Gaspard de Coligny: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinosi)
m Bot: Migrating 28 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q204975 (translate me)
Nema sažetka uređivanja
Redak 1: Redak 1:
[[Datoteka:Gaspard-II-de-coligny.jpg|mini|'''Gaspard de Coligny''']]
[[Datoteka:Gaspard-II-de-coligny.jpg|mini|'''Gaspard II. de Coligny''']]
'''Gaspard de Coligny''' (Chatillon sur Loing, [[16. veljače]] [[1519.]] - [[Pariz]], [[24. kolovoza]] [[1572.]]), [[Francuska|francuski]] državnik i [[admiral]].
'''Gaspard II. de Coligny''' (Chatillon sur Loing, [[16. veljače]] [[1519.]] - [[Pariz]], [[24. kolovoza]] [[1572.]]), [[Francuska|francuski]] državnik i [[admiral]].


==Životopis==
==Životopis==

Od [[1543.]] ratovao je u [[Flandrija|Flandriji]] i [[Italija|Italiji]]. Kao [[admiral]] Francuske organizirao je nekoliko ekspedicija na [[Florida|Floridu]] i u [[Brazil]], koje su osujetili [[Španjolska|Španjolci]]. Nakon uzaludne obrane St. Quentina u Flandriji [[1557.]] pao je u španjolsko zarobljeništvo, gdje se upoznao s idejama [[Jean Calvin|Calvina]] i postao privrženik njegova učenja. Nakon smrti [[Henrik II., francuski kralj|Henrika II.]] istaknuo se kao jedan od vođa [[protestantizam|protestantskih]] pokreta u Francuskoj. Zajedno s Condeom angažirao se u građanskom ratu, a nakon Condeove smrti igrao je vodeću ulogu u [[hugenoti|hugenotskim]] ratovima. Kad je [[1570.]] u Saint-Germainu potpisan mir, povoljan za hugenote, stekao je veliki utjecaj na mladog kralja [[Karlo IX.|Karla IX.]]. Namjeravao je Francusku uvesti u savez protestantskih sila uperen protiv Španjolske i tako pomoći ustanak [[Nizozemska|Nizozemske]]. Njegov ugled na dvoru pobudio je nezadovoljstvo kraljeve majke. [[Katarina de Medici|Katarine de Medici]] inspirirala je atentat na Colignyja, a kada on nije uspio odlučila je definitivno raščistiti s hugenotima. U pokolju [[Bartolomejska noć|Bartolomejske noći]] Coligny je ubijen, a njegovi spisi su spaljeni po želji Katarine de Medici.
Bio je sin grofa [[Gaspard I. de Coligny|Gasparda I. de Colignyja]], francuskog maršala, i njegove žene Louise de Montmorency.
Od [[1543.]] ratovao je u [[Flandrija|Flandriji]] i [[Italija|Italiji]]. Kao [[admiral]] Francuske organizirao je nekoliko ekspedicija na [[Florida|Floridu]] i u [[Brazil]], koje su osujetili [[Španjolska|Španjolci]]. Nakon uzaludne obrane St. Quentina u Flandriji [[1557.]] pao je u španjolsko zarobljeništvo, gdje se upoznao s idejama [[Jean Calvin|Calvina]] i postao privrženik njegova učenja. Nakon smrti [[Henrik II., francuski kralj|Henrika II.]] istaknuo se kao jedan od vođa [[protestantizam|protestantskih]] pokreta u Francuskoj. Zajedno s Condeom angažirao se u građanskom ratu, a nakon Condeove smrti igrao je vodeću ulogu u [[hugenoti|hugenotskim]] ratovima. Kad je [[1570.]] u Saint-Germainu potpisan mir, povoljan za hugenote, stekao je veliki utjecaj na mladog kralja [[Karlo IX.|Karla IX.]] Namjeravao je Francusku uvesti u savez protestantskih sila uperen protiv Španjolske i tako pomoći ustanak [[Nizozemska|Nizozemske]]. Njegov ugled na dvoru pobudio je nezadovoljstvo kraljeve majke [[Katarina de Medici|Katarine de Medici]]. Ona je potaknula atentat na Colignyja, a kada on nije uspio, odlučila je definitivno raščistiti s hugenotima. U pokolju [[Bartolomejska noć|Bartolomejske noći]] Coligny je ubijen, a njegovi spisi su spaljeni po želji Katarine de Medici.


== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==
Redak 20: Redak 23:
[[Kategorija:Francuski vojni zapovjednici]]
[[Kategorija:Francuski vojni zapovjednici]]
[[Kategorija:Admirali]]
[[Kategorija:Admirali]]
[[Kategorija:Francuski grofovi]]

Inačica od 3. rujna 2014. u 00:16

Gaspard II. de Coligny

Gaspard II. de Coligny (Chatillon sur Loing, 16. veljače 1519. - Pariz, 24. kolovoza 1572.), francuski državnik i admiral.

Životopis

Bio je sin grofa Gasparda I. de Colignyja, francuskog maršala, i njegove žene Louise de Montmorency.

Od 1543. ratovao je u Flandriji i Italiji. Kao admiral Francuske organizirao je nekoliko ekspedicija na Floridu i u Brazil, koje su osujetili Španjolci. Nakon uzaludne obrane St. Quentina u Flandriji 1557. pao je u španjolsko zarobljeništvo, gdje se upoznao s idejama Calvina i postao privrženik njegova učenja. Nakon smrti Henrika II. istaknuo se kao jedan od vođa protestantskih pokreta u Francuskoj. Zajedno s Condeom angažirao se u građanskom ratu, a nakon Condeove smrti igrao je vodeću ulogu u hugenotskim ratovima. Kad je 1570. u Saint-Germainu potpisan mir, povoljan za hugenote, stekao je veliki utjecaj na mladog kralja Karla IX. Namjeravao je Francusku uvesti u savez protestantskih sila uperen protiv Španjolske i tako pomoći ustanak Nizozemske. Njegov ugled na dvoru pobudio je nezadovoljstvo kraljeve majke Katarine de Medici. Ona je potaknula atentat na Colignyja, a kada on nije uspio, odlučila je definitivno raščistiti s hugenotima. U pokolju Bartolomejske noći Coligny je ubijen, a njegovi spisi su spaljeni po želji Katarine de Medici.

Vanjske poveznice

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Gaspard de Coligny
Nedovršeni članak Gaspard de Coligny koji govori o vojnom zapovjedniku treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.