Baranja: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
→‎'''Naselja u Baranji''': Podolje, Baranja|
m
Redak 2: Redak 2:
[[Slika:Baranja.png|thumb|Osječko-baranjska županija]]
[[Slika:Baranja.png|thumb|Osječko-baranjska županija]]


=='''Općenito o Baranji'''==
== Općenito o Baranji ==
Izdvojena zemljopisna cjelina istočnohrvatske ravnice. [[Dunav]] i [[Drava]] tvore među prema [[Bačka|Bačkoj]] i [[Slavonija|Slavoniji]], a državna granica prema [[Mađarska|Mađarskoj]] povučena je kroz ravničarski kraj bez reljefne ili hidrografske prepreke. Taj prostor dio je šire, povijesne [[Baranja, županija|županije Baranje]]. Najstarija naselja spominju se već u XII. stoljeću ([[Branjin Vrh]]); ostala su zasnovana tijekom XIII. i XIV. stoljeća. Do podjele županije Baranje došlo je [[Trijanonski mir|Trijanonskim mirom]] 1920. godine. Manji, tada jugoslavenski, a sada hrvatski dio Baranje obuhvaća 1147 kvadratnih kilometara, dok mađarski dio obuhvaća 4541 kvadratni kilometar.
Izdvojena zemljopisna cjelina istočnohrvatske ravnice. [[Dunav]] i [[Drava]] tvore među prema [[Bačka|Bačkoj]] i [[Slavonija|Slavoniji]], a državna granica prema [[Mađarska|Mađarskoj]] povučena je kroz ravničarski kraj bez reljefne ili hidrografske prepreke. Taj prostor dio je šire, povijesne [[Baranja, županija|županije Baranje]]. Najstarija naselja spominju se već u XII. stoljeću ([[Branjin Vrh]]); ostala su zasnovana tijekom XIII. i XIV. stoljeća. Do podjele županije Baranje došlo je [[Trijanonski mir|Trijanonskim mirom]] 1920. godine. Manji, tada jugoslavenski, a sada hrvatski dio Baranje obuhvaća 1147 kvadratnih kilometara, dok mađarski dio obuhvaća 4541 kvadratni kilometar.


Redak 8: Redak 8:
željeznička i cestovna prometnica [[Beli Manastir]]-[[Osijek]]. Izgradnja cestovnog mosta kod [[Batina|Batine]] (1974) pridonijela je boljem povezivanju sa susjednom Bačkom, a izgradnja cestovnog mosta kod [[Belišće|Belišća]] boljem povezivanju sa [[Slavonija|Slavonijom]]. Veza s [[Mađarska|Mađarskom]] ostvaruje se preko graničnog prijelaza [[Duboševica]]-[[Udvar]] (ranije: [[Kneževo]]-Udvar) cestom [[Beli Manastir]]-[[Mohač]] (od 0-24 sata) ili preko graničnog prijelaza [[Baranjsko Petrovo Selo]]-[[Beremend]] (7-19 sati) ili željezničkom prugom [[Beli Manastir]]-Mađarboja ([[Magyarbóly]]). Administrativno Baranja danas pripada [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjskoj županiji]], dok je za vrijeme [[Jugoslavija|Jugoslavije]] pripadala regiji zvanoj [[Slavonija i Baranja]], odn. [[Zajednica općina Osijek]].
željeznička i cestovna prometnica [[Beli Manastir]]-[[Osijek]]. Izgradnja cestovnog mosta kod [[Batina|Batine]] (1974) pridonijela je boljem povezivanju sa susjednom Bačkom, a izgradnja cestovnog mosta kod [[Belišće|Belišća]] boljem povezivanju sa [[Slavonija|Slavonijom]]. Veza s [[Mađarska|Mađarskom]] ostvaruje se preko graničnog prijelaza [[Duboševica]]-[[Udvar]] (ranije: [[Kneževo]]-Udvar) cestom [[Beli Manastir]]-[[Mohač]] (od 0-24 sata) ili preko graničnog prijelaza [[Baranjsko Petrovo Selo]]-[[Beremend]] (7-19 sati) ili željezničkom prugom [[Beli Manastir]]-Mađarboja ([[Magyarbóly]]). Administrativno Baranja danas pripada [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjskoj županiji]], dok je za vrijeme [[Jugoslavija|Jugoslavije]] pripadala regiji zvanoj [[Slavonija i Baranja]], odn. [[Zajednica općina Osijek]].


