Novi Grad (BiH): razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
m uklonjena promjena suradnika 49.2.28.143 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika MaGa |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Infookvir općina BiH RS | |
{{Infookvir općina BiH RS | |
||
ime = Bosanski Novi |
ime = Bosanski Novi | |
||
karta = BH municipality location Novi Grad.png | |
karta = BH municipality location Novi Grad.png | |
||
| Redak 9: | Redak 9: | ||
gustoća = 66,3 st.| |
gustoća = 66,3 st.| |
||
}} |
}} |
||
Općina Bosanski Novi (srp. ''Novi Grad'') nalazi se u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], i ima ukupno 48 naselja od kojih je jedno naselje gradsko (Bosanski Novi), četiri naselja su mješovitog tipa, a ostalo su seoska naselja. Današnji službeni naziv ove općine je Novi Grad. |
|||
<!-- vidi bs:Novi Grad --> |
<!-- vidi bs:Novi Grad --> |
||
Općina pripada entitetu [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]]. |
|||
==Zemljopis== |
==Zemljopis== |
||
| Redak 20: | Redak 20: | ||
Površina urbanog područja grada iznosi 13,31 km˛, a ukupna površina katastarske općine 26,5 km<sup>2</sup>. Na sjevepozapadu granici tokom rijeke Une s Hrvatskom, a na jugu i jugozapadu sa seoskim naseljima Rudice, Čađavica i Crna Rijeka. Na istočnoj strani sa selima Maslovare, Blagaj, Suhaca, Hozići, Gornji Agici, Japra i Blagaj Rijeka, a sa sjevera sa selima Poljavnice i Mazić. |
Površina urbanog područja grada iznosi 13,31 km˛, a ukupna površina katastarske općine 26,5 km<sup>2</sup>. Na sjevepozapadu granici tokom rijeke Une s Hrvatskom, a na jugu i jugozapadu sa seoskim naseljima Rudice, Čađavica i Crna Rijeka. Na istočnoj strani sa selima Maslovare, Blagaj, Suhaca, Hozići, Gornji Agici, Japra i Blagaj Rijeka, a sa sjevera sa selima Poljavnice i Mazić. |
||
Prije rata grad je nosio ime Bosanski Novi, a nakon |
Prije rata grad je nosio ime Bosanski Novi, a nakon velikosrpske agresije na Hrvatsku i BiH ne postoji više jedinstveno ime. Vlasti Republike Srpske su odlučile preimenovati sva mjesta koja imaju pridjev "bosanski", pa je tako Bosanski Novi u srpskom jeziku postao Novi Grad. |
||
<!-- Prema izbornom zakonu BiH, danas je u upotrebi naziv Novi Grad. nedostaje izvor --> |
<!-- Prema izbornom zakonu BiH, danas je u upotrebi naziv Novi Grad. nedostaje izvor --> |
||
| Redak 27: | Redak 27: | ||
{{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Bosanski Novi}} |
{{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Bosanski Novi}} |
||
Po posljednjem službenom popisu stanovništva [[1991.]] godine, |
Po posljednjem službenom popisu stanovništva [[1991.]] godine, općina Bosanski Novi imala je 41.665 stanovnika, raspoređenih u 60 naselja. |
||
{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;" |
{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;" |
||
| Redak 158: | Redak 158: | ||
==Obrazovanje== |
==Obrazovanje== |
||
==Kultura== |
==Kultura== |
||
== |
==Šport== |
||
==Vanjske poveznice== |
==Vanjske poveznice== |
||
*[http://www.bosanskinovi.com Bosanski Novi] |
*[http://www.bosanskinovi.com Bosanski Novi] |
||
Inačica od 5. rujna 2014. u 20:29
| Bosanski Novi | |
|---|---|
| |
| Entitet | Republika Srpska |
| Sjedište | Bosanski Novi |
| Načelnik | Snježana Rajilić |
| Površina | 470 km² |
| Stanovništvo - Ukupno - Gustoća |
31.344 66,3 st./km² |
| Pošta | |
Općina Bosanski Novi (srp. Novi Grad) nalazi se u Bosni i Hercegovini, i ima ukupno 48 naselja od kojih je jedno naselje gradsko (Bosanski Novi), četiri naselja su mješovitog tipa, a ostalo su seoska naselja. Današnji službeni naziv ove općine je Novi Grad.
Općina pripada entitetu Republici Srpskoj.
