Zaostrog: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 28: | Redak 28: | ||
Mjestom s 372 stanovnika (2001.) i danas dominira, više od pola milenija stari [[franjevci|franjevački]] [[franjevački samostan sv. Marije u Zaostrogu|samostan sv. Marije]] s visokim zvonikom. Posjetiteljima je u samostanu otvoren [[muzej]], [[etnologija|etnološka]] zbirka, [[galerija]] i velika knjižnica s preko 30.000 naslova, značajnim dijelom iz starije hrvatske književnosti. |
Mjestom s 372 stanovnika (2001.) i danas dominira, više od pola milenija stari [[franjevci|franjevački]] [[franjevački samostan sv. Marije u Zaostrogu|samostan sv. Marije]] s visokim zvonikom. Posjetiteljima je u samostanu otvoren [[muzej]], [[etnologija|etnološka]] zbirka, [[galerija]] i velika knjižnica s preko 30.000 naslova, značajnim dijelom iz starije hrvatske književnosti. |
||
[[Datoteka:Nadgrobni_spomenik_Andriji_Kačiću_Miošiću.jpg|mini|lijevo|200px|Nadgrobna ploča Andriji Kačiću Miošiću unutar Crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije u sklopu franjevačkog samostana Sv. Marije u Zaostrogu]] |
|||
Tu je dio svog stvaralačkog života proveo, možda najistaknutiji hrvatski pučki pjesnik, fra [[Andrija Kačić Miošić]], poznat i omiljen u puku kao "Starac Milovan", kao i njegovo najveće djelo "Razgovor ugodni naroda slovinskog". U samostanu, iza samog praga glavnog ulaza župne crkve "Uznesenja Marijina", iznad kojeg stoji kamena ploča isklesana povijesnim pismom, [[hrvatska ćirilica|hrvatskom ćirilicom]], nalazi se također i fra Andrijin grob s posvetom; |
Tu je dio svog stvaralačkog života proveo, možda najistaknutiji hrvatski pučki pjesnik, fra [[Andrija Kačić Miošić]], poznat i omiljen u puku kao "Starac Milovan", kao i njegovo najveće djelo "Razgovor ugodni naroda slovinskog". U samostanu, iza samog praga glavnog ulaza župne crkve "Uznesenja Marijina", iznad kojeg stoji kamena ploča isklesana povijesnim pismom, [[hrvatska ćirilica|hrvatskom ćirilicom]], nalazi se također i fra Andrijin grob s posvetom; |
||
{| class="toccolours" style="width: 250px; margin: 0 0 1em 1em; float:center; text-align:center;" |
{| class="toccolours" style="width: 250px; margin: 0 0 1em 1em; float:center; text-align:center;" |
||
|'''POKOJ TEBI STARČE MILOVANE!<br>KOJI RODU PISMARICU DADE<br>S KORABLJICOM DA MU VIDA JADE<br>DOK MU ZORA BOLJEG DANA SVANE<br>HLADNU PLOČU ŠTO TI KOSTI SKRIVA<br>HARAN NAROD POBOŽNO CELIVA<br>+<br>1760.''' |
|||
|'''Pokoj tebi Starče Milovane,<br>koji rodu pismaricu dade,<br>s korabljicom da mu vida jade,<br>dok mu zora boljeg dana svane"...''' |
|||
|} |
|} |
||
Inačica od 13. prosinca 2014. u 17:05
Zaostrog | |
---|---|
Država | Hrvatska |
Županija | Splitsko-dalmatinska županija |
Općina/grad | Gradac |
Najbliži veći grad | Makarska, Ploče |
Površina[1] | 16,4 km2 |
Koordinate | 43°08′35″N 17°16′55″E / 43.143°N 17.282°E |
Stanovništvo[2] (2021.) | |
Ukupno | 220 |
– gustoća | 13 st./km2 |
Poštanski broj | 21334 Zaostrog |
Pozivni broj | +385 (0)21 |
Autooznaka | MA |
Zaostrog na zemljovidu Hrvatske |
Zaostrog, selo i pristanište u južnom dijelu Makarskog primorja. U sastavu je općine Gradac.
