Trinaesta proleterska udarna brigada NOVJ-a: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m pp
Manja lektura
Redak 1: Redak 1:
'''Trinaesta proleterska udarna brigada "[[Rade Končar]]"''' je osnovana 7. studenog [[1942.]] godine u selu [[Sjeničak|Gornjem Sjeničaku]] kod [[Vrginmost|Vrginmosta]], [[Republika Hrvatska]].
'''Trinaesta proleterska udarna brigada "[[Rade Končar]]"''' je osnovana 7. studenog [[1942.]] godine u selu [[Sjeničak|Gornjem Sjeničaku]] kod [[Vrginmost|Vrginmosta]], [[Republika Hrvatska]].


Brigada je formirana od Prvog bataljona Hrvatske i Žumberačko-pokupskog odreda [[NOP|NOP-a]]. Od osnivanja pa do 11. prosinca 1942. godine zvala se 13. hrvatska brigada "[[Josip Kraš]]" kada je naredbom [[Glavni štab NOV i PO Hrvatske|Glavnog štaba NOV-a i PO-a Hrvatske]] proglašena proleterskom i dobila naziv "Rade Končar". Brigada je imala tri bataljona, četu za vezu i mitraljesku četu sa oko 600 [[partizani|boraca]]. Prvi Komadant brigade bio je [[Milan Žeželj]], a politički komesar [[Božo Spaček]].
Brigada je formirana od Prvog bataljona Hrvatske i Žumberačko-pokupskog odreda [[NOP|NOP-a]]. Od osnivanja pa do 11. prosinca 1942. godine zvala se 13. hrvatska brigada "[[Josip Kraš]]" kada je naredbom [[Glavni štab NOV i PO Hrvatske|Glavnog štaba NOV-a i PO-a Hrvatske]] proglašena proleterskom i dobila naziv "Rade Končar". Brigada je imala tri bataljona, četu za vezu i mitraljesku četu sa oko 600 [[partizani|boraca]]. Prvi komandant brigade bio je [[Milan Žeželj]], a politički komesar [[Božo Spaček]].


13. proleterska udarna brigada "Rade Končar" na svom ratnom putu prešla je oko 17.000 kilometara, a u njenim jedinicama borilo se više od 1.000 boraca. Učestvovala je u završnim operacijama oslobođenja Jugoslavije: oslobođenju [[Beograd]]a, u proboju [[Sremski front|Sremskog fronta]], oslobođenju [[Zagreb]]a i ratni put završila u [[Istra|Istri]]. Odlikovana je [[Orden narodnog heroja|Ordenom narodnog heroja Jugoslavije]], Ordenom narodnog oslobođenja, Ordenom partizanske zvijezde i Ordenom bratstva i jedinstva.
13. proleterska udarna brigada "Rade Končar" na svom ratnom putu prešla je oko 17.000 kilometara, a u njenim jedinicama borilo se više od 1.000 boraca. Sudjelovala je u završnim operacijama oslobođenja Jugoslavije: oslobođenju [[Beograd]]a, u proboju [[Srijemski front|Srijemskog fronta]], oslobođenju [[Zagreb]]a i ratni put završila u [[Istra|Istri]]. Odlikovana je [[Orden narodnog heroja|Ordenom narodnog heroja Jugoslavije]], Ordenom narodnog oslobođenja, Ordenom partizanske zvijezde i Ordenom bratstva i jedinstva.


Narodni heroji 13. proleterske brigade su [[Ante Banina]], [[Marijan Badel]], [[Rade Bulat]], [[Milan Žeželj]], [[Bogdan Mamula]] i [[Dušan Pekić]].
Narodni heroji 13. proleterske brigade su [[Ante Banina]], [[Marijan Badel]], [[Rade Bulat]], [[Milan Žeželj]], [[Bogdan Mamula]] i [[Dušan Pekić]].

Inačica od 24. studenoga 2014. u 17:20

Trinaesta proleterska udarna brigada "Rade Končar" je osnovana 7. studenog 1942. godine u selu Gornjem Sjeničaku kod Vrginmosta, Republika Hrvatska.

Brigada je formirana od Prvog bataljona Hrvatske i Žumberačko-pokupskog odreda NOP-a. Od osnivanja pa do 11. prosinca 1942. godine zvala se 13. hrvatska brigada "Josip Kraš" kada je naredbom Glavnog štaba NOV-a i PO-a Hrvatske proglašena proleterskom i dobila naziv "Rade Končar". Brigada je imala tri bataljona, četu za vezu i mitraljesku četu sa oko 600 boraca. Prvi komandant brigade bio je Milan Žeželj, a politički komesar Božo Spaček.

13. proleterska udarna brigada "Rade Končar" na svom ratnom putu prešla je oko 17.000 kilometara, a u njenim jedinicama borilo se više od 1.000 boraca. Sudjelovala je u završnim operacijama oslobođenja Jugoslavije: oslobođenju Beograda, u proboju Srijemskog fronta, oslobođenju Zagreba i ratni put završila u Istri. Odlikovana je Ordenom narodnog heroja Jugoslavije, Ordenom narodnog oslobođenja, Ordenom partizanske zvijezde i Ordenom bratstva i jedinstva.

Narodni heroji 13. proleterske brigade su Ante Banina, Marijan Badel, Rade Bulat, Milan Žeželj, Bogdan Mamula i Dušan Pekić.

Literatura

  • Vojna enciklopedija, Beograd 1975.
  • Mile Mrkalj: Sjeničak, kronika kordunaškog sela, Karlovac 1980.