Zaostrog: razlika između inačica

Koordinate: 43°08′35″N 17°16′55″E / 43.143°N 17.282°E / 43.143; 17.282
Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinosi)
m Bot: Migrating 6 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q147163 (translate me)
Kubura (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Redak 26: Redak 26:


==Znamenitosti==
==Znamenitosti==
Mjestom s 372 stanovnika (2001.) i danas dominira, više od pola milenija stari [[franjevci|franjevački]] samostan s visokim zvonikom. Posjetiteljima je u samostanu otvoren muzej, etnološka zbirka, galerija i velika knjižnica s preko 30.000 naslova, značajnim dijelom iz starije hrvatske književnosti.
Mjestom s 372 stanovnika (2001.) i danas dominira, više od pola milenija stari [[franjevci|franjevački]] [[franjevački samostan sv. Marije u Zaostrogu|samostan sv. Marije]] s visokim zvonikom. Posjetiteljima je u samostanu otvoren [[muzej]], [[etnologija|etnološka]] zbirka, [[galerija]] i velika knjižnica s preko 30.000 naslova, značajnim dijelom iz starije hrvatske književnosti.


Tu je dio svog stvaralačkog života proveo, možda najistaknutiji hrvatski pučki pjesnik, fra [[Andrija Kačić Miošić]], poznat i omiljen u puku kao "Starac Milovan", kao i njegovo najveće djelo "Razgovor ugodni naroda slovinskog". U samostanu, iza samog praga glavnog ulaza župne crkve "Uznesenja Marijina", iznad kojeg stoji kamena ploča isklesana povjesnim pismom, [[bosančica|bosančicom]], nalazi se također i fra Andrijin grob s posvetom;
Tu je dio svog stvaralačkog života proveo, možda najistaknutiji hrvatski pučki pjesnik, fra [[Andrija Kačić Miošić]], poznat i omiljen u puku kao "Starac Milovan", kao i njegovo najveće djelo "Razgovor ugodni naroda slovinskog". U samostanu, iza samog praga glavnog ulaza župne crkve "Uznesenja Marijina", iznad kojeg stoji kamena ploča isklesana povijesnim pismom, [[hrvatska ćirilica|hrvatskom ćirilicom]], nalazi se također i fra Andrijin grob s posvetom;


{| class="toccolours" style="width: 250px; margin: 0 0 1em 1em; float:center; text-align:center;"
{| class="toccolours" style="width: 250px; margin: 0 0 1em 1em; float:center; text-align:center;"

Inačica od 5. listopada 2014. u 10:19

Zaostrog
Država Hrvatska
ŽupanijaSplitsko-dalmatinska županija
Općina/gradGradac
Najbliži veći gradMakarska, Ploče

Površina[1]16,4 km2
Koordinate43°08′35″N 17°16′55″E / 43.143°N 17.282°E / 43.143; 17.282

Stanovništvo[2] (2021.)
Ukupno220
– gustoća13 st./km2

Poštanski broj21334 Zaostrog
Pozivni broj+385 (0)21
AutooznakaMA

Zemljovid

Zaostrog na zemljovidu Hrvatske
Zaostrog
Zaostrog

Zaostrog na zemljovidu Hrvatske

Zaostrog, selo i pristanište u južnom dijelu Makarskog primorja. U sastavu je općine Gradac.

Naselje Zaostrog se razvuklo u prirodnoj i prostranoj zavali, okruženo visokim i strmim obroncima planinskog masiva Biokovo - Rilić. Južni obronci Rilića s vrhom Šapašnik, 920 m, okružuju ga i štite sa sjevera, Viter 770 m, s istoka, a blaga zelena Plana 260 m, sa zapada. Bijelo žalo zelene i široke zaostroške vale oplakuje Jadransko more, koje se kroz Velika Vrata razlilo duboko u Neretvanski kanal sve do stonskih bistrina.

Znamenitosti

Mjestom s 372 stanovnika (2001.) i danas dominira, više od pola milenija stari franjevački samostan sv. Marije s visokim zvonikom. Posjetiteljima je u samostanu otvoren muzej, etnološka zbirka, galerija i velika knjižnica s preko 30.000 naslova, značajnim dijelom iz starije hrvatske književnosti.

Tu je dio svog stvaralačkog života proveo, možda najistaknutiji hrvatski pučki pjesnik, fra Andrija Kačić Miošić, poznat i omiljen u puku kao "Starac Milovan", kao i njegovo najveće djelo "Razgovor ugodni naroda slovinskog". U samostanu, iza samog praga glavnog ulaza župne crkve "Uznesenja Marijina", iznad kojeg stoji kamena ploča isklesana povijesnim pismom, hrvatskom ćirilicom, nalazi se također i fra Andrijin grob s posvetom;

Pokoj tebi Starče Milovane,
koji rodu pismaricu dade,
s korabljicom da mu vida jade,
dok mu zora boljeg dana svane"...

Povijest

Prema zapisima bizantskog cara Konstantina Porfirogeneta, tvrđa Ostrog pod Viterom po kojoj je Zaostrog kasnije dobio ime (za-Ostrog), bila je glavni grad i utvrda tadašnje hrvatske države Paganije, koju su osnovali Neretvani.

Na vrhuncu svoje moći (IX i X st.), Paganija se prostirala od rijeke Cetine sa zapada, do rijeke Neretve na istok. Sjeverna granica se protezala visovima Ljubuše, Vrana i Čvrsnice, a pripadali su joj još poluotok Pelješac, te otoci Brač, Hvar, Korčula i Mljet s juga. Postoji zanimljivost koja se prenosi generacijama, da je za lijepa dana tadašnji poglavar Paganije s Vitera nad Ostrogom, pogledom mogao obuhvatiti gotovo sve krajnije točke svog državnog posjeda, što je ujedno izazov planinarima i slobodnim penjačima.

U prvim godinama prošlog stoljeća, Austro-Ugarska Monarhija, čiji je sastavni dio tada bila i Dalmacija, izgradila je mul (pristanište) i regulirala seosku bujicu. Iako je za razliku od bujice, zaostroški mul teško stradao u potresu 1962. godine, oba objekta imaju povijesno-spomeničku vrijednost.

Zaostrog je 1935. imao 700 stanovnika dok je 200 bilo iseljeno u inozemstvo.[3]

Gospodarstvo

Žitelji Zaostroga danas uglavnom žive od iznajmljivanja soba i apartmana, za vrijeme kratkih turističkih sezona, kao i od malo poljodjelstva i ribarstva. Unatoč velikim turističkim gužvama za vrijeme ljetnih sezona, mjesto se ne može pohvaliti standardiziranom ponudom kao ni s visokom kvalitetom ugostiteljskih, te popratnih usluga i sadržaja, pa u budućnosti ima ogroman prostor za napredak.

Zaostrog bi, obzirom na gotovo idealan geografski položaj i bogato povijesno naslijeđe, s osmišljenim i uređenim javnim površinama, strogo urbaniziranom i ograničenom izgradnjom i razvojem imao perspektivu kao zvučnije turističko odredište. Tim više, jer je za razliku od nekih drugih priobalnih mjesta, prilično sačuvan od ružne betonizacije i mastodontskih apartmanskih građevina.

Bilješke

  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Politika, br. 9.747 od četvrtka 11. srpnja 1935., str. 8