=='''Prirodnozemljopisne osobine Baranje'''==
== Prirodnozemljopisne osobine Baranje ==


Baranja je pretežno nizinski kraj (najviši vrh '''Kamenjak''' ima 243 m, na [[Bansko brdo|Banskom brdu]]) s vrlo mladim reljefom. U sastavu i građi prevladavaju holocenski i pleistocenski sedimenti (les i lesolike naslage, pijesci i dr.). Ističu se ove morfološke cjeline: mlađe naplavne ravni, starija holocenska terasa [[Drava|Drave]], mlađa i starija virmska terasa Drave, mlađa virmska terasa [[Dunav|Dunava]], lesne zaravni i '''Bansko brdo'''. Vrlo vlažne naplavne ravni (osobito u području [[Kopački rit|Kopačkog rita]]) zauzimaju 63 % područja Baranje. Ocjedita područja (riječne terase i lesne zaravni) najpogodnija su za naseljavanje i poljodjelstvo (černozjomi i smeđe tlo). Problemi poplavnih područja Drave, Dunava i [[Karašica (Baranja)|Karašice]] rješavaju se već gotovo stoljeće i pol. Do sada je u Baranji meliorirano oko 100.000 ha. Izgrađeno je oko 135 km nasipa i preko 1000 km kanala, a radi lakše plovidbe presječeni su i neki meandri Dunava i Drave. Najznačajniji vodeni tok je Dunav, koji je plovan čitave godine.
Baranja je pretežno nizinski kraj (najviši vrh '''Kamenjak''' ima 243 m, na [[Bansko brdo|Banskom brdu]]) s vrlo mladim reljefom. U sastavu i građi prevladavaju holocenski i pleistocenski sedimenti (les i lesolike naslage, pijesci i dr.). Ističu se ove morfološke cjeline: mlađe naplavne ravni, starija holocenska terasa [[Drava|Drave]], mlađa i starija virmska terasa Drave, mlađa virmska terasa [[Dunav|Dunava]], lesne zaravni i '''Bansko brdo'''. Vrlo vlažne naplavne ravni (osobito u području [[Kopački rit|Kopačkog rita]]) zauzimaju 63 % područja Baranje. Ocjedita područja (riječne terase i lesne zaravni) najpogodnija su za naseljavanje i poljodjelstvo (černozjomi i smeđe tlo). Problemi poplavnih područja Drave, Dunava i [[Karašica (Baranja)|Karašice]] rješavaju se već gotovo stoljeće i pol. Do sada je u Baranji meliorirano oko 100.000 ha. Izgrađeno je oko 135 km nasipa i preko 1000 km kanala, a radi lakše plovidbe presječeni su i neki meandri Dunava i Drave. Najznačajniji vodeni tok je Dunav, koji je plovan čitave godine.
Redak 16: Redak 16:
Od nekadašnjeg prirodnog vegetacijskog pokrova (hrastove šume i dr.) samo su u naplavnim ravnima mjestimično još sačuvani veći kompleksi hrasta lužnjaka, vrbe i johe. Osnovna vegetacija Kopačkog rita jest šaš, trstika i sl. Viši, ocjediti dijelovi terasa, zaravni i Banskog brda pretvoreni su u otvorene agrarne prostore. Manje površine pod šumom sekundarnog su podrijetla.
Od nekadašnjeg prirodnog vegetacijskog pokrova (hrastove šume i dr.) samo su u naplavnim ravnima mjestimično još sačuvani veći kompleksi hrasta lužnjaka, vrbe i johe. Osnovna vegetacija Kopačkog rita jest šaš, trstika i sl. Viši, ocjediti dijelovi terasa, zaravni i Banskog brda pretvoreni su u otvorene agrarne prostore. Manje površine pod šumom sekundarnog su podrijetla.


