Hrvatsko iseljeništvo: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 3: | Redak 3: | ||
'''Hrvatska dijaspora''' ili '''hrvatsko iseljeništvo''' u najširem smislu označava pripadnike [[Hrvati|hrvatskoga]] [[narod]]a koji žive izvan granica [[Hrvatska|Hrvatske]] ili područja gdje predstavljaju konstitutivni narod ([[Bosna i Hercegovina|BiH]]) ili autohtonu manjinu. Skoro 4 milijuna Hrvata živi izvan granica Republike Hrvatske<ref>[http://www.hrvatiizvanrh.hr/hr/hmiu/dobro-dosli-na-stranice-drzavnog-ureda-za-hrvate-izvan-republike-hrvatske/43 ''Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske''].</ref> |
'''Hrvatska dijaspora''' ili '''hrvatsko iseljeništvo''' u najširem smislu označava pripadnike [[Hrvati|hrvatskoga]] [[narod]]a koji žive izvan granica [[Hrvatska|Hrvatske]] ili područja gdje predstavljaju konstitutivni narod ([[Bosna i Hercegovina|BiH]]) ili autohtonu manjinu. Skoro 4 milijuna Hrvata živi izvan granica Republike Hrvatske<ref>[http://www.hrvatiizvanrh.hr/hr/hmiu/dobro-dosli-na-stranice-drzavnog-ureda-za-hrvate-izvan-republike-hrvatske/43 ''Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske''].</ref> |
||
Velika iseljivanja Hrvata počela su još u 15. |
Velika iseljivanja Hrvata počela su još u 15. stoljeću širenjem osmanskoga carstva. Posljedica tih iseljivanja današnje su hrvatske nacionalne manjine u Austriji, Mađarskoj, Slovačkoj i Italiji. |
||
U drugoj polovici 19. |
U drugoj polovici 19. stoljeća i osobito na prijelazu u 20. stoljeće Hrvati se masovno iseljuju u Sjevernu i Južnu Ameriku, Australiju, Novi Zeland i Južnoafričku Republiku. |
||
Značajno raseljavanje Hrvata razne zemlje [[Zapadni svijet|zapadnog svijeta]] zabilježen je krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina |
Značajno raseljavanje Hrvata u razne zemlje [[Zapadni svijet|zapadnog svijeta]] zabilježen je krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina prošloga stoljeća kada je nekoliko stotina tisuća [[Hrvat]]a u potrazi za boljim [[životni standard|životnim uvjetima]] ili zbog neslaganja s [[Real-socijalizam|realsocijalističkim]] [[režim]]om kao [[disident]]i napustili svoju [[domovina|domovinu]]. |
||
[[Datoteka:Die Auswanderer von Ljiubica Matulec.jpg|mini|Spomenik hrvatskim iseljenicima u [[Hamburg|Hamburškoj]] luci.]] |
[[Datoteka:Die Auswanderer von Ljiubica Matulec.jpg|mini|Spomenik hrvatskim iseljenicima u [[Hamburg|Hamburškoj]] luci.]] |
||
Redak 15: | Redak 15: | ||
Prema podatcima [[Svjetska Banka|Svjetske Banke]] godišnje doznake iseljenika iznose oko 1,5 Milijarde [[Američki dolar|Američkih dolara]].<ref>[http://siteresources.worldbank.org/INTPROSPECTS/Resources/334934-1199807908806/Croatia.pdf ''Worldbank''].</ref> i niz godina pridonose između 2,5 i 3 posto hrvatskom [[BDP]]-u.<ref>[http://www.poslovni.hr/mobile/hrvatska/i-u-krizi-gastarbajteri-kuci-poslali-vise-od-milijardu-eura-153415 ''poslovni.hr''].</ref> |
Prema podatcima [[Svjetska Banka|Svjetske Banke]] godišnje doznake iseljenika iznose oko 1,5 Milijarde [[Američki dolar|Američkih dolara]].<ref>[http://siteresources.worldbank.org/INTPROSPECTS/Resources/334934-1199807908806/Croatia.pdf ''Worldbank''].</ref> i niz godina pridonose između 2,5 i 3 posto hrvatskom [[BDP]]-u.<ref>[http://www.poslovni.hr/mobile/hrvatska/i-u-krizi-gastarbajteri-kuci-poslali-vise-od-milijardu-eura-153415 ''poslovni.hr''].</ref> |
||
Uz transfere koje su registrirale središnje nacionalne banke, treba uračunati gotovinu koju iseljenici sami donose za vrijeme posjeta domovini. Procjenjuje se da je iseljeništvo od 1991. 2011 poslalo u Hrvatsku oko 100 milijardi eura. |
