Johannes Kepler: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Izmjenio Johannes Kepler
Izmjenio Johannes Kepler
Redak 32: Redak 32:
Nakon Praga, Kepler je 1612. prešao u [[Linz]], gdje je predavao matematiku. God. 1615. izdao je matematičko djelo ''Nova stereometrija vinskih bačava /ustvari zakrivljenih ploha/'' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Nova Stereometria Doliorum Vinariorum''), u kojem se služio postupcima koji ga čine pretečom [[infinitezimalni račun|infinitezimalnoga računa]]. Godine 1619. objavio je djelo ''Skladnosti svijeta'' (lat. ''Harmonices mundi'') u kojem se izlaže njegov treći zakon. Nastavljajući Braheov rad, 1627. izdao je ''Rudolfinske tablice'' (lat. ''Tabulae Rudolphinae'') za izračunavanje položaja [[planet]]a, s [[logaritam]]skim tablicama, tablicama atmosferske refrakcije, te katalogom 1005 [[zvijezda]]. Tablice su bile u upotrebi još cijelo stoljeće. Kepler je pridonio i modernoj [[optika|optici]] konstrukcijom astronomskoga [[teleskop]]a ('''Keplerov dalekozor''' je vrsta [[dalekozor]]a ili teleskopa s dvjema sabirnim (konveksnim) [[Leća (optika)|lećama]], koji daje obrnutu sliku predmeta), a također i tumačenjem širenja [[svjetlost]]i i djelovanja oka. <ref> '''Kepler, Johann(es)''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=31225] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>
Nakon Praga, Kepler je 1612. prešao u [[Linz]], gdje je predavao matematiku. God. 1615. izdao je matematičko djelo ''Nova stereometrija vinskih bačava /ustvari zakrivljenih ploha/'' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Nova Stereometria Doliorum Vinariorum''), u kojem se služio postupcima koji ga čine pretečom [[infinitezimalni račun|infinitezimalnoga računa]]. Godine 1619. objavio je djelo ''Skladnosti svijeta'' (lat. ''Harmonices mundi'') u kojem se izlaže njegov treći zakon. Nastavljajući Braheov rad, 1627. izdao je ''Rudolfinske tablice'' (lat. ''Tabulae Rudolphinae'') za izračunavanje položaja [[planet]]a, s [[logaritam]]skim tablicama, tablicama atmosferske refrakcije, te katalogom 1005 [[zvijezda]]. Tablice su bile u upotrebi još cijelo stoljeće. Kepler je pridonio i modernoj [[optika|optici]] konstrukcijom astronomskoga [[teleskop]]a ('''Keplerov dalekozor''' je vrsta [[dalekozor]]a ili teleskopa s dvjema sabirnim (konveksnim) [[Leća (optika)|lećama]], koji daje obrnutu sliku predmeta), a također i tumačenjem širenja [[svjetlost]]i i djelovanja oka. <ref> '''Kepler, Johann(es)''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=31225] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>


== Djetinjstvo ==
== Djetinjstvo i obrazovanje ==
[[Datoteka:Kepler-Geburtshaus.jpg|mini|desno|175px|Kuća u kojoj se rodio Johannes Kepler u Weil der Stadtu, 30 kilometara zapadno od centra [[Stuttgart]]a]]
[[Datoteka:Great Comet of 1577.gif|mini|lijevo|250px|Sa šest godina Johannes Kepler je promatrao ''Veliki komet iz 1577.'']]
Mnogo podataka o Kepleru i njegovoj obitelji znamo iz [[horoskop]]a koje je pisao (ti horoskopi će imati važnu ulogu u njegovom daljnjem životu, jer će mu izrada istih za brojne [[Plemstvo|plemenitaše]] osigurati dovoljno sredstava za bavljenje pravim [[znanost|znanstvenim radom]]). Prema tim horoskopima Kepler je rođen 27. prosinca 1571. u 14:30, poslije trudnoće od 224 dana, 9 sati i 53 minute. Rođen je njemačkom gradiću Weil der Stadtu (danas dio Stuttgartske regije u njemačkoj savezne pokrajine [[Baden-Württemberg]], 30 [[kilometar]]a zapadno od centra [[Stuttgart]]a). Njegov djed, Sebald Kepler, bio je [[Krzno|krznar]] i [[gradonačelnik]]. Njegov otac, Heinrich Kepler, bio je [[Plaćenici|profesionalni vojnik]], koji odlazi u [[rat]] , u [[Nizozemska|Nizozemsku]], kada su Johannesu bile 3 godine. Vraća se nakon dvije godine i kupuje kuću Leonbergu, te se ponovno pridružuje [[vojska|vojsci]]. Vraća se još jednom, prodaje kuću i kupuje [[Gostionica|gostionicu]], no taj mu posao ne ide, te 1588. godine napušta obitelj, koja ga više nikad nije vidjela. Pretpostavlja se da je preminuo u Osamdesetogodišnjem ratu u Nizozemskoj. Njegova majka Katharina Guldenmann, gostioničareva kćer, bila je [[Alternativna medicina|iscjeliteljica]] i [[Travarstvo|travarica]], te je kasnije optužena da je [[vještica]]. Rođen prerano, Johannes je bio slabo i boležljivo dijete. No, međutim, bio je brilijantno dijete, često je impresionirao putnike u djedovoj gostionici svojim izvanrednim matematičkim sposobnostima.



