Razlika između inačica stranice »Marija Bistrica«

Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Dodano 29 bajtova ,  prije 5 godina
bez sažetka
 
Kip Majke Božje Bistričke potječe iz [[15. stoljeće|15. stoljeća]] i bio je u [[crkva|crkvi]] na Vinskom Vrhu. Zbog opasnosti od [[Osmanlije|Turaka]], Gospin kip premješten je u župnu crkvu u Mariji Bistrici, a [[1650]]. zazidan u jedan prozor. Nastojanjem [[zagrebačka biskupija|zagrebačkog biskupa]] [[Martin Borković|Martina Borkovića]] kip je pronađen [[1684]]. i stavljen na počasno mjesto. Od tada počinju brojna [[hodočašće|hodočašća]].
[[File:Reljef u bazilici Majke Božje Bistričke, Svjetlo istine - umjetnik Ladislav Gradečak 3.JPGjpg|thumb|lijevo|220px280px|Reljef u bazilici Majke Božje Bistričke, Svjetlo istine - umjetnik [[Ladislav Gradečak]]]]
Reljef u bazilici Majke Božje Bistričke, Svjetlo istine - umjetnik [[Ladislav Gradečak]]]]
Hrvatski je [[Hrvatski sabor|sabor]] [[1715]]. darovao glavni [[oltar]] na čast Bistričke Gospe, [[1715]]. [[Papa]] [[Benedikt XIV.]] podijelio je oproste hodočasnicima koji se [[ispovijed]]e i [[Euharistija|pričeste]]. Požar je [[1880]]. oštetio čitavu crkvu osim glavnog oltara s kipom Majke Božje Bistričke koji je ostao posve neoštećen. Arhitekt [[Hermann Bolle]] obnovio je i proširio crkvu te izgradio [[cintor]] oko svetišta. Papa [[Pio XI.]] proglasio je crkvu Majke Božje Bistričke manjom [[bazilika|bazilikom]] (basilica minor). Zagrebački nadbiskup dr. [[Antun Bauer]] okrunio je [[1935]]. čudotvorni kip Marije i Malog [[Isus]]a zlatnim krunama i proglasio Mariju kraljicom [[Hrvati|Hrvata]]. Govornik je tada bio nadbiskup [[koadjutor]] dr. [[Alojzije Stepinac]]. [[Biskupska konferencija]] proglasila je [[1971]]. bistričko svetište Nacionalnim [[proštenište]]m čitavog hrvatskog naroda. Godine [[1984]]. u Mariji Bistrici je održan Nacionalni euharistijski kongres.
 
131

uređivanje

Navigacijski izbornik