Slavko Goldstein: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
|||
| Redak 4: | Redak 4: | ||
== Stavovi == |
== Stavovi == |
||
* Smatra da je tijekom 1990-ih "ponovo prisustvovao građanskim ratovima"... <ref>{{hr icon}} {{cite web | url=http://http://cultura.elpais.com/cultura/2014/08/13/babelia/1407946228_144228.html | title=Diga que soy yugoslavo | first= | last= | work=Croatian Writers Society | date= | language= | format= | accessdate=2014-14-08}}</ref> |
* Smatra da je tijekom 1990-ih "ponovo prisustvovao građanskim ratovima"... i u knjizi navodi zašto se jedna velika zemlja u istočnoj Europi raspala na ne manje od sedam beznačajnih državica". <ref>{{hr icon}} {{cite web | url=http://http://cultura.elpais.com/cultura/2014/08/13/babelia/1407946228_144228.html | title=Diga que soy yugoslavo | first= | last= | work=Croatian Writers Society | date= | language= | format= | accessdate=2014-14-08}}</ref> |
||
==Izvori== |
==Izvori== |
||
Inačica od 31. kolovoza 2014. u 22:55
Slavko Goldstein (Sarajevo, 22. kolovoza 1928.) hrvatski političar židovskog podrijetla.[1] i Jugoslavenski pisac [2] Rođen je u Sarajevu, obitelj mu je porijeklom iz Tuzle, a djetinjstvo je proveo u Karlovcu, gdje mu je otac, Ivo Golstein, bio ugledni trgovac knjigama. Početkom Drugog svjetskog rata, ustaše su ubile njegova oca, a on je, zajedno s majkom i bratom Danijelom, pobjegao i pridružio se partizanima.[3] Nakon završetka rata, sudjelovao je u borbi za uspostavljanje Izraela i nekoliko je godina, s bratom, živio u kibucu. U Jugoslaviju se vraća tijekom 1950-ih, u Zagreb, gdje studira književnost i filozofiju na Filozofskom fakultetu. Ubrzo je postao novinar, radeći kao urednik Vjesnika i Erasmusa. Jedno vrijeme je bio i radijski urednik, kao i urednik izdavačke kuće Stvarnost. Bavio se i scenarističkim radom, pišući scenarije za filmove Signali nad gradom (1960.) i Akcija stadion (1977.; zajedno s Dušanom Vukotićem). Osnivač je izdavačkih kuća Liber i Novi liber.
Zajedno s bratom i još nekolicinom političara, 20. svibnja 1989. osnovao je HSLS, prvu hrvatsku političku stranku te je do 1990. bio njezin predsjednik, kada ga je zamijenio Dražen Budiša.[4] Jedno vrijeme je bio predsjednik zagrebačke Židovske općine i Kulturnog društva Miroslav Šalom Freiberger, a zajedno sa sinom Ivom, povjesničarem, zalaže se za rekonstrukciju Zagrebačke sinagoge.[5] Tijekom 1990-ih bio je otvoreni protivnik politike Franje Tuđmana.Godine 2012. podržao je inicijativu brata Danijela za ukidanje saborske komemoracije žrtava Križnog puta na Bleiburgu.[6]
Stavovi
- Smatra da je tijekom 1990-ih "ponovo prisustvovao građanskim ratovima"... i u knjizi navodi zašto se jedna velika zemlja u istočnoj Europi raspala na ne manje od sedam beznačajnih državica". [7]
Izvori
- ↑ (hrv.) Goldstein Slavko. Croatian Writers Society. Pristupljeno 2. travnja 2010.
- ↑ (hrv.) Diga que soy yugoslavo Provjerite vrijednost parametra
|url=(pomoć). Croatian Writers Society. Pristupljeno 2014-14-08 Provjerite vrijednost datuma u parametru:|accessdate=(pomoć) - ↑ Nedjeljom u 2, 1. travnja 2012.
- ↑ Croatian Jews hope elections will end area's isolation. Jweekly.com. Friday, January 7, 2000. Pristupljeno 2010-04-02 Provjerite vrijednost datuma u parametru:
|date=(pomoć) - ↑ Pandža, Gordan. September 15, 2006. Sinagogu u Zagrebu gradit će obje općine (PDF). Vjesnik. Pristupljeno 17. V 2009 Provjerite vrijednost datuma u parametru:
|accessdate=(pomoć) - ↑ Otvoreno, 10. travnja 2012.
- ↑ (hrv.) Diga que soy yugoslavo Provjerite vrijednost parametra
|url=(pomoć). Croatian Writers Society. Pristupljeno 2014-14-08 Provjerite vrijednost datuma u parametru:|accessdate=(pomoć)