S astronomijom se susreo rano, te je razvio ljubav prema njoj koja je trajala cijeli život. Sa šest godina promatrao je ''Veliki komet iz 1577.'', i zapisao o tome: "Majka me odvela na visoko mjesto da ga gledam". Međutim, male [[boginje]] su ga ostavile slabog vida i bolesnih ruku, ograničavajući njegovu sposobnost bavljenja promatračkom astronomijom.

 U to vrijeme su [[Protestantizam|protestanti]] nastojali solidno školovati siromašnu i nadarenu djecu, kako je Johannes bio jedan od njih, primaju ga u osnovnu školu. Poslije odlazi u bogoslovnu školu, gdje maturira sa 17. Godine 1589. Kepler nastavlja školovanje na sveučilištu u [[Tübingen]]u kao [[student]] [[filozofija|filozofije]] i [[teologija|teologije]]. Filozofiju je studirao pod Vidom Müllerom, koju je vrlo brzo završio, te prelazi na teologiju. Iako je od djetinjstva bio vrlo religiozan, nikada nije imao namjeru postati [[svećenik]]om, ali to je bio jedini način da se u to siromašno doba obrazuje. Pokazao se vrhunskim matematičarom i stekao reputaciju kao vješt astrolog, izrađujući horoskope za kolege studente. Pod profesorom Michaelom Maestlinom, on je naučio [[Klaudije Ptolomej|Ptolomejski sustav]] kao i [[Heliocentrični sustav|Kopernikov sustav planetarnog gibanja]]. U tom trenutku se opredijelio za [[Nikola Kopernik|Kopernikov]] sustav. U studentskim raspravama, branio je heliocentrizam iz teorijske i teološke perspektive, vjerujući da je [[Sunce]] glavni izvor moći u [[svemir]]u. <ref> Seminar – Životopisi matematičarki i matematičara: "Johannes Kepler", Sveučilište u Zagrebu, PMF - Matematički odjel, Studenti: Matija Mandarić, Božana Odorčić, Krunoslav Rajčić, web.studenti.math.pmf.unizg.hr, 2014.</ref>
Mnogo podataka o Johannesu Kepleru i njegovoj obitelji znamo iz horoskopa koje je sam pisao (Ti horoskopi će imati važnu ulogu u njegovom daljnjem životu, jer će mu izrada istih za brojne plemenitaše osigurati dovoljno sredstava za bavljenje pravim znanstvenim radom).
U njegovom horoskopu piše da je rođen [[27. prosinca]] [[1571]]. u 14.30, poslije trudnoće od 224 dana, 9 sati i 53 minute. Rođen je u [[Njemačka|njemačkom]] gradiću Weilu koji je u to vrijeme imao oko 200 stanovnika.
Iz horoskopa saznajemo da mu je djed Sebaldus Kepler bio krznar i gradonačelnik. Imao je dvanaestoro djece od kojih su prvo troje i posljednje umrli dok su bili u kolijevci. Johannesov otac Heinrich bio je četvrto dijete i ostao kao najstariji od preživjele braće i sestara. Bio je profesionalni vojnik. Kad je Johannesu bilo tri godine, otac mu odlazi u rat, u [[Nizozemska|Nizozemsku]] protiv protestantskih pobunjenika. Godinu dana kasnije Johannesova majka se pridružuje mužu i ostavlja djecu baki.
Godinu kasnije roditelji se vraćaju i kupuju kuću u Leonbergu, ali uskoro otac ih opet napušta i pridružuje se u vojsci [[vojvoda od Albe|vojvode od Albe]]. Vraća se još jednom, prodaje kuću i kupuje krčmu. Taj mu posao ne ide i on [[1588]]. napušta obitelj, koja ga više nikada nije vidjela. Do tada je Johannesova majka rodila sedmero djece, od kojih troje rano umire, a jedan sin je bio epileptičar.
Ovo najkraće moguće sažimanje obiteljskog stanja pokazuje da Kepler nije imao sretno djetinjstvo, štoviše, takve burne promjene moraju utjecati na psihu djeteta. Njegova sreća je bila da su protestanti u to vrijeme nastojali solidno obrazovati siromašnu i nadarenu djecu. Kepler je, kao što vidimo, bio protestant, siromašan i nadaren, pa ga primaju u osnovnu školu, u kojoj je nastava održavana na [[latinski|latinskom]]. Poslije odlazi u bogoslovnu školu gdje maturira sa sedamnaest godina. Izobrazbu nastavlja na filozofskom fakultetu u [[Tübingen]]u, koji također vrlo brzo završava i prelazi na Teološki fakultet. Jasno je da on, iako je od najranijeg djetinjstva bio jako religiozan, nikada nije namjeravao postati svećenik, no u to siromašno doba nije bilo drugog načina da se obrazuje. Poslije četiri godine studija teologije, upravo kad je bio pred završnim ispitima, ponuđeno mu je mjesto profesora Protestantske škole u [[Graz|Grazu]]. Austrijski [[protestanti]] su se obratili Tübingenu, a profesori su ocijenili da će nezavisni, znatiželjni i prkosni Kepler, koji je javno branio [[Nikola Kopernik|Kopernika]], biti bolji profesor nego svećenik.
Kepler je bio počašćen, no nije bio oduševljen – položaj je bio nizak. Na kraju su znatiželja i nezavisnost tog položaja prevagnuli i on prihvaća ponudu pod uvjetom da se može vratiti i završiti teološki studij.