Zemljopis
Bosanski Novi je smješten na ušću rijeke Sane u Unu, na važnom križanju puteva iz Panonske nizine prema planinsko-kotlinskom području dinarskog planinskog sustava. Leži na samom 45° sjeverne zemljopisne širine, na nadmorskoj visini od 122 metra, na desnoj obali Une i na obje strane rijeke Sane, bolje rečeno na dvije geomorfološke cjeline: u aluvijalnim dolinama Une i Sane i brježuljkastim padinama Grmeča i Kozare.
Površina urbanog područja grada iznosi 13,31 km˛, a ukupna površina katastarske općine 26,5 km2. Na sjevepozapadu granici tokom rijeke Une s Hrvatskom, a na jugu i jugozapadu sa seoskim naseljima Rudice, Čađavica i Crna Rijeka. Na istočnoj strani sa selima Maslovare, Blagaj, Suhaca, Hozići, Gornji Agici, Japra i Blagaj Rijeka, a sa sjevera sa selima Poljavnice i Mazić.
Prije rata grad je nosio ime Bosanski Novi, a nakon velikosrpske agresije na Hrvatsku i BiH ne postoji više jedinstveno ime. Vlasti Republike Srpske su odlučile preimenovati sva mjesta koja imaju pridjev "bosanski", pa je tako Bosanski Novi u srpskom jeziku postao Novi Grad.
Stanovništvo
Podrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Bosanski NoviPo posljednjem službenom popisu stanovništva 1991. godine, općina Bosanski Novi imala je 41.665 stanovnika, raspoređenih u 60 naselja.
| Stanovništvo općine Bosanski Novi | ||||||
| godina popisa | 1991. | 1981. | 1971. | |||
| Srbi | 25.101 (60,24%) | 25.098 (59,55%) | 28.328 (68,73%) | |||
| Muslimani | 14.040 (33,69%) | 11.745 (27,87%) | 11.625(28,20%) | |||
| Hrvati | 403 (0,96%) | 458 (1,08%) | 640 (1,55%) | |||
| "Jugoslaveni" | 1.557 (3,73%) | 4.428 (10,50%) | 366 (0,88%) | |||
| ostali i nepoznato | 564 (1,35%) | 413 (0,98%) | 257 (0,62%) | |||
| ukupno | 41.665 | 42.142 | 41.216 | |||
Bosanski Novi (naseljeno mjesto), nacionalni sastav
| Bosanski Novi | ||||||
| godina popisa | 1991. | 1981. | 1971. | |||
| Muslimani | 6.831 (50,27%) | 5.211 (42,76%) | 5.520 (56,04%) | |||
| Srbi | 5.121 (37,68%) | 3.900 (32,00%) | 3.610 (36,65%) | |||
| Hrvati | 187 (1,37%) | 217 (1,78%) | 287 (2,91%) | |||
| Jugoslaveni | 1.117 (8,22%) | 2.647 (21,72%) | 308 (3,12%) | |||
| ostali i nepoznato | 332 (2,44%) | 211 (1,73%) | 124 (1,25%) | |||
| ukupno | 13.588 | 12.186 | 9.849 | |||
Demografska povijest
Prije drugog svjetskog rata na području kotara Bosanskog Novog, postojalo je i naselje Dombrava, čije se je stanovništvo nakon rata preselilo u Poljsku. Ovo je kolonističko naselje iz austro - ugarskog razdoblja po popisu stanovništva iz 1931. godine imalo 340 stanovnika i to:
Naseljena mjesta
Ahmetovci, Blagaj Japra, Blagaj Rijeka, Blatna, Bosanski Novi, Cerovica, Crna Rijeka, Čađavica Donja, Čađavica Gornja, Čađavica Srednja, Ćele, Devetaci, Dobrljin, Donje Vodičevo, Donji Agići, Donji Rakani, Gornje Vodičevo, Gornji Agići, Gornji Rakani, Grabašnica, Hozići, Johovica, Jošava, Kršlje, Kuljani, Lješljani, Mala Krupska Rujiška, Mala Novska Rujiška, Mala Žuljevica, Maslovare, Matavazi, Mazić, Petkovac, Poljavnice, Prusci, Radomirovac, Rakovac, Rašće, Ravnice, Rudice, Sokolište, Suhača, Svodna, Trgovište, Vedovica, Velika Rujiška, Velika Žuljevica i Vitasavci.