Uz transfere koje su registrirale središnje nacionalne banke, treba uračunati gotovinu koju iseljenici sami donose za vrijeme posjeta domovini. Procjenjuje se da je iseljeništvo od 1991. 2011 poslalo u Hrvatsku oko 100 milijardi eura.<ref>[http://www.cwc-hsk.de/hr/projekti/hsknj-istrazuje-doprinos-iseljenistva-iseljenicke-doznake-u-hrvatskoj-dosegle-100-milijardi ''Hrvatski svjetski kongres u Njemačkoj''].</ref> |
||
Veličina i značaj hrvatskog iseljeništva u monetarnom, gospodarstvenom, političkom, kulturnom i lobističkom pogledu je velik. Tijekom [[Velikosrpska agresija na Hrvatsku i BiH|Velikorspske agresije]] hrvatska politicko-ekonomska emigracija je sakupila značajna novčana sredstva za kupovinu humanitarne pomoći i oružja za hrvatsku vojsku i policiju.<ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/Svijet/tabid/67/articleType/ArticleView/articleId/156383/Default.aspx ''Slobodna Dalmacija''].</ref> |
Veličina i značaj hrvatskog iseljeništva u monetarnom, gospodarstvenom, političkom, kulturnom i lobističkom pogledu je velik. Tijekom [[Velikosrpska agresija na Hrvatsku i BiH|Velikorspske agresije]] hrvatska politicko-ekonomska emigracija je sakupila značajna novčana sredstva za kupovinu humanitarne pomoći i oružja za hrvatsku vojsku i policiju.<ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/Svijet/tabid/67/articleType/ArticleView/articleId/156383/Default.aspx ''Slobodna Dalmacija''].</ref> |
||
Redak 24: | Redak 24: | ||
U druženju i okupljanju hrvatskih iseljeničkih zajednica su veliku ulogu imala športska društva, posebice nogometni klubovi.<br> |
U druženju i okupljanju hrvatskih iseljeničkih zajednica su veliku ulogu imala športska društva, posebice nogometni klubovi.<br> |
||
Najčešća imena koja nose su Croatia, Jadran, Zrinski, Adria, Dalmacija, Hajduk, Dinamo, HAŠK, Marjan, Velebit, Mladost, Matija Gubec... |
Najčešća imena koja nose su Croatia, Jadran, Zrinski, Adria, Dalmacija, Hajduk, Dinamo, HAŠK, Marjan, Velebit, Mladost, Zagreb, Matija Gubec... |
||
== Statistika == |
== Statistika == |
||
Redak 45: | Redak 45: | ||
;Skandinavske zemlje |
;Skandinavske zemlje |
||
* |
*[[Švedska]] 28.000<ref>[http://www.scb.se/statistik/_publikationer/BE0101_2006A01_BR_03_BE0107TAB.pdf By Ancestry 2008] "1.1.2 Population by country of birth 1900–2006" in page 6 says 6,063 and "1.1.3 Population by citizenship 1900–2006" in page 10 says 2,763</ref> |
||
*[[Danska]] 5.400<ref>[http://www.joshuaproject.net/countries.php?rog3=DA&sf=population&so=asc Denmark – People Groups]</ref> |
*[[Danska]] 5.400<ref>[http://www.joshuaproject.net/countries.php?rog3=DA&sf=population&so=asc Denmark – People Groups]</ref> |
||
*[[Norveška]] 3.909<ref>[http://www.ssb.no/innvbef_en/tab-2010-04-29-04-en.html Statistics Norway - Persons with immigrant background by immigration category and country background. 1 January 2010]</ref> |
*[[Norveška]] 3.909<ref>[http://www.ssb.no/innvbef_en/tab-2010-04-29-04-en.html Statistics Norway - Persons with immigrant background by immigration category and country background. 1 January 2010]</ref> |
Inačica od 13. siječnja 2015. u 04:41
Hrvatska dijaspora ili hrvatsko iseljeništvo u najširem smislu označava pripadnike hrvatskoga naroda koji žive izvan granica Hrvatske ili područja gdje predstavljaju konstitutivni narod (BiH) ili autohtonu manjinu. Skoro 4 milijuna Hrvata živi izvan granica Republike Hrvatske[2]
Velika iseljivanja Hrvata počela su još u 15. stoljeću širenjem osmanskoga carstva. Posljedica tih iseljivanja današnje su hrvatske nacionalne manjine u Austriji, Mađarskoj, Slovačkoj i Italiji.