== Rad prije Brachea ==
== Rad prije Brachea ==

Inačica od 19. kolovoza 2014. u 11:27

Johannes Kepler

Portret Johannesa Keplera iz 1610. nepoznatog autora
Rođenje 27. prosinca 1571.
Weil der Stadt kraj Stuttgarta, Sveto Rimsko Carstvo
Smrt 15. studenog 1630. (58 godina)
Regensburg, Sveto Rimsko Carstvo
Državljanstvo Njemačka
Polje Astronomija, astrologija, matematika
Institucija Sveučilište u Linzu, Sveučilište u Grazu
Alma mater Sveučilište u Tübingenu
Akademski mentor Michael Mästlin
Poznat po Keplerovi zakoni:
Prvi Keplerov zakon,
Drugi Keplerov zakon,
Treći Keplerov zakon
Portal o životopisima

Johannes Kepler (Weil der Stadt kraj Stuttgarta, 27. prosinca 1571. - Regensburg,15. studenog 1630.), njemački astronom, matematičar i astrolog. Ustanovio je gibanje planeta po elipsama, te time srušio teorije i vjerovanja da se planeti oko Sunca gibaju po kružnicama (Prvi Keplerov zakon).[1] Nakon teškog djetinjstva odlučio se za crkvenu karijeru, pa je 1584. stupio u sjemenište u Adelsbergu. Pošto je primljen na Sveučilište u Tübingenu, gdje ga je astronomiji poučavao Kopernikov sljedbenik Michael Mästlin, napustio je svećeničku službu i 1594. prihvatio katedru astronomije u Grazu. Njegov su rad zapazili Galileo Galilei i Tycho Brahe, koji ga je pozvao za pomoćnika u Prag. Nakon Braheove smrti 1601., preuzeo je njegov položaj dvorskoga matematičara i astrologa cara Rudolfa II. Od listopada 1604. do početka 1606. promatrao je novu zvijezdu (Keplerova supernova ili SN 1604), koja je sjajem u maksimumu nadmašivala sjaj Jupitera; na mjestu zvijezde, za koju se danas zna da je bila supernova, zapažaju se samo difuzni ostatci, bez ostatka zvijezde.

