Pergament

Pergament je jedan od najstarijih materijala za pisanje koji se koristi i danas.

Povijest Pergamenta

U razdoblju oko 200 godina pr. Kr. faraon Ptolomej zabranio je izvoz Papirusa iz Egipta, kako bi sprijecio razvoj "biblioteka" u drugim zemljama.

Ovakva situacija primorala je korisnike papirusa da nadu alternativni materijal pogodan za pisanje odnosno prenošenje poruke i konzerviranje znanja. U gradu Pergamonu, Perzija (današnja Turska), proizveo se materijal pogodan za pisanje i dobio naziv pergament. Ovaj materijal na koji se tada počelo pisati bio je trajniji i postojaniji na vlagu od papirusa. Sve do danas, ovaj materijal smatra se jednim od najboljih za pisanje perom i tintom.

Izrada

Pergament se izrađivao preradom tankih koža najcešce mladih životinja: koza, ovaca, teladi, magaraca pa i zmija. Proces izrade bio je vrlo jednostavan. S oguljenih životinjskih koža odstranila se dlaka, zatim se koža tretirala vapnom. Depilirana koža napinjala se na drvene okvire i postepeno sušila. Sljedeća faza bilo je brušenje i glacanje pomocu vulkanskog pjeska i glacanje sa kosti ili glatkim kamenom. Što je pergament bio tanji to je bio cjenjeniji. Zadnja faza bila je natapanje ispeglane kože u ulju, i sušenje ulja s ciljem da se postigne odgovarajuća elastičnost.

Pergament danas

Pergament je i danas u upotrebi za različite svećane prigode, kad je potrebno izraditi povelje, priznanja i slično (Versajski ugovor, povelja UN, povelja grada Zagreba, Nobelova nagrada).