Naselje Zaostrog se razvuklo u prirodnoj i prostranoj zavali, okruženo visokim i strmim obroncima planinskog masiva Biokovo - Rilić. Južni obronci Rilića s vrhom Šapašnik, 920 m, okružuju ga i štite sa sjevera, Viter 770 m, s istoka, a blaga zelena Plana 260 m, sa zapada. Bijelo žalo zelene i široke zaostroške vale oplakuje Jadransko more, koje se kroz Velika Vrata razlilo duboko u Neretvanski kanal sve do stonskih bistrina.
Znamenitosti
Mjestom s 372 stanovnika (2001.) i danas dominira, više od pola milenija stari franjevački samostan sv. Marije s visokim zvonikom. Posjetiteljima je u samostanu otvoren muzej, etnološka zbirka, galerija i velika knjižnica s preko 30.000 naslova, značajnim dijelom iz starije hrvatske književnosti.
Tu je dio svog stvaralačkog života proveo, možda najistaknutiji hrvatski pučki pjesnik, fra Andrija Kačić Miošić, poznat i omiljen u puku kao "Starac Milovan", kao i njegovo najveće djelo "Razgovor ugodni naroda slovinskog". U samostanu, iza samog praga glavnog ulaza župne crkve "Uznesenja Marijina", iznad kojeg stoji kamena ploča isklesana povijesnim pismom, hrvatskom ćirilicom, nalazi se također i fra Andrijin grob s posvetom;
POKOJ TEBI STARČE MILOVANE! KOJI RODU PISMARICU DADE S KORABLJICOM DA MU VIDA JADE DOK MU ZORA BOLJEG DANA SVANE HLADNU PLOČU ŠTO TI KOSTI SKRIVA HARAN NAROD POBOŽNO CELIVA + 1760. |
Povijest
Prema zapisima bizantskog cara Konstantina Porfirogeneta, tvrđa Ostrog pod Viterom po kojoj je Zaostrog kasnije dobio ime (za-Ostrog), bila je glavni grad i utvrda tadašnje hrvatske države Paganije, koju su osnovali Neretvani.
Na vrhuncu svoje moći (IX i X st.), Paganija se prostirala od rijeke Cetine sa zapada, do rijeke Neretve na istok. Sjeverna granica se protezala visovima Ljubuše, Vrana i Čvrsnice, a pripadali su joj još poluotok Pelješac, te otoci Brač, Hvar, Korčula i Mljet s juga. Postoji zanimljivost koja se prenosi generacijama, da je za lijepa dana tadašnji poglavar Paganije s Vitera nad Ostrogom, pogledom mogao obuhvatiti gotovo sve krajnije točke svog državnog posjeda, što je ujedno izazov planinarima i slobodnim penjačima.
U prvim godinama prošlog stoljeća, Austro-Ugarska Monarhija, čiji je sastavni dio tada bila i Dalmacija, izgradila je mul (pristanište) i regulirala seosku bujicu. Iako je za razliku od bujice, zaostroški mul teško stradao u potresu 1962. godine, oba objekta imaju povijesno-spomeničku vrijednost.
Zaostrog je 1935. imao 700 stanovnika dok je 200 bilo iseljeno u inozemstvo.[3]
Gospodarstvo
Žitelji Zaostroga danas uglavnom žive od iznajmljivanja soba i apartmana, za vrijeme kratkih turističkih sezona, kao i od malo poljodjelstva i ribarstva. Unatoč velikim turističkim gužvama za vrijeme ljetnih sezona, mjesto se ne može pohvaliti standardiziranom ponudom kao ni s visokom kvalitetom ugostiteljskih, te popratnih usluga i sadržaja, pa u budućnosti ima ogroman prostor za napredak.
Zaostrog bi, obzirom na gotovo idealan geografski položaj i bogato povijesno naslijeđe, s osmišljenim i uređenim javnim površinama, strogo urbaniziranom i ograničenom izgradnjom i razvojem imao perspektivu kao zvučnije turističko odredište. Tim više, jer je za razliku od nekih drugih priobalnih mjesta, prilično sačuvan od ružne betonizacije i mastodontskih apartmanskih građevina.
Bilješke
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ Politika, br. 9.747 od četvrtka 11. srpnja 1935., str. 8
|