Uprava
Povijest
Bosanski Novi je bio najveće čvorište cestovnog i željezničkog prometa u Pounju u BiH za vrijeme Jugoslavije, a sada između Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Ovaj grad, u starom se vijeku se Castrum Novum. U Kraljevini Hrvatskoj - do 1102. bio je u središnjem dijelu središnje starohrvatske župe Pseta ili Psata, čiji je stolni grad najvjerojatnije bila Krupa ili Pučenik pokraj Krupe (danas Bosanska Krupa. Kasnije nalazio se u vlasti jedne od najmoćnijih europskih plemićkih obitelji - grofova Babonića, onih istih kojima su pripadali Susedgrad i Medvedgrad pokraj Zagreba. Njihova imanja su se protezala od Krbavsko-modruške župe na jugu do Pešte na sjeveru Hrvatsko-ugarskog kraljevstva. A nalazio se pod upravom Krupe koja je bila u njihovom vlasništvu dok je nisu preoteli Frankopani i Zrinski. Babonjići su stolovali u Blagaju (mjestu gdje se blaguje) nedaleko Bosanskog Novog, pa su i prozvani Babonićima grofovima Blagajskim. Jedan od njih je stolovao u Vodici (današnjem Vodičevu, južnije od Novog), pa je nosio pridjevak - Vodićki.
Potomci ove grofovske obitelji još su u dvadesetom stoljeću živjeli u Beloj Krajini i iz svoje pismohrane dopustili Radoslavu Lopašiću prijepis listina iz kojih su uzeti ovi podatci (vidjeti knjigu Radoslav Lopašić: Bihać i Bihaćka Krajina u reprint-izdanju od stotoj obljetnici prvog izdanja - DINA (Dretarova informativno-novinska i izdavačka agencija), Bihać 1991.) U vrijeme pada Krupe pod Turke 1565. godine, jedina dva preživjela Krupljanina donose u Podove (Dvor na Uni i Novi) vijest o pogibiji vojvode Matije Bakića i padu Krupe od udara Kara-Mustafe-paše Sokolovića. Tad je Novi još bio u hrvatskoj vlasti i tek tada postao rubnim područjem između ugarskog kraljevstva i turskog carstva.
Gospodarstvo
Poznate osobe
- Mustafa Arslanović, bivši nogometaš Dinamo Zagreba
- Esad Avdagić, magistar medicine, poznati kirurg na maksilofacijalnoj kirurgiji bolnice Sveti Duh u Zagrebu, potomak osnivača tvornice Sana (obitelj Avdagić-Daučehajić)
- Šemso Tanković, profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, osnivač SDA Hrvatske, zastupnik u Hrvatskom saboru od 2003.-2007. i od 2007.-
- Mustafa Nadarević, poznati glumac - živi u Zagrebu
- Vlado Gotovac, poznati pjesnik i političar, proveo djetinjstvo u Bosanskom Novom
- Ante Budak, profesor na Medicinskom fakultetu u Zagrebu
- Ante Milinović, osnivač Zavičajnog muzeja Bosanskog Novog, kasnije u devedesetima voditelj Hrvatskog bankovnog muzeja, autor brojnih povijesnih (znanstvenih) tekstova o Bosanskom Novom između ostalog i monografije sa povijesnim tekstovima tvornice Sana, danas u mirovini priprema monografiju o Bosanskom Novom
- Radoslav Likar, magistrirao 1983., a doktorirao 2000. g. na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu
- Miroslav Milinović, hrvatski pjesnik, živio i umro u Prelogu
- Lazar Drljača - slikar moderne srpske likovne umjetnosti prve polovine XX. stoljeća
- Mladen Oljača - srpski pisac. Najviše je prevođena Molitva za moju braću, koja je doživjela četrnaest izdanja; roman je objavljen u Poljskoj, Rumunjskoj, Italiji, Francuskoj, Zapadnoj Njemačkoj, Engleskoj, SAD-u, Švedskoj itd.
- Stojan Ćelić - srpski slikar i grafičar - spada u red poznatih slikara, grafičara i likovnih kritičara bivše Jugoslavije.
- Dragan Kolundžija - srpski pjesnik - zastupljen je u više antologija srpske poezije u zemlji i inostranstvu.
- Đoko Mazalić - srpski slikar - zvanje profesora slikarstva stekao u Budimpešti (Academy of Fine Arts) u klasi profesora T. Zempenzya.
- Ljubo Jandrić - srpski književnik - romani "Prah i pepeo", "Jasenovac", knjiga razgovora "Sa Ivom Andrićem"
- Milan Karanović - etnograf/kustos
- Drago Todić - geograf/znanstvenik
- Mladen Karan - srpski slikar - živi i radi u Firenci/Italija
- Oste Erceg - srpski slikar - živi i radi u Bosanskom Novom
- Izet Muhamedagić - Ministar pravde RBiH - poginuo nakon što su snage tzv. SAO Krajine oborile helikopter bh delegacije kod Slunja
Spomenici i znamenitosti
Obrazovanje
Kultura
Šport
Vanjske poveznice