Koristeći vrlo točna Braheova opažanja planeta Marsa, Kepler je otkrio pravilnosti u planetskim gibanjima koja su poznata pod imenom Keplerovi zakoni. Prva dva zakona objavio je 1609. u svojem glavnom djelu Astronomia nova. On je bio prvi od astronoma koji se sasvim riješio epicikala, geometrijskih konstrukcija koje su uvedene u geocentričnom sustavu. U istom djelu objavio je svoje tumačenje plime i oseke kao posljedice djelovanja Mjeseca. No njegovo traženje razloga zbog kojih se planeti gibaju svojim stazama gubilo se u naivnim predodžbama. Tek je Isaac Newton, na temelju dinamike i triju Keplerovih zakona, ustanovio zakon opće gravitacije.

Nakon Praga, Kepler je 1612. prešao u Linz, gdje je predavao matematiku. God. 1615. izdao je matematičko djelo Nova stereometrija vinskih bačava /ustvari zakrivljenih ploha/ (lat. Nova Stereometria Doliorum Vinariorum), u kojem se služio postupcima koji ga čine pretečom infinitezimalnoga računa. Godine 1619. objavio je djelo Skladnosti svijeta (lat. Harmonices mundi) u kojem se izlaže njegov treći zakon. Nastavljajući Braheov rad, 1627. izdao je Rudolfinske tablice (lat. Tabulae Rudolphinae) za izračunavanje položaja planeta, s logaritamskim tablicama, tablicama atmosferske refrakcije, te katalogom 1005 zvijezda. Tablice su bile u upotrebi još cijelo stoljeće. Kepler je pridonio i modernoj optici konstrukcijom astronomskoga teleskopa (Keplerov dalekozor je vrsta dalekozora ili teleskopa s dvjema sabirnim (konveksnim) lećama, koji daje obrnutu sliku predmeta), a također i tumačenjem širenja svjetlosti i djelovanja oka. [2]

Djetinjstvo i obrazovanje

Kuća u kojoj se rodio Johannes Kepler u Weil der Stadtu, 30 kilometara zapadno od centra Stuttgarta
Sa šest godina Johannes Kepler je promatrao Veliki komet iz 1577.

Mnogo podataka o Kepleru i njegovoj obitelji znamo iz horoskopa koje je pisao (ti horoskopi će imati važnu ulogu u njegovom daljnjem životu, jer će mu izrada istih za brojne plemenitaše osigurati dovoljno sredstava za bavljenje pravim znanstvenim radom). Prema tim horoskopima Kepler je rođen 27. prosinca 1571. u 14:30, poslije trudnoće od 224 dana, 9 sati i 53 minute. Rođen je njemačkom gradiću Weil der Stadtu (danas dio Stuttgartske regije u njemačkoj savezne pokrajine Baden-Württemberg, 30 kilometara zapadno od centra Stuttgarta). Njegov djed, Sebald Kepler, bio je krznar i gradonačelnik. Njegov otac, Heinrich Kepler, bio je profesionalni vojnik, koji odlazi u rat , u Nizozemsku, kada su Johannesu bile 3 godine. Vraća se nakon dvije godine i kupuje kuću Leonbergu, te se ponovno pridružuje vojsci. Vraća se još jednom, prodaje kuću i kupuje gostionicu, no taj mu posao ne ide, te 1588. godine napušta obitelj, koja ga više nikad nije vidjela. Pretpostavlja se da je preminuo u Osamdesetogodišnjem ratu u Nizozemskoj. Njegova majka Katharina Guldenmann, gostioničareva kćer, bila je iscjeliteljica i travarica, te je kasnije optužena da je vještica. Rođen prerano, Johannes je bio slabo i boležljivo dijete. No, međutim, bio je brilijantno dijete, često je impresionirao putnike u djedovoj gostionici svojim izvanrednim matematičkim sposobnostima.


S astronomijom se susreo rano, te je razvio ljubav prema njoj koja je trajala cijeli život. Sa šest godina promatrao je Veliki komet iz 1577., i zapisao o tome: "Majka me odvela na visoko mjesto da ga gledam". Međutim, male boginje su ga ostavile slabog vida i bolesnih ruku, ograničavajući njegovu sposobnost bavljenja promatračkom astronomijom.

