Francuska Republika|Francuska]]<br /> |
|||
{{ZD|S|SAD}} [[SAD]]<br /> |
|||
{{ZD+X/I|ITAK}}<br /> |
|||
{{ZD|J|JAP}} [[Japansko Carstvo|Japan]]<br /> i ostali saveznici |
|||
| stranke = |
|||
| ratificirali = |
|||
| depozitar = francuska Vlada |
|||
| jezik = |
|||
| jezici = [[francuski jezik|francuski]] i [[engleski jezik|engleski]] |
|||
}} |
|||
Nakon [[I. svjetski rat|prvog svjetskog rata]], mirovni sporazumi zaključeni su sa svakom pobijeđenom državom posebno. |
Nakon [[I. svjetski rat|prvog svjetskog rata]], mirovni sporazumi zaključeni su sa svakom pobijeđenom državom posebno. |
||
| Redak 9: | Redak 34: | ||
Osim toga, zbog šteta koje je nanijela podmorničkim ratom, Njemačka je morala isporučiti pobjedničkim državama gotovu svu svoju trgovačku mornaricu i za te države svake godine proizvoditi utvrđeni broj novih brodova. Nije smijela uvoziti ni izvoziti oružje, nije smjela imati podmornice, a glede vojske mogla je držati samo 104.000 vojnika u kopnenim i 15.000 vojnika u mornaričkim postrojbama. Uz poništenje prijašnjih ugovora, Njemačka je morala priznati novonastale države u [[Europa|Europi]] i obvezati se da neće pripojiti [[Austrija|Austriju]]. |
Osim toga, zbog šteta koje je nanijela podmorničkim ratom, Njemačka je morala isporučiti pobjedničkim državama gotovu svu svoju trgovačku mornaricu i za te države svake godine proizvoditi utvrđeni broj novih brodova. Nije smijela uvoziti ni izvoziti oružje, nije smjela imati podmornice, a glede vojske mogla je držati samo 104.000 vojnika u kopnenim i 15.000 vojnika u mornaričkim postrojbama. Uz poništenje prijašnjih ugovora, Njemačka je morala priznati novonastale države u [[Europa|Europi]] i obvezati se da neće pripojiti [[Austrija|Austriju]]. |
||
| ⚫ | |||
{{Prvi svjetski rat}} |
{{Prvi svjetski rat}} |
||
Inačica od 15. kolovoza 2014. u 02:39
| Versajski ugovor | |
|---|---|
| Mirovni ugovor između savezničkih i pridruženih sila i Njemačke | |
 Naslovnica engleske verzije ugovora | |
| Vrsta | mirovni ugovor |
| Datum potpisa | 28. lipnja 1919. |
| Mjesto potpisa | Versailles, Francuska |
| Datum valjanosti | 10. siječnja 1920. |
| Uvjet valjanosti | ratifikacija Njemačke i tri glavna Saveznika |
| Potpisnici |  Njemačka Britansko Carstvo Francuska SAD
|
| Depozitar | francuska Vlada |
| Jezici | francuski i engleski |
Nakon prvog svjetskog rata, mirovni sporazumi zaključeni su sa svakom pobijeđenom državom posebno.
Mirovna konferencija održana je od 18. siječnja 1919. do 21. siječnja 1920. u Parizu, a kako su njezina glavna vječanja bila u dvorcu Versailles (Versaj), za nju se ustalio naziv: Versajska mirovna konferencija.
Glavnu riječ na toj konferenciji imali su državnici velikih sila Antante, a zastupano je 27 država iz Antantine koalicije.
Mirovni ugovor s Njemačkom zaključen je 28. lipnja 1919. u dvorcu Versaillesu (Versajski ugovor). Ona je u skladu s tim ugovorom morala priznati da je isključivi krivac za Prvi svjetski rat, pristati da se Alsace (Alzas) i Lorraine (Loren) vrate Francuskoj, da se u sjevernom Schleswigu (Šlezvig) provede plebiscit, da se neki pogranični gradovi vrate Belgiji, da se u području Saara uspostavi 15-godišnja uprava Lige naroda i nakon toga provede plebiscit o njezinoj konačnoj pripadnosti Njemačkoj ili Francuskoj. Nadalje, Njemačka je morala priznati pripajanje poljskih područja novostvorenoj državi Poljskoj i priznati joj preko koridora izlaz na Baltičko more prema luci Gdanjsk. Njemačke kolonije i njemačka imovina u tim kolonijama pripali su najvećim djelom Velikoj Britaniji, a zatim Francuskoj, Japanu, Belgiji, Portugalu, Južnoafričkoj Uniji i Australiji. Njemačka je od početka 1929. godine morala platiti ratne odštete u iznosu od 5 milijardi dolara, a ostalo, što je trebalo naknadno utvrditi, isplatiti u 30 godina.
Osim toga, zbog šteta koje je nanijela podmorničkim ratom, Njemačka je morala isporučiti pobjedničkim državama gotovu svu svoju trgovačku mornaricu i za te države svake godine proizvoditi utvrđeni broj novih brodova. Nije smijela uvoziti ni izvoziti oružje, nije smjela imati podmornice, a glede vojske mogla je držati samo 104.000 vojnika u kopnenim i 15.000 vojnika u mornaričkim postrojbama. Uz poništenje prijašnjih ugovora, Njemačka je morala priznati novonastale države u Europi i obvezati se da neće pripojiti Austriju.
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||