Tramvajski promet u Dubrovniku: razlika između inačica
m poveznice |
|||
| Redak 22: | Redak 22: | ||
== Povijest == |
== Povijest == |
||
Gradnjom [[Uskotračna željeznica|uskotračne pruge]] Brod - Bosanski Brod - Doboj - Sarajevo - Metković, |
Gradnjom [[Uskotračna željeznica|uskotračne pruge]] [[Željeznička pruga Bosanski Brod - Sarajevo|Brod - Bosanski Brod - Doboj - Sarajevo]] te [[Željeznička pruga Sarajevo — Ploče|Sarajevo - Metković (Ploče)]], kao i [[Željeznička pruga Gabela - Zelenika|pruge Gabela - Zelenika]] (s odvojkom prema Dubrovniku), Dubrovnik dobiva na značaju u tadašnjoj [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]]. Izgradnja pruge je potakla i ideju o povezivanju Gruža i Pila, a obzirom da je Gruž u to vrijeme bio [[luka]] ali i periferija grada. Prva pretpostavka za ostvarenje ove ideje bila je izgradnja i početak rada [[Elektrana|elektrane]] u Dubrovniku 1. lipnja 1901. Već 1905. je osnovan Odbor za gradnju električnog tramvaja. Gradnja je napravljena (za to vrijeme) u rekordnom roku od 48 radnih dana. Širina kolosijeka bila je 760 mm. Od tvrtke "Grazer Wagonen und Maschinenfabrik" iz [[Graz]]a nabavljeno je pet motornih kola (označenih brojevima od 1 do 5), tri zatvorene prikolice (označene brojevima 21, 22 i 23) te kolni ormar i kolni slog.<ref name="100 godina dubrovačkog tramvaja"/> |
||
Pogodbu između Općine i Dubrovačke električne željeznice potpisali su za Općinu dr. [[Ivo Degiulli]] i dr. [[Mato Gracić]], a od strane DEŽ-e predstavnici [[Luko Bona]] i [[Mato Šarić]]. Ugovor je odobrilo Općinsko vijeće 16. III. 1913., a dokument je ovjerio Zemaljski odbor Dalmacije u Zadru 1. VIII. 1913. |
Pogodbu između Općine i Dubrovačke električne željeznice potpisali su za Općinu dr. [[Ivo Degiulli]] i dr. [[Mato Gracić]], a od strane DEŽ-e predstavnici [[Luko Bona]] i [[Mato Šarić]]. Ugovor je odobrilo Općinsko vijeće 16. III. 1913., a dokument je ovjerio Zemaljski odbor Dalmacije u Zadru 1. VIII. 1913. |
||
Inačica od 19. kolovoza 2014. u 12:52
 Tramvajski promet u Dubrovniku | |
|---|---|
 | |
| Opće informacije | |
| Država | Hrvatska |
| Grad | Dubrovnik |
| Otvaranje | 22. prosinca 1910. |
| Ukidanje | 20. ožujka 1970. |
| Infrastruktura | |
| Širina kolosijeka | 760 mm |
| Depoi | 1 |
| Operacija | |
| Linije | 2 |
Električni tramvaj u Dubrovniku je povezivao Dubrovnik s Gružem, koji tada nije bio sastavni dio grada, a od 1910. do 1970. Bio je to jedini tramvaj koji je prometovao u Dalmaciji[1].
Povijest
Gradnjom uskotračne pruge Brod - Bosanski Brod - Doboj - Sarajevo te Sarajevo - Metković (Ploče), kao i pruge Gabela - Zelenika (s odvojkom prema Dubrovniku), Dubrovnik dobiva na značaju u tadašnjoj Austro-Ugarskoj. Izgradnja pruge je potakla i ideju o povezivanju Gruža i Pila, a obzirom da je Gruž u to vrijeme bio luka ali i periferija grada. Prva pretpostavka za ostvarenje ove ideje bila je izgradnja i početak rada elektrane u Dubrovniku 1. lipnja 1901. Već 1905. je osnovan Odbor za gradnju električnog tramvaja. Gradnja je napravljena (za to vrijeme) u rekordnom roku od 48 radnih dana. Širina kolosijeka bila je 760 mm. Od tvrtke "Grazer Wagonen und Maschinenfabrik" iz Graza nabavljeno je pet motornih kola (označenih brojevima od 1 do 5), tri zatvorene prikolice (označene brojevima 21, 22 i 23) te kolni ormar i kolni slog.[1]
Pogodbu između Općine i Dubrovačke električne željeznice potpisali su za Općinu dr. Ivo Degiulli i dr. Mato Gracić, a od strane DEŽ-e predstavnici Luko Bona i Mato Šarić. Ugovor je odobrilo Općinsko vijeće 16. III. 1913., a dokument je ovjerio Zemaljski odbor Dalmacije u Zadru 1. VIII. 1913.
Prometovanje tramvaja
Promet je pušten u pogon 22. prosinca 1910. Postojale su dvije tramvajske linije: od Pila do kolodvora (željezničke stanice) te od Pila do Lapada. U motorna kola putnici su ulazili na stražnjoj, a izlazili na prednjoj platformi, dok su u prikolicu su ulazili sa svih strana.
Uoči Prvog svjetskog rata postojala je zamisao da se pruga produži od Pila do Ploča. Bila su osigurana i znatna sredstva za to, međutim, ta zamisao nikada nije realizirana[2].
Zanimljivosti vezane za dubrovački tramvaj su da je od samog početka prometovanja postojao je i vagon za poštu, a mogle su se naručiti i posebne tramvajske vožnje izvan voznog reda.[2]
Kraj prometovanja
Usljed dotrajalosti i otkazivanja kočnica, 7. ožujka 1970. dogodila se prometna nesreća u kojoj je tramvaj broj 5 iskočio iz tračnica. Tom prilikom poginuo je jedan putnik, a četrnaest ih je bilo ozlijeđeno. Dva dana nakon nesreće promet na relaciji Pile – Bolnica je obustavljen, a 20. ožujka iste godine tramvajski promet u Dubrovniku je potpuno obustavljen.[3]
Jedna garnitura motornih kola (br. 7) s otvorenom prikolicom (br. 23) iz 1912. danas je izložena u Tehničkom muzeju u Zagrebu.
Izvori
- ↑ a b Dobrodošli u Dubrovnik, zima 2010./11., 100 godina dubrovačkog tramvaja, TZ grada Dubrovnika, 2009., ISSN 1334-160X, str. 17.
- ↑ a b Priče iz knjige „Dubrovački spomenar“ Vedrana Benića: Dubrovački tramvaj Pristupljeno 29. studenoga 2013.
- ↑ Prije 43 godine dogodila se najteža nesreća u povijesti dubrovačkog tramvaja Pristupljeno 7. ožujka 2013.
Vanjske poveznice
Predložak:Vrste tramvaja u Hrvatskoj