 U to vrijeme su protestanti nastojali solidno školovati siromašnu i nadarenu djecu, kako je Johannes bio jedan od njih, primaju ga u osnovnu školu. Poslije odlazi u bogoslovnu školu, gdje maturira sa 17. Godine 1589. Kepler nastavlja školovanje na sveučilištu u Tübingenu kao student filozofije i teologije. Filozofiju je studirao pod Vidom Müllerom, koju je vrlo brzo završio, te prelazi na teologiju. Iako je od djetinjstva bio vrlo religiozan, nikada nije imao namjeru postati svećenikom, ali to je bio jedini način da se u to siromašno doba obrazuje. Pokazao se vrhunskim matematičarom i stekao reputaciju kao vješt astrolog, izrađujući horoskope za kolege studente. Pod profesorom Michaelom Maestlinom, on je naučio Ptolomejski sustav kao i Kopernikov sustav planetarnog gibanja. U tom trenutku se opredijelio za Kopernikov sustav. U studentskim raspravama, branio je heliocentrizam iz teorijske i teološke perspektive, vjerujući da je Sunce glavni izvor moći u svemiru. [3]

Rad prije Brachea

Profesor Kepler

Predavanja matematike u Grazu ispala su veliko razočaranje za njega; Prve godine je imao malo studenata, a druge godine ni jednog. Tome je doprinijela njegova mentalna formacija neprilagođena pedagogiji. On je imao vrlo bujnu maštu, jako spregnutu s osjećajima, tako da je njena krivudanja jedva on sam pratio. Često se uzbuđivao zbog malih stvari, nerazumljivih prosječnom đaku. Ti isti prosječni đaci ga često nisu razumijevali i bio im je smiješan. Neuspjeh ga je tjerao u očaj i Kepler je molio svog profesora Mestlina da ga vrati. Uprava škole je međutim bila zadovoljna njime. Govorili su da to nije njegova krivica, i dodijelili su mu dodatna predavanja - retoriku i čitanje Virglija. Drugi dio njegovog posla svodio se uglavnom na "primijenjenu astronomiju", tj. astrologiju. Morao je spremati godišnje horoskope i kalendare. Kepleru je to bilo zanimljivo, uostalom dobivao je i 20 forinti po horoskopu, što je tada bila pristojna suma. Sa prvim kalendarom/horoskopom je imao sreće; predvidio je dva događaja (koja su objektivno bila prilično izvjesna): Hoće li zima biti jaka i da će Turci napasti Austriju?

Oboje se ispunilo. U Alpama su ljudi umirali od hladnoće, a oko Beča su Turci palili i pljačkali. Tako mu je "pokćerka astronomije", kako je zvao astrologiju, neočekivano donijela popularnost i donekle financijsku sigurnost. Pored predavanja i spremanja kalendara, Kepleru je ostalo dosta vremena i za kreativnu aktivnost. On nije prošao kroz neku školu istraživanja, i nije imao prilike pratiti rad nekog istraživača. Da je imao, vrlo je vjerojatno da ne bi otkrio svoje zakone, već bi išao stopama svojih prethodnika. Važno je napomenuti da Kepler nije bio nepogriješivi istraživač. Štoviše, često se kaže da je on za svaki dobar korak napravio tri kriva. Samo što bi onaj jedan bio toliko dobar da mu se opraštaju sva tri kriva.

Kepler je bio vjerojatno najsistematičniji um u znanosti uopće. Godinama je izrađivao stotine stranica proračuna i nikada se nije zadovoljavao s osrednjim slaganjem teorije i promatranja. Ako se teorija ne bi točno prilagodila unutar područja promatranja, trebalo je potražiti druge mogućnosti. Koliko god su prvotna računanja tražila mnogo vremena i napora, ona su morala završiti točno. Upravo kako su Keplerovi uspjesi nadvladali njegove pogreške, tako je karakteristično da se uvijek pokoravao promatranjima, koja su prevagnula neobične plodove njegove svojevrsne (ne)stvarnosti. I tako je Kepler počeo od praćenja proporcija brojeva i njihovih kvadrata tražeći podudarnosti oblika i njihovih kombinacija. Ta metoda je poznata kao "Pitagoriziranje". Danas je "pitagoriziranje" gubljenje vremena, no Kepler je prije četristo godina, polazeći upravo od Pitagore i Platona, uspio.