U drugoj polovici 19. stoljeća i osobito na prijelazu u 20. stoljeće Hrvati se masovno iseljuju u Sjevernu i Južnu Ameriku, Australiju, Novi Zeland i Južnoafričku Republiku.
Značajno raseljavanje Hrvata u razne zemlje zapadnog svijeta zabilježen je krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina prošloga stoljeća kada je nekoliko stotina tisuća Hrvata u potrazi za boljim životnim uvjetima ili zbog neslaganja s realsocijalističkim režimom kao disidenti napustili svoju domovinu.
Značaj za gospodarstvo u Hrvatskoj
Velik broj investicija dolazi u Hrvatsku iz iseljeništva. Količina novca koja u Hrvatsku dolazi godišnje iz iseljeništva vrlo je velika. Značajan je broj tvrtki koje u Hrvatskoj zapošljavaju puno zaposlenika, a njihovi su vlasnici upravo povratnici. Prema podatcima Svjetske Banke godišnje doznake iseljenika iznose oko 1,5 Milijarde Američkih dolara.[3] i niz godina pridonose između 2,5 i 3 posto hrvatskom BDP-u.[4]
Uz transfere koje su registrirale središnje nacionalne banke, treba uračunati gotovinu koju iseljenici sami donose za vrijeme posjeta domovini. Procjenjuje se da je iseljeništvo od 1991. 2011 poslalo u Hrvatsku oko 100 milijardi eura.[5]
Veličina i značaj hrvatskog iseljeništva u monetarnom, gospodarstvenom, političkom, kulturnom i lobističkom pogledu je velik. Tijekom Velikorspske agresije hrvatska politicko-ekonomska emigracija je sakupila značajna novčana sredstva za kupovinu humanitarne pomoći i oružja za hrvatsku vojsku i policiju.[6]
Značaj za gospodarstvo u Bosni i Hercegovini
Šport u hrvatskoj dijaspori
U druženju i okupljanju hrvatskih iseljeničkih zajednica su veliku ulogu imala športska društva, posebice nogometni klubovi.
Najčešća imena koja nose su Croatia, Jadran, Zrinski, Adria, Dalmacija, Hajduk, Dinamo, HAŠK, Marjan, Velebit, Mladost, Zagreb, Matija Gubec...
Statistika
Europa
- Jugoistočna Europa
- Zapadna Europa
- Njemačka 227.510 (Hrvati u Njemačkoj)[11]
- Austrija 150.719[12]
- Švicarska 40.484 (2006)[13]
- Francuska oko 30.000 [14]
- Mađarska 25.730[15]
- Italija 21.360[16]
- Velika Britanija 6.992 (2001 UK Census)[17]
- Skandinavske zemlje
Hrvatske iseljeničke zajednice nekad i sad
Značajno doseljavanje u Njemačku zabilježeno je krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća kada je nekoliko stotina tisuća Hrvata u potrazi za boljim životnim uvjetima ili - u manjim broju - zbog neslaganja s realsocijalističkim režimom kao disidenti napustili svoju domovinu.
- Sjeverna Amerika - U SAD-u prve naseobine Hrvata utemeljene su na jugu ušća Mississippija. Značajno doseljavanje zabilježeno je za vrijeme zlatne groznice u Kaliforniju. I u Arizoni i Nevadi ima Hrvata - uglavnom rade u rudnicima srebra i zlata. Washington i Pennsylvanija značajne su hrvatske kolonije.