=='''Stanovništvo Baranje'''==
== Stanovništvo Baranje ==


Najstariji su tragovi o naseljenosti Baranje iz neolitika. Kad su došli [[Mađari]] (potkraj IX. st.), oni su uglavnom asimilirali Slavene. Srednjovjekovna Baranja bila je gusto naseljena. U tursko doba (1526.-1687.) naseljavaju se u Baranji [http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A1%D1%80%D0%B1%D0%B8 Srbi]. Kad su se Turci poslije oslobođenja povukli, opustjelu Baranju naseljavaju [[Hrvati]] ([[Šokci]]) iz okolice [[Srebrenica|Srebrenice]] u Bosni (1689-1713), a za seobe '''Crnojevića''' ([[Čarnojević|Čarnojevića]]) doseljava se i mnogo Srba. Od 1720. naseljavaju se [[Nijemci]], ponajviše iz Austrije, Porajnja i Bavarske. Mađari su se zadržali uz Dunav i na [[Bansko brdo|Banskom brdu]].
Najstariji su tragovi o naseljenosti Baranje iz [[neolitik]]a. Kad su došli [[Mađari]] (potkraj IX. st.), oni su uglavnom asimilirali Slavene. Srednjovjekovna Baranja bila je gusto naseljena. U tursko doba (1526.-1687.) naseljavaju se u Baranji [[Srbi]]. Kad su se Turci poslije oslobođenja povukli, opustjelu Baranju naseljavaju [[Hrvati]] ([[Šokci]]) iz okolice [[Srebrenica|Srebrenice]] u Bosni (1689-1713), a za seobe '''Crnojevića''' ([[Čarnojević|Čarnojevića]]) doseljava se i mnogo Srba. Od 1720. naseljavaju se [[Nijemci]], ponajviše iz Austrije, Porajnja i Bavarske. Mađari su se zadržali uz Dunav i na [[Bansko brdo|Banskom brdu]].


Prema podatcima iz 1720. godine Baranja je imala 6900 stanovnika. Otada, osim u razdoblju I. svjetskog rata i 1948.-1953. kada se (zbog ratnih stradanja i iseljavanja Nijemaca) stanovništvo prorijedilo, ono je stalno u porastu.
Prema podatcima iz 1720. godine Baranja je imala 6900 stanovnika. Otada, osim u razdoblju I. svjetskog rata i 1948.-1953. kada se (zbog ratnih stradanja i iseljavanja Nijemaca) stanovništvo prorijedilo, ono je stalno u porastu.


U Baranji je složena nacionalna struktura. Baranju su potkraj II. svjetskog rata napustili Nijemci, a kolonizirali 1945.-48. Hrvati i Srbi iz Hrvatskog zagorja, Međimurja, Banije i Dalmacije. ''(jn)''
U Baranji je složena nacionalna struktura. Baranju su potkraj II. svjetskog rata napustili Nijemci, a kolonizirali 1945.-48. Hrvati i Srbi iz Hrvatskog zagorja, Međimurja, Banovine i Dalmacije. ''(jn)''


----
----
Redak 28: Redak 28:
*''"Enciklopedija Jugoslavije"'' (1 A-Biz), JLZ, Zagreb, 1980.
*''"Enciklopedija Jugoslavije"'' (1 A-Biz), JLZ, Zagreb, 1980.


=='''Naselja u Baranji'''==
== Naselja u Baranji ==


Abecedni popis svih naseljenih mjesta u '''Baranji''' (bez obzira imaju li status samostalnog naselja ili ne i da li još uvijek postoje), uključujući pustare i salaše
Abecedni popis svih naseljenih mjesta u '''Baranji''' (bez obzira imaju li status samostalnog naselja ili ne i da li još uvijek postoje), uključujući pustare i salaše

Inačica od 21. studenoga 2006. u 12:27

Predložak:Baranjski leksikon

Datoteka:Baranja.png
Osječko-baranjska županija

Općenito o Baranji

Izdvojena zemljopisna cjelina istočnohrvatske ravnice. Dunav i Drava tvore među prema Bačkoj i Slavoniji, a državna granica prema Mađarskoj povučena je kroz ravničarski kraj bez reljefne ili hidrografske prepreke. Taj prostor dio je šire, povijesne županije Baranje. Najstarija naselja spominju se već u XII. stoljeću (Branjin Vrh); ostala su zasnovana tijekom XIII. i XIV. stoljeća. Do podjele županije Baranje došlo je Trijanonskim mirom 1920. godine. Manji, tada jugoslavenski, a sada hrvatski dio Baranje obuhvaća 1147 kvadratnih kilometara, dok mađarski dio obuhvaća 4541 kvadratni kilometar.