Jedna u nizu Keplerovih čudnih ideja je:

Kozmički pehar

Kad je Kepler završio rukopis "Kozmičke misterije", dobio je dva mjeseca godišnjeg odmora da u Württembergu osigura objavljivanje. Time se bavi njegov profesor Mestlin, koji piše oduševljenu recenziju senatu sveučilišta i nadgleda tiskanje.

Za to vrijeme Kepler uvjerava Fridricha, kneza od Würtemberga, da se napravi pehar po njegovom kozmičkom modelu. Razni majstori bi trebali izraditi razne dijelove da se tajna pehara ne bi otkrila. Znaci planeta bi se izradili od dragog kamenja: Saturn od dijamanata, Mjesec od bisera, itd. Svaka sfera bi sadržavala drugo piće, koje bi skrivenim cijevima stizalo do slavina. Sunce bi sadržavalo aqua-vitu, Merkur brandy, Mjesec vodu itd.

Knez mu je naložio da napravi model od bakra, ukoliko mu se svidi dobit će sredstva da ga napravi od srebra. Kepler nije imao novca za bakar pa ga je izradio od papira raznih boja, ali znatno većeg nego što je trebao biti. Knezu se svidjelo, ali majstori tako nešto nisu mogli izraditi. Čak ni izmijenjeni model, bez pića, koji je Kepler opet napravio od papira. Umjesto dva, Kepler je ostao šest mjeseci, i vratio se neobavljena posla. Posao se vukao još godinama; Kepler je poslije nekog vremena napisao izvještaj i napustio rad na peharu. Šest mjeseci kasnije ponudio je model Sunčevog sustava i počeo se njime intenzivno baviti.

Školovanje kod Brachea

Proučavajući dalje svoje ideje o tijelima i kuglama zapazio je da je Kopernik drugačije tretirao slučaj Zemlje od drugih planeta. To je potaklo Keplera, jer ako je Kopernik ovdje pogriješio i ako bi se Zemlja tretirala na isti način kao i svi drugi planeti, njegova bi se neobična teorija mogla bolje uskladiti s promatranjima. Zato se Kepler dao na određivanje točne staze Zemlje. Za ovo su mu bila potrebna najtočnija promatranja, pa je odlučio zamoliti Tycha Brachea da mu ustupi svoje knjige s mjerenjima. Velika udaljenost od Graza, gdje je Kepler živio, do Danske možda bi ga spriječila da otputuje Tychu, ali Tycho se posvađao s mnogim ljudima u Danskoj i bojeći se da mu ne uzmu njegove instrumente napustio je Dansku 1597. godine i naselio se u Češkoj pred kraj XVI. stoljeća. Kepler je u međuvremenu pobjegao iz Graza zbog religioznih progona i došao u Prag u 4. veljače 1600. godine. Tako je Kepler mogao kontaktirati Tycha. No Tychu Bracheu nije padalo na pamet da Kepleru samo ustupi mjerenja, on je zahtjevao da mu se Kepler pridruži kao asistent i s njim provodi mjerenja. Pošto je Bracheov stariji asistent Longomontanus imao problema sa Marsom, njega dobiva ambiciozni Kepler. Ovaj izjavljuje da će odrediti parametre putanje za osam dana (čak su pale oklade). Posao je trajao šest godina. Sretna je okolnost što Kepler počinje s Marsom, jer je on, ukupno gledano, najpogodniji za otkriće eliptičnosti. Kepler tada pod Bracheovom, ne baš nježnom rukom, prolazi svoju prvu školu mjerenja. Deset mjeseci koliko su proveli zajedno (od ukupno 18) bilo je dovoljno da Kepler završi školovanje. To je moglo trajati i kraće da Kepler nije išao dva puta u Graz, dovesti ženu. U međuvremenu, Brache predlaže caru da uzme Keplera u službu. Dva dana nakon Bracheove smrti, 6. studenog 1601., Kepler je imenovan Carskim matematičarom. Imao je 30 godina. Na samrtnoj postelji Tycho je zaklinjao Keplera da ne zaboravi sustav koji je on zastupao, da se Sunce okreće oko Zemlje, a da se svi ostali planeti okreću oko Sunca. Kepler je obećao da to neće zaboraviti, premda je bio svjestan da se ovaj sustav samo neznatno razlikuje od Kopernikova sustava. U svojim kasnijim radovima on se savjesno držao obećanja. Važno je napomenuti da je Brache imao vrlo neugodnu narav i svatko tko je radio s njim je svaki dan bio obasipan bujicom uvreda. Time Keplerovo pridržavanje obećanja još više dobiva na težini i izvrsno je svjedočanstvo Keplerova karaktera (i neizmjernog poštivanja Tycha Brachea), kao i činjenica da je 25 godina poslije svoje velike planetarne tablice Tabuli Rudolphinae posvetio uspomeni na Tycha Brachea.

