Hrvatski orlovski savez: razlika između inačica
Nova stranica: '''Hrvatski katolički orao''' je bilo hrvatsko katoličko društvo.<ref name="gimnazija V. Nazora, ZD">[http://web.archive.org/web/20070901123942/htt... |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 4: | Redak 4: | ||
Ženski odjel zvao se [[Hrvatska katolička orlica]]. |
Ženski odjel zvao se [[Hrvatska katolička orlica]]. |
||
Osnovan je [[1923.]] godine. Suosnivač Hrvatskog katoličkog orla je bl. [[Ivan Merz]]. On je bio idejnim vođom i autorom pravilnika orlovske organizacije, ''Zlatne knjige hrvatske katoličke omladine''. Orlovsku je organizaciju postavio na osnovama papine [[Katolička akcija|Katoličke akcije]]. Za predsjednika je izabran dr. [[Ivo Protulipac]], a za tajnika Ivan Merz. Hrvatski katolički orao bio je naglašeno vjersko i crkveno društvo, koje se držalo izvan svih stranaka. Politička izvanstranačnost zasluga je Ivana Merza. |
|||
Predsjednik Protulipac odredio je odgojni sustav orlovstva u četiri pravca djelovanja: |
|||
*odgoj vjerne katoličke omladine, |
|||
*uzgoj uma i srca, |
|||
*uzgoj volje |
|||
*tjelesni odgoj |
|||
Prigodom posjeta Merza i stotinjak njegovih Orlova i Orlica papi [[Pio XI.|Piju XI.]] 1925., papa ih je primio u audijenciju i održao najduži govor koji je ikad ijedan papa dotad uputio Hrvatima. |
|||
{{citat|Orlovi, Vaše je ime divno i genijalno. Vaša je zadaća da budete vjerni prema domovini i prema obitelji, prema Crkvi prema vjeri katoličkoj…. Uvjereni smo da ste oduševljeni za onu Katoličku Akciju, od koje sve očekujemo za preporod pojedinaca, obitelji, društva, čitavog svijeta|}} |
|||
Orlovsku organizaciju pogodila su dva teška događaja. Prvo je bila prerana Merzova smrt 1928. i [[šestosiječanjska diktatura]] [[1929.]], kad je velikosrpski hegemonistički režim kralja Karađorđevića intenzivirao proganjanje svega što je hrvatsko i katoličko, te je tako ugušio i rad Hrvatskog katoličkog orla. Hrvatska književnica [[Marica Stanković]] opisala je u djelu ''Mladost vedrine'' naprasni kraj orlovske organizacije i progon njezinih članova. |
|||
Dosjetljivi svećenici u Hrvata nalazili su načine kako zaobići tu zabranu. Hvarski biskup [[Mihovil Pušić]], veliki pristaša orlovskog pokreta, i nadalje je osnivao orlovska društva, samo pod drugim imenom: bila su to Križarska bratstva za odrasle i Mali križari za podmladak. *Andrija Vojko Mardešić: [http://www.mojotokvis.com/?p=10372 Miho Pušić, nadbiskup-biskup hvarsko-bračko-viški], Hrvatska zora, prosinac 1995., postavljeno na Mojotokvis.com 15. kolovoza 2010. |
|||
Ipak, od te 1929. do danas orlovska organizacija pod tim imenom u Hrvata nikad nije obnovljena. |
|||
== Izvori == |
== Izvori == |
||
*[http://patriot-hrvatska.com/shop/zaboravljena-simbolika-orla-u-hrvata-katolika/ Zaboravljena simbolika orla u Hrvata] |
|||
{{izvori}} |
{{izvori}} |
||
Inačica od 9. studenoga 2014. u 07:31
Hrvatski katolički orao je bilo hrvatsko katoličko društvo.[1]
Idejno je i politički bilo sasvim suprotno orijentirano od Jugoslavenskog sokola.[1]
Ženski odjel zvao se Hrvatska katolička orlica.
Osnovan je 1923. godine. Suosnivač Hrvatskog katoličkog orla je bl. Ivan Merz. On je bio idejnim vođom i autorom pravilnika orlovske organizacije, Zlatne knjige hrvatske katoličke omladine. Orlovsku je organizaciju postavio na osnovama papine Katoličke akcije. Za predsjednika je izabran dr. Ivo Protulipac, a za tajnika Ivan Merz. Hrvatski katolički orao bio je naglašeno vjersko i crkveno društvo, koje se držalo izvan svih stranaka. Politička izvanstranačnost zasluga je Ivana Merza.
Predsjednik Protulipac odredio je odgojni sustav orlovstva u četiri pravca djelovanja:
- odgoj vjerne katoličke omladine,
- uzgoj uma i srca,
- uzgoj volje
- tjelesni odgoj
Prigodom posjeta Merza i stotinjak njegovih Orlova i Orlica papi Piju XI. 1925., papa ih je primio u audijenciju i održao najduži govor koji je ikad ijedan papa dotad uputio Hrvatima.
Orlovsku organizaciju pogodila su dva teška događaja. Prvo je bila prerana Merzova smrt 1928. i šestosiječanjska diktatura 1929., kad je velikosrpski hegemonistički režim kralja Karađorđevića intenzivirao proganjanje svega što je hrvatsko i katoličko, te je tako ugušio i rad Hrvatskog katoličkog orla. Hrvatska književnica Marica Stanković opisala je u djelu Mladost vedrine naprasni kraj orlovske organizacije i progon njezinih članova.
Dosjetljivi svećenici u Hrvata nalazili su načine kako zaobići tu zabranu. Hvarski biskup Mihovil Pušić, veliki pristaša orlovskog pokreta, i nadalje je osnivao orlovska društva, samo pod drugim imenom: bila su to Križarska bratstva za odrasle i Mali križari za podmladak. *Andrija Vojko Mardešić: Miho Pušić, nadbiskup-biskup hvarsko-bračko-viški, Hrvatska zora, prosinac 1995., postavljeno na Mojotokvis.com 15. kolovoza 2010.
Ipak, od te 1929. do danas orlovska organizacija pod tim imenom u Hrvata nikad nije obnovljena.
Izvori
- ↑ a b Gimnazija Vladimira Nazora, Zadar Gimnazija u progonstvu 1921. - 1945.