Umjetnost: razlika između inačica
m Članak "Umjetnost" je zaštićen: učestalo vandaliziranje ([Uređivanje=Onemogućeno novim i neprijavljenim suradnicima] (istječe 14:08, 11. rujna 2014. (UTC)) [Premještanje=Onemogućeno novim i neprijavljenim suradnicima] (istječe 14:08, 11. ruj |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Gustav Klimt 046.jpg|mini|250px|[[Gustav Klimt]]: "Portret Adele Bloch-Bauer I"]] |
[[Datoteka:Gustav Klimt 046.jpg|mini|250px|[[Gustav Klimt]]: "Portret Adele Bloch-Bauer I"]] |
||
'''Umjetnost''' je osobita |
'''Umjetnost''' je osobita pojava koja se moze objasniti kao neko umjetničko djelo |
||
Različita su značenja pridavana umjetnosti u različitim povijesnim razdobljima, no od početka modernog doba skloni smo umjetnosti pridavati sljedeće osobine: svaka pojedina umjetnost posjeduje vlastiti visoko razvijeni i autonomni [[jezik]]; umjetnost ima neovisnu i slobodnu poziciju u društvu; umjetnost nema društveno propisanu svrhu; svrha umjetnosti leži u ispunjavanju njene modernistički definirane prirode, koju određuju ideje slobode, imaginacije, individualnosti, otkrića, eksperimenta, pobune, ljepote, istine, pravde, uglavnom ideja na kojima se od [[francuska revolucija|Francuske revolucije]] u većini svojih segmenata temelji zapadno društvo. |
Različita su značenja pridavana umjetnosti u različitim povijesnim razdobljima, no od početka modernog doba skloni smo umjetnosti pridavati sljedeće osobine: svaka pojedina umjetnost posjeduje vlastiti visoko razvijeni i autonomni [[jezik]]; umjetnost ima neovisnu i slobodnu poziciju u društvu; umjetnost nema društveno propisanu svrhu; svrha umjetnosti leži u ispunjavanju njene modernistički definirane prirode, koju određuju ideje slobode, imaginacije, individualnosti, otkrića, eksperimenta, pobune, ljepote, istine, pravde, uglavnom ideja na kojima se od [[francuska revolucija|Francuske revolucije]] u većini svojih segmenata temelji zapadno društvo. |
||
Redak 8: | Redak 7: | ||
Umjetnost i njezin svijet, u suvremenom društvu, ne čini samo ono što vidimo, čujemo, čitamo, opipavamo, ono što percipiramo kao umjetnički objekt, nego i cijeli jedan "nevidljivi" svijet znanja o umjetnosti, o njezinoj povijesti, njezinom jeziku, njezinim brzim i aktualnim kretanjima, posredovanim različitim i brojnim kulturalnim institucijama ([[muzej]]i, galerije, knjižnice, izdavači, umjetnička kritika, komcertne dvorane, operne kuće, [[teorija umjetnosti]], [[estetika]] itd.). |
Umjetnost i njezin svijet, u suvremenom društvu, ne čini samo ono što vidimo, čujemo, čitamo, opipavamo, ono što percipiramo kao umjetnički objekt, nego i cijeli jedan "nevidljivi" svijet znanja o umjetnosti, o njezinoj povijesti, njezinom jeziku, njezinim brzim i aktualnim kretanjima, posredovanim različitim i brojnim kulturalnim institucijama ([[muzej]]i, galerije, knjižnice, izdavači, umjetnička kritika, komcertne dvorane, operne kuće, [[teorija umjetnosti]], [[estetika]] itd.). |
||
Od kuda dalje možemo doći do scenske ili [[ples]]ne umjetnosti i sl.; glazbu možemo podijeliti na tradicionalnu, klasičnu, [[jazz]] i rock glazbu, od kuda dalje možemo doći do pjevačke ili sviračke umjetnosti; likovnu umjetnost na [[slikarstvo]], [[kiparstvo]] i arhitekturu, od kuda dalje možemo doći do umjetnosti [[performans]]a, [[video umjetnost]]i, fotografske umjetnosti, [[internet]] umjetnosti i sl.. |
|||
Tradicionalna [[estetika]] razlikuje šest vrsta umjetnosti; pojavom filma i stripa proširena je tradicionalna podjela umjetnosti. |
Tradicionalna [[estetika]] razlikuje šest vrsta umjetnosti; pojavom filma i stripa proširena je tradicionalna podjela umjetnosti. |
Inačica od 11. rujna 2014. u 22:05
Umjetnost je osobita pojava koja se moze objasniti kao neko umjetničko djelo Različita su značenja pridavana umjetnosti u različitim povijesnim razdobljima, no od početka modernog doba skloni smo umjetnosti pridavati sljedeće osobine: svaka pojedina umjetnost posjeduje vlastiti visoko razvijeni i autonomni jezik; umjetnost ima neovisnu i slobodnu poziciju u društvu; umjetnost nema društveno propisanu svrhu; svrha umjetnosti leži u ispunjavanju njene modernistički definirane prirode, koju određuju ideje slobode, imaginacije, individualnosti, otkrića, eksperimenta, pobune, ljepote, istine, pravde, uglavnom ideja na kojima se od Francuske revolucije u većini svojih segmenata temelji zapadno društvo.
Obilježje moderne i postmoderne umjetnosti jest pluralitet umjetničkih jezika, umjetničkih stilova, ideja i ideologija, pa za razliku od većine prošlih umjetničkih razdoblja (drevni Egipat, antička umjetnost, bizantska umjetnost itd.) ne možemo govoriti o jednom dominantnom umjetničkom pokretu ili stilu, nego različitim, nerijetko i suprotstavljenim umjetničkim praksama.
Umjetnost i njezin svijet, u suvremenom društvu, ne čini samo ono što vidimo, čujemo, čitamo, opipavamo, ono što percipiramo kao umjetnički objekt, nego i cijeli jedan "nevidljivi" svijet znanja o umjetnosti, o njezinoj povijesti, njezinom jeziku, njezinim brzim i aktualnim kretanjima, posredovanim različitim i brojnim kulturalnim institucijama (muzeji, galerije, knjižnice, izdavači, umjetnička kritika, komcertne dvorane, operne kuće, teorija umjetnosti, estetika itd.).
Od kuda dalje možemo doći do scenske ili plesne umjetnosti i sl.; glazbu možemo podijeliti na tradicionalnu, klasičnu, jazz i rock glazbu, od kuda dalje možemo doći do pjevačke ili sviračke umjetnosti; likovnu umjetnost na slikarstvo, kiparstvo i arhitekturu, od kuda dalje možemo doći do umjetnosti performansa, video umjetnosti, fotografske umjetnosti, internet umjetnosti i sl..
Tradicionalna estetika razlikuje šest vrsta umjetnosti; pojavom filma i stripa proširena je tradicionalna podjela umjetnosti.
Poviješću, ulogom, kretanjem i značenjem različitih umjetnosti bave se uglavnom različite humanističke znanosti kao što su povijest, povijest umjetnosti, jezikoslovlje i dr., dok se u novije vrijeme proučavanje umjetnosti odvija na interdisciplinarnim načelima, pa se različite znanstvene (društvene ili prirodoslovne) i paraznanstvene prakse (psihoanalitička teorija, teorija medija, feministička teorija itd.) intenzivno bave fenomenom umjetnosti.
Vanjske poveznice