Rad poslije Bracheove smrti

Knjige

Kepler je objavio tri poznate knjige nakon Bracheove smrti:

Astronomija i drugi projekti

Keplerov model Sunčevog sustava iz Mysterium Cosmographicum 1600.

Tokom 6 godina borbe s Marsom, Kepler je također obavljao svoje dužnosti Carskog matematičara: Izdavao godišnje kalendare astroloških prognoza, radio horoskope ličnostima na dvoru i njihovim gostima, odgovarao na najrazličitija i brojna pitanja znatiželjnih važnih ličnosti. Napisao je dvije knjižice o astrologiji, jednu o kometima i jednu o obliku kristala snijega. Dosta se bavio pravim datumom Kristovog rođenja. U to vrijeme je zapisao i nekoliko čudnih teorija za koje je zaslužan, već spomenuti, filozofsko-osjećajni dio njegovog karaktera:

Da protumači zašto planeti kruže oko Sunca, postavio je hipotezu da Sunce zrači neku vrstu "utjecaja", a zračenje bi bilo slično djelovanju žbica na kotaču. Zbog vrtnje Sunca žbice pritišću planete, gurajući ih oko gotovo kružnih staza. Zato je Kepler vjerovao da su uzroci kretanja planeta sile koje djeluju pod pravim kutovima na smjer od Sunca do planeta.

Kepler je vjerovao i da Sunce zrači nejednako u svim smjerovima i samo uzduž ravnina staza planeta. Ovo ga je dovelo do uvjerenja kako utjecaj Sunca opada s povećanjem udaljenosti ili jednostavno da je ona obrnuto proporcionalna udaljenosti. Gravitacijska teorija, naravno, zahtijeva da sila kojom djeluje Sunce opada obrnuto s kvadratom udaljenosti.

Čudna je anomalija da je Kepler, radeći po ovoj netočnoj osnovi, ipak došao do točnog rezultata, tj. da planeti opisuju iste površine u jednakim vremenima (Drugi Keplerov zakon).

Do kraja života vjerovao je da brzine planeta opadaju obrnuto sa svojim udaljenostima od Sunca. Bila je čudna stvar da se ovaj zaključak nije mogao upotrijebiti od planeta do planeta, nego samo za isti planet na raznim daljinama od Sunca. Činjenica da periodi obilaska planeta oko Sunca ne ovise o kvadratu njihovih udaljenosti, pokazala bi Kepleru da njegova zamisao nije bila ispravna. Nasuprot tome, Kepler je otkrio najznačajniji odnos između perioda obilaska planeta i njihovih srednjih udaljenosti od Sunca: on kaže da je kvadrat perioda proporcionalan kubovima udaljenosti (Treći Keplerov zakon).

Još jedna izrazito čudna Keplerova zamisao je bila da period ophoda Merkura oko Sunca mora biti u istoj relaciji s iznosom rotacije Sunca, kao period ophoda Mjeseca oko Zemlje, kao iznos rotacije Zemlje. Ovo znači da bi se Sunce trebalo jedan put okrenuti oko svoje osi za oko 1/27 dio perioda ophoda Merkura, koji iznosi oko 88 dana; prema tome, Sunce bi se dakle jedan put okrenuti oko svoje osi rotacije za oko 3 dana. Galilejevo otkriće Sunčevih pjegi dovelo je do prvog određivanja rotacije Sunca, a ono je neposredno pokazalo da je ovo neobično shvaćanje bilo vrlo daleko od realnog.

