Porez na dodanu vrijednost: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Vodomar (razgovor | doprinosi)
mNema sažetka uređivanja
Vodomar (razgovor | doprinosi)
Redak 36: Redak 36:
*Nema ''prikrivene izvozne premije'' i ''prikrivene uvozne carine'' kao kod jednofaznog [[porez na promet|poreza na promet]].
*Nema ''prikrivene izvozne premije'' i ''prikrivene uvozne carine'' kao kod jednofaznog [[porez na promet|poreza na promet]].
*izdašnost → najizdašniji porezni prihod [[državni proračun|proračun]]a (2/3 proračunskih prihoda).
*izdašnost → najizdašniji porezni prihod [[državni proračun|proračun]]a (2/3 proračunskih prihoda).
==Nedostatci PDV-a ==


== Neutralnost PDV-a ==
== Neutralnost PDV-a ==

Inačica od 7. listopada 2014. u 04:19

PDV, punim imenom porez na dodanu vrijednost je suvremeni oblik oporezivanja potrošnje i njegovo širenje je započelo šezdesetih godina 20. stoljeća. Do danas se proširio na oko 60 zemalja širom svijeta. Prva ga je uvela Francuska 1958. godine, a zatim i Finska 1964. godine. Ubrzo se proširio na ostale zemlje Europske unije. Od razvijenih zemalja ga nema SAD.

PDV je svefazni porez na promet koji se obračunava u svakoj fazi proizvodno - prodajnog ciklusa, ali samo za iznos dodane vrijednosti.

Opća stopa PDV-a u Hrvatskoj od 1. ožujka 2012. iznosi 25%, dok se za određene proizvode i usluge primjenjuju niže stope od 13% i 5%.

Oblici PDV-a

  1. proizvodni → postoji u slučaju kada porezni obveznik pri prodaji svog proizvoda ne može odbiti trošak nabavke kapitalnih dobara niti trošak amortizacije.
  2. dohodovni → dozvoljava se odbitak troška amortizacije prilikom prodaje.
  3. potrošni → dozvoljava se odbitak ukupnog iznosa utrošenog na bruto investicije (kapitalna dobra + amortizacija) prilikom prodaje proizvoda.

Metode obračunavanja

  1. metoda zbrajanja
Porezna osnovica se utvrđuje na način da se zbroje svi elementi cijene u oporezovanoj fazi koji formiraju dodanu vrijednost. PDV će biti jednak umnošku dobivene dodane vrijednosti i porezne stope.
  1. metoda oduzimanja
Od vrijednosti prodaje se oduzima vrijednost kupnje i na dobivenu razliku se primjenjuje stopa PDV-a.
  1. kreditna metoda
Vrijednost PDV-a plaćenog na inpute se oduzima od vrijednosti PDV-a kojeg treba platiti na vrijednost prodaje → smatra se najboljom metodom.

Načela kod oporezivanja PDV-a

  1. načelo porijekla robe → oporezuje se izvoz, a uvoz ne
  2. načelo odredišta robe → ne oporezuje se izvoz, nego uvoz

Hrvatska primjenjuje načelo odredišta robe, tj. izvoz je oslobođen plaćanja PDV-a.

Razine poreznih stopa

  • opća (standardna)
  • niža → za živežne namirnice
  • viša → luksuzni proizvodi
  • nulta → proizvodi na koje se ne plaća PDV

Napomena : Nulta stopa je različito od poreznog oslobođenja. Kod nulte stope proizvođači prilikom isporuke svojim proizvoda ne obračunavaju PDV, ali imaju pravo odbiti pretporez koji je sadržan u ulaznim računima dobavljača. Stoga je nulta stopa bolja od poreznog oslobođenja.

Prednosti PDV-a

  • ubire se u svakoj pojedinoj fazi ciklusa dok se jednofazni ubire jednokratno.
  • Nema prikrivene izvozne premije i prikrivene uvozne carine kao kod jednofaznog poreza na promet.
  • izdašnost → najizdašniji porezni prihod proračuna (2/3 proračunskih prihoda).

Nedostatci PDV-a

Neutralnost PDV-a

  • u odnosu na vanjskotrgovinsku razmjenu → jer ne djeluje na domaću proizvodnju i potrošnju.
  • neutralan je na upotrebljene proizvodne metode.
  • ne iskrivljuje cijene jer osigurava optimalnu alokaciju resursa na tržištu.

Stope PDV u EU

Stope PDV-a (u %) u Eurposkoj Uniji (Stanje lipanj 2013.) [1]
Država Standardna stopa Između Smanjena Vrlo Smanjena Usluga Bez pdv?
Belgija 21 12 70006000000000000006 da
Bugarska 20 70009000000000000009 da
Danska 25 ja
Njemačka 19 70007000000000000007 da
Estonija 20 70009000000000000009 da
Finska 24 14 10 da
Francuska 19,6 7[B 1] 70005500000000000005,5 2,1 ne
Grčka [A 1] 23 13 6,5 ja
Irska 23 13,5 4,8 12 da
Italija 22 6 10 4 ne
Hrvatska 25 13 5 ne
Litva 21 12 da
Latvija 21 70009000000000000009 5 ne
Luksemburg 15 12 70006000000000000006 3 ne
Malta 18 70005000000000000005 da
Nizozemska 21 70006000000000000006 ne
Austrija 20 12 10 da
Poljska 23 70008000000000000008 5 ja
Portugal [A 2] 23 13 6 ne
Rumunjska 24 70009000000000000009 ne
Švedska 25 12 6 da
Slovačka 20 10 ne
Slovenija 22 70009500000000000009,5 ne
Španjolska [A 3] 21 [B 2] 700110000000000000010 4 ne
Češka 21 15 ne
Mađarska 27 18 - da
Ujedinjeno Kraljevstvo 20 70005000000000000005 da
Cipar 18 5 8 da

Izvori

Vanjske poveznice

  • [1] Porez na dodanu vrijednost → Institut za javne financije
  • [2] Porezni vodič → PDV
  • [3] Zakon o porezu na dodanu vrijednost


Pogreška u citiranju: oznake <ref> postoje za skupinu "B", ali nema pripadajuće oznake <references group="B"/>
Pogreška u citiranju: oznake <ref> postoje za skupinu "A", ali nema pripadajuće oznake <references group="A"/>