Rasa: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
m uklonjena promjena suradnika 93.138.66.63 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Nesmir Kudilovic
Redak 48: Redak 48:


[[simple:Race (biology)]]
[[simple:Race (biology)]]


Dakle, tzv rase o kojima se čuje u svakodnevnom govoru su političke, kulturološke i soc. kategorije.

Biloški gledano, rase su grupe čiji pripadnici djele određene razlikovne genetske osobitosti nasljeđene od predaka (npr. kinez i šanjolac mogu imati više zajedničkih gena nego kinez i kinez,ili španjolac i španjolac... boja kože, regija i sl nema nikakve veze s rasama)

Inačica od 16. studenoga 2014. u 22:09

Rasa je velika i rasprostranjena skupina ljudi sa zajedničkim precima i zajedničkim tjelesnim i duhovnim obilježjima. Jednako tako ima sličnu ili istu socijalnu organizaciju života, što je odvaja od ostalih. To je najčešće boja kože, kose, očiju, visina kao i druga obilježja.

U antropologiji rasa je beznačajan koncept. Postoj samo jedna rasa – ljudska rasa.

Najrasprostranjenija je podjela na tri osnovne rase ljudi:

Prema mjerenjima veličine lubanje američki liječnik Samuel James Morton razlikuje pet "rasa":

  • kavkasku (iz Europe, Indije i dijelova sjeverne Afrike i Srednjega istoka),
  • mongolsku (kineska i eskimska)
  • malajsku (iz Malezije i s Polinezijskog otočja)
  • američku (urođeničko stanovništvo Sjeverne i Južne Amerike)
  • etiopsku (iz supsaharske Afrike).

Određivanje rase

Kod određivanja rasa mnogi znanstvenici pokazuju neodlučnost pred nekim populacijama koje su teško razvrstljive. To je prvenstveno zemljopisno područje koje obuhvaća Europu, Afriku, Bliski i Daleki istok, Arabiju i Indiju. Ta područja danas nastanjuju dvije glavne rase: crna i bijela. Njih još zovemo negroidna i kavkaska. Njihove osnovne karakteristike su:

  • crna rasa - tamna koža, širok nos, kovrčava kosa
  • bijela rasa - svijetla koža, uzak nos, glatka kosa.

Neki znanstvenici smatraju da osim ove dvije navedene ljudske rase postoji i treća - žuta rasa (mongoloidna). Ona je posebna po nekim osobinama kao što su: žuta boja kože, nizak rast, specifičan oblik očiju.

Boja kože

Jedna od glavnih osobina koje ukazuju na rasnu klasifikaciju je razlika u boji kože. Primjećujemo da su ljudi tamnije boje kože naseljeni upravo u tropskom pojasu, dok su oni svijetle boje stanište pronašli u hladnim i umjerenim predjelima. Iz tih činjenica možemo reči da je adaptacija gena na klimu igrala važnu ulogu u odvajanju ljudskih rasa.

Boju kože stvaraju brojni pigmenti među kojima je najvažniji - melanin. Taj pigment u visokoj koncentraciji određuje najtamnije boje. Melanin je ustvari pročišćivać za ultraljubičaste zrake. Iako je prevelika količina ultraljubičastih zraka štetna za kožu, neka određena količina je potrebna. To je zato jer one omogućuju sintezu vitamina D u dubokim slojevima epiderme. Nedostatak tog vitamina uzrokuje rahitis - dječje oboljenje najčešće u slabo osunčanim dijelovima Europe.

Boja očiju

Glavni članak: Boja očiju

Plava šarenica

Boja očiju je poligenska osobina i određuje se prema količini i vrsti pigmenta u šarenici oka. Ljudi i životinje imaju mnogo fenotipskih varijacija u bojama očiju. Varijacije boja u ljudskim očima pripisuju se različitoj razini melanina kojeg proizvode melanociti u šarenici. Svijetlo obojene oči mnogih ptičjih vrsta su u velikoj mjeri određene prema drugim pigmentima, kao što su pteridini, purini i karotenoidi. Tri glavna elementa unutar šarenice doprinose boji: melanin u pigmentnom epitelu šarenice, melanin unutar strome šarenice i stanična gustoća strome šarenice. U očima svih boja, pigmentni epitel šarenice sadrži crni pigment, melanin. Varijacije boja među različitim šarenicama su obično određene sadržajem melanina unutar strome šarenice. Gustoća stanica u stromi utječe na to koliko svjetlosti će apsorbirati temeljni pigmentni epitel. OCA2 genski polimorfizam, blizu proksimalne 5 'regulatorne regije, objašnjava većinu varijacija u boji ljudskih očiju.

Rasizam

Glavni članak: Rasizam

Rasizam je teorija, odnosno ideologija, po kojoj između rasa koje čine ljudski rod (vrsta homo sapiens) postoje duboke, biološki uvjetovane razlike, koje se ne mogu preći. Pristaša rasizma je rasist.

Na odvajanju se bazirao npr. sustav apartheida u Južnoafričkoj Republici i isključivanje crnaca iz političkih prava na jugu SAD, koje se nakon ukidanja ropstva 1863. zadržalo sve do 1960-ih godina.