- Južna Amerika - U Južnu Ameriku Hrvati počinju pristizati 70-ih godina 19. stoljeća. Najznačajnije hrvatske kolonije do prvog svjetskog rata utemeljene su u Argentini (najviše Hrvata). U Čileu Hrvati žive u kolonijama utemeljenim u gradovima, a bave se trgovinom i obrtom. Ima ih oko 400.000 [21] [22], te će Čile biti druga zemlja na svijetu s najvećim brojem hrvatskih potomaka. U Brazilu ih je najviše u Sao Paolu. U Južnoj Americi Hrvata ima i u Boliviji, Peruu i Urugvaju.
Od katastrofalnog potresa koji je pogodio Dubrovačku Republiku i sam grad Dubrovnik 1667., a koji je izazvao veliku krizu, započinje iseljavanje Hrvata i traje sve do današnjih dana.
- Hrvati u Belgiji
- Hrvati u Boliviji
- Hrvati u Brazilu
- Hrvati u Bugarskoj
- Hrvati u Češkoj
- Hrvati u Čileu
- Hrvati u Mađarskoj
- Hrvati u Makedoniji (Kumanovo)
- Hrvati u Nizozemskoj
- Hrvati na Novom Zelandu
- Hrvati u Njemačkoj
- Hrvati u Paragvaju
- Hrvati u Peruu
- Hrvati u Poljskoj
- Hrvati u Portugalu
- Hrvati u Rumunjskoj
- Hrvati u Rusiji
- Hrvati u SAD-u
- Hrvati u Siriji
- Hrvati u Slovačkoj
- Hrvati u Sloveniji (razlikovati od autohtonih)
- Hrvati u Sudanu
- Hrvati u Švedskoj
- Hrvati u Švicarskoj
- Hrvati u Tunisu
- Hrvati u Urugvaju
- Hrvati u Venezueli
- Hrvati u Zimbabveu
Unutarnje poveznice
Izvori
- ↑ [1]
- ↑ Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
- ↑ Worldbank.
- ↑ poslovni.hr.
- ↑ Hrvatski svjetski kongres u Njemačkoj.
- ↑ Slobodna Dalmacija.
- ↑ 2002 Census in Serbia
- ↑ Slovenian census 2002
- ↑ Montenegrian census page 14 Population by national or ethnic affiliation - Review for Republic of Montenegro and municipalities
- ↑ Census in Romania
- ↑ Pogreška u citiranju: Nevažeća
<ref>
oznaka; nije zadan tekst za izvorcroata
- ↑ Census 2001 "Tabelle 5: Bevölkerung nach Umgangssprache und Staatsangehörigkeit", page 60 "131,307 Croatians + 19,412 Burgenland Croats = 150,719. In the Austrian census, Burgenland Croats are separate from the main Croat group."
- ↑ 2006 Figures page 68, Petra-P12, gives a 40,484 number. [2] page 12 2.1.1. Ständige ausländische Wohnbevölkerung nach Nationalität 2001 - 2004, gives a 44,035 number
- ↑ La Croatie. Population et religions Embassy of Croatia in France "Diaspora. Plus de 2 millions de Croates (originaires de Croatie et de Bosnie-Herzégovine) vivent à l'étranger Dans la deuxième moitié du XIXe siècle de nombreux Croates ont émigré sur d'autres continents. Leurs descendants sont aujourd'hui 1,3 million aux États-Unis, 150 000 au Canada, 250 000 en Australie. Plus récemment, beaucoup sont partis vers l'Europe occidentale, principalement l'Allemagne où ils sont 280 000, l'Autriche 40 000, la Suisse 35 000, la France quelque 30 000."
- ↑ Hungary census
- ↑ Foreigners in Italy
- ↑ Country-of-birth database. Organisation for Economic Co-operation and Development. Pristupljeno 20. rujna 2008.
- ↑ By Ancestry 2008 "1.1.2 Population by country of birth 1900–2006" in page 6 says 6,063 and "1.1.3 Population by citizenship 1900–2006" in page 10 says 2,763
- ↑ Denmark – People Groups
- ↑ Statistics Norway - Persons with immigrant background by immigration category and country background. 1 January 2010
- ↑ [3]
- ↑ [4]
Vanjske poveznice
- Iseljavanje Hrvata u Amerike te Južnu Afriku
- Slobodna Dalmacija Podlistak: Opća skica hrv. iseljeništva od 15. stoljeća do naših dana
- Hrvatske zajednice
|