Marijinski teatr: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 9. siječnja 2015. u 02:10

Marijinski teatar je poznati teatar naročito opere i baleta iz Sankt Petersburga u Rusiji.

Otvoren je 1860. godine i ubrzo je postao najvažnije operno i baletno kazalište u Rusiji. Mnoge velike opere i baleti 19. stoljeća, prvi su put praizvedene u Marijinskom teatru, uključujući i najveća scenska djela Čajkovskog, Musorgskoga i Rimski-Korsakova. Prva baletna skupina, koja je nastupila u St. Petersburgu, bili su talijanski plesači u ranom 18. stoljeću. Katarina Velika željela je uspostaviti rusko kazalište. Prva zgrada kazališta izgradila se 1783. godine. To je bio Boljšoj kameni teatar. Poslije je Marijinski teatar postao glavno petrogradsko kazalište 1886. godine. Tada se poboljšao i repertoar, makar je i prije bio kvalitetan s npr. praizvedbom baleta Orašar. Mnoga su scenska djela poznatih ruskih skladatelja praizvedena u Marijinskom teatru, primjerice opere Boris Godunov Musorskoga, Zlatni pjetlić Rimski-Korsakova, Pikova dama od Čajkovskoga, te baleti Romeo i Julija i Pepeljuga Prokofjeva i Spartak Hačarturjana.

Kazalište je dobilo ime po carici Mariji Aleksandrovnoj, supruzi cara Aleksandra II. U glavnoj dvorani nalazi se bista carice. Kazalište je promijenilo ime nekoliko puta tijekom svoje povijesti, zbog različitih političkih režima, koji su bili na vlasti.

Kazališna zgrada obično se i sama naziva Marijinski teatar. Skupine, koje u njemu djeluju imaju naziv Kirov (npr. Kirov balet), koje je dodano tijekom sovjetskog razdoblja u čast ubijenog vođe Komunističke partije Lenjingrada, Sergeja Kirova (1886. - 1934.)

U Marijinskom teatru djelovali su mnogi veliki umjetnici kao što su: Matilda Kšesinskaja, Olga Preobraženska, Ana Pavlova, Tamara Karsavina, Vaclav Nižinski, Marina Semjonova, George Balanchine, Galina Uljanova, Rudolf Nurejev, Natalija Makarova, Mihail Barišnjikov, Irina Kolpakova, Galina Mezenceva, Altinaj Ašilmuratova, a u novije vrijeme: Uljana Lopatkina, Dijana Višnjova i Svetlana Zaharova.

Jurij Temirkanov bio je intendant od 1976. do 1988. Dao je izvesti mnoge moderne i klasične opere. Od 1988., Valerij Gergijev donio je još veću slavu ovom kazalištu. Povezao se s mnogim velikim svjetskim opernim kućama, kao što su: Royal Opera House, Covent Garden, Metropolitan Opera, Opera Bastille, La Scala, La Fenice i dr.

Galerija

Svečani zastor do 1914.
Unutrašnjost
Balet iz 1890.
Jedna od najpoznatijih balerina Ana Pavlova

@@ Redak 2: / Redak 2: @@
 '''Marijinski teatar''' je poznati [[teatar]] naročito [[opera|opere]] i [[balet]]a iz [[Sankt Petersburg]]a u [[Rusija|Rusiji]].
-Otvoren je [[1860]]. godine i ubrzo je postao najvažnije operno i baletno kazalište u Rusiji. Mnoge velike opere i baleti 19. stoljeća, prvi su put praizvedene u Marijinskom teatru, uključujući i najveća scenska djela [[Čajkovski|Čajkovskog]], [[Musorgski|Musorgskoga]] i [[Rimski-Korsakov]]a. Prva baletna skupina, koja je nastupila u St. Petersburgu, bili su [[Talijani|talijanski]] plesači u ranom 18. stoljeću. [[Katarina Velika]] željela je uspostaviti rusko kazalište. Prva zgrada kazališta izgradila se [[1783]]. godine. To je bio [[Boljšoj kameni teatar]]. Poslije je Marijinski teatar postao glavno petrogradsko kazalište [[1886]]. godine. Tada se poboljšao i repertoar, makar je i prije bio kvalitetan s npr. praizvedbom baleta [[Orašar]]. Mnoga su scenska djela poznatih ruskih [[skladatelj]]a praizvedena u Marijinskom teatru, primjerice opere ''[[Boris Godunov (opera)|Boris Godunov]]'' Musorskoga, ''[[Zlatni pjetlić]]'' Rimski-Korsakova, ''[[Pikova dama]]'' od Čajkovskoga, te baleti ''[[Romeo i Julija (Prokofjev)|Romeo i Julija]]'' i ''[[Pepeljuga (Prokofjev)|Pepeljuga]]'' [[Sergej Prokofjev|Prokofjeva]] i ''[[Spartak (Hačaturjan)|Spartak]]'' [[Aram Hačaturjan|Hačarturjana]].
+Otvoren je [[1860]]. godine i ubrzo je postao najvažnije operno i baletno kazalište u Rusiji. Mnoge velike opere i baleti 19. stoljeća, prvi su put praizvedene u Marijinskom teatru, uključujući i najveća scenska djela [[Čajkovski|Čajkovskog]], [[Musorgski|Musorgskoga]] i [[Rimski-Korsakov]]a. Prva baletna skupina, koja je nastupila u St. Petersburgu, bili su [[Talijani|talijanski]] plesači u ranom 18. stoljeću. [[Katarina Velika]] željela je uspostaviti rusko kazalište. Prva zgrada kazališta izgradila se [[1783]]. godine. To je bio [[Boljšoj kameni teatar]]. Poslije je Marijinski teatar postao glavno petrogradsko kazalište [[1886]]. godine. Tada se poboljšao i repertoar, makar je i prije bio kvalitetan s npr. praizvedbom baleta ''[[Orašar]]''. Mnoga su scenska djela poznatih ruskih [[skladatelj]]a praizvedena u Marijinskom teatru, primjerice opere ''[[Boris Godunov (opera)|Boris Godunov]]'' Musorskoga, ''[[Zlatni pjetlić]]'' Rimski-Korsakova, ''[[Pikova dama]]'' od Čajkovskoga, te baleti ''[[Romeo i Julija (Prokofjev)|Romeo i Julija]]'' i ''[[Pepeljuga (Prokofjev)|Pepeljuga]]'' [[Sergej Prokofjev|Prokofjeva]] i ''[[Spartak (Hačaturjan)|Spartak]]'' [[Aram Hačaturjan|Hačarturjana]].
 [[Kazalište]] je dobilo ime po carici [[Mariji Aleksandrovna|Mariji Aleksandrovnoj]], supruzi cara [[Aleksandar II., ruski car|Aleksandra II.]] U glavnoj dvorani nalazi se bista carice. Kazalište je promijenilo ime nekoliko puta tijekom svoje [[povijest]]i, zbog različitih političkih režima, koji su bili na vlasti.