Homeostaza: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
m uklonjena promjena suradnika 109.182.111.69 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Conquistador |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Homeostaza''' (grč. ὅμοιος = jednak, sličan; στάσις = stajanje, zastoj, zaustavljanje) označuje održavanje |
'''Homeostaza''' (grč. ὅμοιος = jednak, sličan; στάσις = stajanje, zastoj, zaustavljanje) označuje održavanje nekog biološkog sustava (npr. [[stanica]], organizam, proces itd.) i njegove unutarnje sredine u okviru fizioloških uvjeta.<ref>Enciklopedijski rječnik humanog i veterinarskog medicinskog nazivlja, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2006.</ref> Gotovo svi [[organ]]i i [[tkivo|tkiva]] u tijelu obavljaju funkcije koje pridonose održivanju ovih stalnih uvjeta. Iz [[pluća]] npr. dolazi [[kisik]] u onoj količini koja je potrebna stanicama, [[bubrezi]] održavaju stalnu koncentraciju [[elektroliti|elektrolita]], [[crijeva]] pribavljaju hranjive tvari. Svaki organ ili tkivo pridonosi homeostazi. |
||
== Izvori == |
== Izvori == |
||
Inačica od 6. prosinca 2014. u 17:41
Homeostaza (grč. ὅμοιος = jednak, sličan; στάσις = stajanje, zastoj, zaustavljanje) označuje održavanje nekog biološkog sustava (npr. stanica, organizam, proces itd.) i njegove unutarnje sredine u okviru fizioloških uvjeta.[1] Gotovo svi organi i tkiva u tijelu obavljaju funkcije koje pridonose održivanju ovih stalnih uvjeta. Iz pluća npr. dolazi kisik u onoj količini koja je potrebna stanicama, bubrezi održavaju stalnu koncentraciju elektrolita, crijeva pribavljaju hranjive tvari. Svaki organ ili tkivo pridonosi homeostazi.
Izvori
- ↑ Enciklopedijski rječnik humanog i veterinarskog medicinskog nazivlja, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2006.
Nedovršeni članak Homeostaza koji govori o biologiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.