Kepler također nikada nije napustio ideju o kocki, tetraedru itd., jer je razvio jednu novu čudnu teoriju, koja se očito mnogo bolje slagala s činjenicama. Smatrao je da planeti emitiraju neku vrstu harmonije analogne muzičkim tonovima, gdje bi jakost tona bila proporcionalna brzini planeta. Upotrebljavajući poznatu veličinu staza planeta, njihovih ekscentriciteta i njihovih perioda, on je dobio sistem tonova. Planeti Merkur i Mars imaju prilično veliko područje tonova, jer su njihovi ekscentriciteti relativno veliki. Ovo znači da oni imaju relativno velike promjene svojih udaljenosti od Sunca, i zato, prema Kepleru, velike promjene u svojim brzinama i emisijama tonova. S druge strane. Venera ima vrlo mali ekscentricitet, pa se vrlo malo mijenja njena udaljenost od Sunca. Zato Venera emitira isti ton. Naravno, nije bilo slučaja da su se izračunati tonovi precizno slagali u frekvenciji s muzičkim tonovima koji su ovdje prikazani. Može li ovo dolaziti od greške promatranja? Danas smatramo da su dobiveni tonovi točno takvi kakvi bi trebali biti na prikladno tempiranoj skali i da zatim iz ovih unesemo maksimalne i minimalne udaljenosti planeta od Sunca. Kako se slažu rezultati uspoređeni s promatranjem? - Slaganje je zapanjujuće dobro, posebno zato što ideja nema nikakve fizičke podloge niti značaja.

Kepler je također u svom djelu "Sommnium" 200 godina prije svih započeo žanr znanstveno-fantastičnih romana.

Posljednje godine

Nakon progona i bijega iz Linza Kepler dobiva dvije ponude: Sveučilište u Bologni mu nudi da naslijedi Maginija, a Lord Bacon ga poziva u Englesku. Obje je odbio - Isto kao što Galileo nikad ne napušta Italiju, Newton Englesku, tako ni Kepler tadašnje njemačko carstvo. Nakon što je završio posao s Rudolfovim tablicama u Ulmu, odlazi u Prag gdje je u to vrijeme Car došao okruniti sina za kralja Češke. Tu sreće njegovog slavnog generala, grofa Walensteina. Prije 25 godina Walenstein je preko posrednika tražio od Keplera horoskop. Kepler je saznao o kome je riječ i proriče mu briljantnu budućnost vojskovođe. Šesnaest godina kasnije izrađuje mu još jedan. Kada su se susreli u Pragu, Walenstein mu predlaže da bude, pored carskog, i njegov privatni matematičar. Kako nije znao kamo će, Kepler pristaje. Walenstein je bio potpuno nezainteresiran za znanost, samo su mu horoskopi bili važni. A kad ih je Kepler počeo pisati oprezno, Walenstein je od njega tražio podatke o položaju planeta koje je slao poslušnijim astrolozima.. Kepler tada sa svojim zetom počinje štampati efemeride posao se svodio na to da na osnovu svojih Rudolfovih tabela izračunava detaljno kretanje planeta tokom godine, na osnovu čega se rade horoskopi. Te su knjige bile popularne, ali njihovo pripremanje je predstavljalo najniži nivo do kojeg se on spustio. To ga je dovelo do psihičkog stanja u kojemu će iskoristi prvu priliku da ode - bilo kuda. Planira otići u Ratisbonn i utjerati od cara 12000 florina duga. Putovao je na jednoj ragi koju u Ratisbonnu prodaje za dva florina. Tri dana kasnije dobiva groznicu i nekoliko dana kasnije, 15. studenog 1630., umire u pedesetdevetoj godini. Car mu je ostao dužan, ne samo onih 12000 florina.

Izvori

  1. "Faktopedija", ilustrirana enciklopedija 11. izdanje, 2004. Mozaik knjiga, str.32
  2. Kepler, Johann(es), [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.
  3. Seminar – Životopisi matematičarki i matematičara: "Johannes Kepler", Sveučilište u Zagrebu, PMF - Matematički odjel, Studenti: Matija Mandarić, Božana Odorčić, Krunoslav Rajčić, web.studenti.math.pmf.unizg.hr, 2014.

Literatura

  • Fred Hoyle – Astronomija (Mladost, Zagreb, 1971.)
  • Milorad Mlađenović – Koraci otkrića prirode (Biblioteka Giordano Bruno,Gradina 1991.)

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Johannes Kepler


Predložak:Link FA

Predložak:Link FA