Gaspard de Coligny: razlika između inačica
m Bot: Migrating 28 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q204975 (translate me) |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Gaspard-II-de-coligny.jpg|mini|'''Gaspard de Coligny''']] |
[[Datoteka:Gaspard-II-de-coligny.jpg|mini|'''Gaspard II. de Coligny''']] |
||
'''Gaspard de Coligny''' (Chatillon sur Loing, [[16. veljače]] [[1519.]] - [[Pariz]], [[24. kolovoza]] [[1572.]]), [[Francuska|francuski]] državnik i [[admiral]]. |
'''Gaspard II. de Coligny''' (Chatillon sur Loing, [[16. veljače]] [[1519.]] - [[Pariz]], [[24. kolovoza]] [[1572.]]), [[Francuska|francuski]] državnik i [[admiral]]. |
||
==Životopis== |
==Životopis== |
||
⚫ | Od [[1543.]] ratovao je u [[Flandrija|Flandriji]] i [[Italija|Italiji]]. Kao [[admiral]] Francuske organizirao je nekoliko ekspedicija na [[Florida|Floridu]] i u [[Brazil]], koje su osujetili [[Španjolska|Španjolci]]. Nakon uzaludne obrane St. Quentina u Flandriji [[1557.]] pao je u španjolsko zarobljeništvo, gdje se upoznao s idejama [[Jean Calvin|Calvina]] i postao privrženik njegova učenja. Nakon smrti [[Henrik II., francuski kralj|Henrika II.]] istaknuo se kao jedan od vođa [[protestantizam|protestantskih]] pokreta u Francuskoj. Zajedno s Condeom angažirao se u građanskom ratu, a nakon Condeove smrti igrao je vodeću ulogu u [[hugenoti|hugenotskim]] ratovima. Kad je [[1570.]] u Saint-Germainu potpisan mir, povoljan za hugenote, stekao je veliki utjecaj na mladog kralja [[Karlo IX.|Karla IX.]] |
||
Bio je sin grofa [[Gaspard I. de Coligny|Gasparda I. de Colignyja]], francuskog maršala, i njegove žene Louise de Montmorency. |
|||
⚫ | Od [[1543.]] ratovao je u [[Flandrija|Flandriji]] i [[Italija|Italiji]]. Kao [[admiral]] Francuske organizirao je nekoliko ekspedicija na [[Florida|Floridu]] i u [[Brazil]], koje su osujetili [[Španjolska|Španjolci]]. Nakon uzaludne obrane St. Quentina u Flandriji [[1557.]] pao je u španjolsko zarobljeništvo, gdje se upoznao s idejama [[Jean Calvin|Calvina]] i postao privrženik njegova učenja. Nakon smrti [[Henrik II., francuski kralj|Henrika II.]] istaknuo se kao jedan od vođa [[protestantizam|protestantskih]] pokreta u Francuskoj. Zajedno s Condeom angažirao se u građanskom ratu, a nakon Condeove smrti igrao je vodeću ulogu u [[hugenoti|hugenotskim]] ratovima. Kad je [[1570.]] u Saint-Germainu potpisan mir, povoljan za hugenote, stekao je veliki utjecaj na mladog kralja [[Karlo IX.|Karla IX.]] Namjeravao je Francusku uvesti u savez protestantskih sila uperen protiv Španjolske i tako pomoći ustanak [[Nizozemska|Nizozemske]]. Njegov ugled na dvoru pobudio je nezadovoljstvo kraljeve majke [[Katarina de Medici|Katarine de Medici]]. Ona je potaknula atentat na Colignyja, a kada on nije uspio, odlučila je definitivno raščistiti s hugenotima. U pokolju [[Bartolomejska noć|Bartolomejske noći]] Coligny je ubijen, a njegovi spisi su spaljeni po želji Katarine de Medici. |
||
== Vanjske poveznice == |
== Vanjske poveznice == |
||
Redak 20: | Redak 23: | ||
[[Kategorija:Francuski vojni zapovjednici]] |
[[Kategorija:Francuski vojni zapovjednici]] |
||
[[Kategorija:Admirali]] |
[[Kategorija:Admirali]] |
||
[[Kategorija:Francuski grofovi]] |
Inačica od 3. rujna 2014. u 00:16
Gaspard II. de Coligny (Chatillon sur Loing, 16. veljače 1519. - Pariz, 24. kolovoza 1572.), francuski državnik i admiral.
Životopis
Bio je sin grofa Gasparda I. de Colignyja, francuskog maršala, i njegove žene Louise de Montmorency.
Od 1543. ratovao je u Flandriji i Italiji. Kao admiral Francuske organizirao je nekoliko ekspedicija na Floridu i u Brazil, koje su osujetili Španjolci. Nakon uzaludne obrane St. Quentina u Flandriji 1557. pao je u španjolsko zarobljeništvo, gdje se upoznao s idejama Calvina i postao privrženik njegova učenja. Nakon smrti Henrika II. istaknuo se kao jedan od vođa protestantskih pokreta u Francuskoj. Zajedno s Condeom angažirao se u građanskom ratu, a nakon Condeove smrti igrao je vodeću ulogu u hugenotskim ratovima. Kad je 1570. u Saint-Germainu potpisan mir, povoljan za hugenote, stekao je veliki utjecaj na mladog kralja Karla IX. Namjeravao je Francusku uvesti u savez protestantskih sila uperen protiv Španjolske i tako pomoći ustanak Nizozemske. Njegov ugled na dvoru pobudio je nezadovoljstvo kraljeve majke Katarine de Medici. Ona je potaknula atentat na Colignyja, a kada on nije uspio, odlučila je definitivno raščistiti s hugenotima. U pokolju Bartolomejske noći Coligny je ubijen, a njegovi spisi su spaljeni po želji Katarine de Medici.
Vanjske poveznice
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Gaspard de Coligny |