Šiško Gundulić: razlika između inačica
m an image changed |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 10: | Redak 10: | ||
Kao i otac mu i [[Ivan Gundulić|djed]], pisao je pjesme, no nije dosegao razinu kao otac i djed. Objavio je dramu u stihovima ''Sunčanicu''. Kasnije je ovo djelo poslužilo kao osnovica za libreto [[Marko Soljačić|Marka Soljačića]], temeljem kojeg je [[Boris Papandopulo]] napisao povijesnu operu [[Sunčanica (opera)|Sunčanicu]]. |
Kao i otac mu i [[Ivan Gundulić|djed]], pisao je pjesme, no nije dosegao razinu kao otac i djed. Objavio je dramu u stihovima ''Sunčanicu''. Kasnije je ovo djelo poslužilo kao osnovica za libreto [[Marko Soljačić|Marka Soljačića]], temeljem kojeg je [[Boris Papandopulo]] napisao povijesnu operu [[Sunčanica (opera)|Sunčanicu]]. |
||
U upravi Republike, kao plemić, obnašao mnogobrojne službe i različite dužnosti. Želio je objaviti očev ep [[Osman]], ali namisao nije ostvario. Njegov književni rad nije do kraja poznat ni dovoljno proučen. Pripisuju mu se neke pjesme i tragedija [[Filomena]]. Jedino djelo za koje se danas drži da je najvjerojatnije njegovo libretistička je barokna drama [[Sunčanica]], koja u pet činova i u osmercima, s mnogobrojnim zapletima i intrigama, obrađuje pseudopovijesnu temu iz češkog i slavenskog plemićko-dvorskog života. |
|||
Inačica od 20. kolovoza 2014. u 23:16
Šiško (Šišmundo) Gundulić (u izvorima na talijanskom i kao: Sigismondo Gondola) (oko 1634. – 16. rujna 1682.) je bio hrvatski pjesnik i dramatik.
Sin je hrvatskog pjesnika Ivana Gundulića i Nike Sorkočević, otac Dživa Gundulića i brat austrijskog generala Frana Gundulića. Bio je knez Dubrovačke Republike.
Ženio se dvaput. Prva supruga nije poznata, a druga je bila Katarina de Nale, s kojom je imao četvero djece: Fran Gundulić II., koji je kasnije postao austrijski general konjaništva, Dživu, hrv. pjesnika, Jeronima te Šiška Frana.
Umro je u palači Sponza 1682. godine.
Kao i otac mu i djed, pisao je pjesme, no nije dosegao razinu kao otac i djed. Objavio je dramu u stihovima Sunčanicu. Kasnije je ovo djelo poslužilo kao osnovica za libreto Marka Soljačića, temeljem kojeg je Boris Papandopulo napisao povijesnu operu Sunčanicu.
U upravi Republike, kao plemić, obnašao mnogobrojne službe i različite dužnosti. Želio je objaviti očev ep Osman, ali namisao nije ostvario. Njegov književni rad nije do kraja poznat ni dovoljno proučen. Pripisuju mu se neke pjesme i tragedija Filomena. Jedino djelo za koje se danas drži da je najvjerojatnije njegovo libretistička je barokna drama Sunčanica, koja u pet činova i u osmercima, s mnogobrojnim zapletima i intrigama, obrađuje pseudopovijesnu temu iz češkog i slavenskog plemićko-dvorskog života.
Djela
- Suncjaniza: prikasagne polusgjalostivo gospara Giva Sciscka Gondole