Hrvatski orlovski savez: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Hrvatski katolički orao''' je bilo [[Hrvati|hrvatsko]] [[katoličanstvo|katoličko]] društvo.<ref name="gimnazija V. Nazora, ZD">[http://web.archive.org/web/20070901123942/http://www.gimnazija.hr/?200_godina_gimnazije:OD_1921._DO_1945. Gimnazija Vladimira Nazora, Zadar] Gimnazija u progonstvu 1921. - 1945.</ref> |
'''Hrvatski katolički orao''' je bilo [[Hrvati|hrvatsko]] [[katoličanstvo|katoličko]] društvo.<ref name="gimnazija V. Nazora, ZD">[http://web.archive.org/web/20070901123942/http://www.gimnazija.hr/?200_godina_gimnazije:OD_1921._DO_1945. Gimnazija Vladimira Nazora, Zadar] Gimnazija u progonstvu 1921. - 1945.</ref> Korijeni [[orlovstvo|orlovstva]] su u slavenskim zemljama, u Češkoj i Sloveniji. |
||
Idejno je i politički bilo sasvim suprotno orijentirano od [[Jugoslavenskog sokola]].<ref name="gimnazija V. Nazora, ZD"/> |
Idejno je i politički bilo sasvim suprotno orijentirano od [[Jugoslavenskog sokola]].<ref name="gimnazija V. Nazora, ZD"/> |
||
| Redak 12: | Redak 12: | ||
*uzgoj volje |
*uzgoj volje |
||
*tjelesni odgoj |
*tjelesni odgoj |
||
Amblem Hrvatskog orlovskog saveza predstavljao orao na štitu koji u kandžama drži uteg. Štit ispod utega je u bojama hrvatske trobojnice s latinskim križem po sredini. Uteg simolizira predanost športu. Križ simobolizira predanost Bogu, a hrvatska trobojnica predanost hrvatskoj domovini. |
|||
Prigodom posjeta Merza i stotinjak njegovih Orlova i Orlica papi [[Pio XI.|Piju XI.]] 1925., papa ih je primio u audijenciju i održao najduži govor koji je ikad ijedan papa dotad uputio Hrvatima. |
Prigodom posjeta Merza i stotinjak njegovih Orlova i Orlica papi [[Pio XI.|Piju XI.]] 1925., papa ih je primio u audijenciju i održao najduži govor koji je ikad ijedan papa dotad uputio Hrvatima. |
||
Inačica od 9. studenoga 2014. u 07:36
Hrvatski katolički orao je bilo hrvatsko katoličko društvo.[1] Korijeni orlovstva su u slavenskim zemljama, u Češkoj i Sloveniji.
Idejno je i politički bilo sasvim suprotno orijentirano od Jugoslavenskog sokola.[1]
Ženski odjel zvao se Hrvatska katolička orlica.
Osnovan je 1923. godine. Suosnivač Hrvatskog katoličkog orla je bl. Ivan Merz. On je bio idejnim vođom i autorom pravilnika orlovske organizacije, Zlatne knjige hrvatske katoličke omladine. Orlovsku je organizaciju postavio na osnovama papine Katoličke akcije. Za predsjednika je izabran dr. Ivo Protulipac, a za tajnika Ivan Merz. Hrvatski katolički orao bio je naglašeno vjersko i crkveno društvo, koje se držalo izvan svih stranaka. Politička izvanstranačnost zasluga je Ivana Merza.
Predsjednik Protulipac odredio je odgojni sustav orlovstva u četiri pravca djelovanja:
- odgoj vjerne katoličke omladine,
- uzgoj uma i srca,
- uzgoj volje
- tjelesni odgoj
Amblem Hrvatskog orlovskog saveza predstavljao orao na štitu koji u kandžama drži uteg. Štit ispod utega je u bojama hrvatske trobojnice s latinskim križem po sredini. Uteg simolizira predanost športu. Križ simobolizira predanost Bogu, a hrvatska trobojnica predanost hrvatskoj domovini.
Prigodom posjeta Merza i stotinjak njegovih Orlova i Orlica papi Piju XI. 1925., papa ih je primio u audijenciju i održao najduži govor koji je ikad ijedan papa dotad uputio Hrvatima.
»Orlovi, Vaše je ime divno i genijalno. Vaša je zadaća da budete vjerni prema domovini i prema obitelji, prema Crkvi prema vjeri katoličkoj…. Uvjereni smo da ste oduševljeni za onu Katoličku Akciju, od koje sve očekujemo za preporod pojedinaca, obitelji, društva, čitavog svijeta«Orlovsku organizaciju pogodila su dva teška događaja. Prvo je bila prerana Merzova smrt 1928. i šestosiječanjska diktatura 1929., kad je velikosrpski hegemonistički režim kralja Karađorđevića intenzivirao proganjanje svega što je hrvatsko i katoličko, te je tako ugušio i rad Hrvatskog katoličkog orla. Hrvatska književnica Marica Stanković opisala je u djelu Mladost vedrine naprasni kraj orlovske organizacije i progon njezinih članova.
Dosjetljivi svećenici u Hrvata nalazili su načine kako zaobići tu zabranu. Hvarski biskup Mihovil Pušić, veliki pristaša orlovskog pokreta, i nadalje je osnivao orlovska društva, samo pod drugim imenom: bila su to Križarska bratstva za odrasle i Mali križari za podmladak. *Andrija Vojko Mardešić: Miho Pušić, nadbiskup-biskup hvarsko-bračko-viški, Hrvatska zora, prosinac 1995., postavljeno na Mojotokvis.com 15. kolovoza 2010.
Ipak, od te 1929. do danas orlovska organizacija pod tim imenom u Hrvata nikad nije obnovljena.
Izvori
- ↑ a b Gimnazija Vladimira Nazora, Zadar Gimnazija u progonstvu 1921. - 1945.