Glavna veza Baranje s ostalim područjima Hrvatske jeste željeznička i cestovna prometnica Beli Manastir-Osijek. Izgradnja cestovnog mosta kod Batine (1974) pridonijela je boljem povezivanju sa susjednom Bačkom, a izgradnja cestovnog mosta kod Belišća boljem povezivanju sa Slavonijom. Veza s Mađarskom ostvaruje se preko graničnog prijelaza Duboševica-Udvar (ranije: Kneževo-Udvar) cestom Beli Manastir-Mohač (od 0-24 sata) ili preko graničnog prijelaza Baranjsko Petrovo Selo-Beremend (7-19 sati) ili željezničkom prugom Beli Manastir-Mađarboja (Magyarbóly). Administrativno Baranja danas pripada Osječko-baranjskoj županiji, dok je za vrijeme Jugoslavije pripadala regiji zvanoj Slavonija i Baranja, odn. Zajednica općina Osijek.

Prirodnozemljopisne osobine Baranje

Baranja je pretežno nizinski kraj (najviši vrh Kamenjak ima 243 m, na Banskom brdu) s vrlo mladim reljefom. U sastavu i građi prevladavaju holocenski i pleistocenski sedimenti (les i lesolike naslage, pijesci i dr.). Ističu se ove morfološke cjeline: mlađe naplavne ravni, starija holocenska terasa Drave, mlađa i starija virmska terasa Drave, mlađa virmska terasa Dunava, lesne zaravni i Bansko brdo. Vrlo vlažne naplavne ravni (osobito u području Kopačkog rita) zauzimaju 63 % područja Baranje. Ocjedita područja (riječne terase i lesne zaravni) najpogodnija su za naseljavanje i poljodjelstvo (černozjomi i smeđe tlo). Problemi poplavnih područja Drave, Dunava i Karašice rješavaju se već gotovo stoljeće i pol. Do sada je u Baranji meliorirano oko 100.000 ha. Izgrađeno je oko 135 km nasipa i preko 1000 km kanala, a radi lakše plovidbe presječeni su i neki meandri Dunava i Drave. Najznačajniji vodeni tok je Dunav, koji je plovan čitave godine.

Baranja ima umjereno kontinentalnu klimu. Po prosječnoj godišnjoj količini oborina (642 mm) ubraja se među najsuše dijelove Hrvatske. Prosječna je godišnja temperatura 10,7 °C. Na području Baranje najčešće puše sjeverozapadni vjetar.

Od nekadašnjeg prirodnog vegetacijskog pokrova (hrastove šume i dr.) samo su u naplavnim ravnima mjestimično još sačuvani veći kompleksi hrasta lužnjaka, vrbe i johe. Osnovna vegetacija Kopačkog rita jest šaš, trstika i sl. Viši, ocjediti dijelovi terasa, zaravni i Banskog brda pretvoreni su u otvorene agrarne prostore. Manje površine pod šumom sekundarnog su podrijetla.

Stanovništvo Baranje

Najstariji su tragovi o naseljenosti Baranje iz neolitika. Kad su došli Mađari (potkraj IX. st.), oni su uglavnom asimilirali Slavene. Srednjovjekovna Baranja bila je gusto naseljena. U tursko doba (1526.-1687.) naseljavaju se u Baranji Srbi. Kad su se Turci poslije oslobođenja povukli, opustjelu Baranju naseljavaju Hrvati (Šokci) iz okolice Srebrenice u Bosni (1689-1713), a za seobe Crnojevića (Čarnojevića) doseljava se i mnogo Srba. Od 1720. naseljavaju se Nijemci, ponajviše iz Austrije, Porajnja i Bavarske. Mađari su se zadržali uz Dunav i na Banskom brdu.

Prema podatcima iz 1720. godine Baranja je imala 6900 stanovnika. Otada, osim u razdoblju I. svjetskog rata i 1948.-1953. kada se (zbog ratnih stradanja i iseljavanja Nijemaca) stanovništvo prorijedilo, ono je stalno u porastu.

U Baranji je složena nacionalna struktura. Baranju su potkraj II. svjetskog rata napustili Nijemci, a kolonizirali 1945.-48. Hrvati i Srbi iz Hrvatskog zagorja, Međimurja, Banovine i Dalmacije. (jn)

Izvor:

  • "Enciklopedija Jugoslavije" (1 A-Biz), JLZ, Zagreb, 1980.

Naselja u Baranji

Abecedni popis svih naseljenih mjesta u Baranji (bez obzira imaju li status samostalnog naselja ili ne i da li još uvijek postoje), uključujući pustare i salaše

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Baranja&oldid=442744"