Slaven Letica: razlika između inačica
m uklonjena promjena suradnika GregorB (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika 89.17.13.38 |
m Djelo. http://katalog-pgz.gkr.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&action=search¤tPage=1&searchById=10&sort=0&spid0=10&spv0=Letica%2c+Slaven&xm0=1&selectedId=433001668 |
||
| Redak 25: | Redak 25: | ||
* ''Druga medicina: traganje za tajnim putom do zdravlja'', Jesenski i Turk, Zagreb, 2010. (suautorica Gordana Cerjan-Letica) |
* ''Druga medicina: traganje za tajnim putom do zdravlja'', Jesenski i Turk, Zagreb, 2010. (suautorica Gordana Cerjan-Letica) |
||
* ''Mala povijest Velike Srbije: Četnička Srbija na našem Bliskom Istoku'', Vuković & Runjić i 24sata d.o.o., Zagreb, 2013. |
* ''Mala povijest Velike Srbije: Četnička Srbija na našem Bliskom Istoku'', Vuković & Runjić i 24sata d.o.o., Zagreb, 2013. |
||
* ''Američke e-priče za Elenu'', Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2014. |
|||
== Literatura == |
== Literatura == |
||
* [http://www.posluh.hr/letica2005/cv-HR2.html Životopis Slavena Letice, 2005.] |
* [http://www.posluh.hr/letica2005/cv-HR2.html Životopis Slavena Letice, 2005.] |
||
* [http://www.sabor.hr/Default.aspx?sec=204 Prezentacija na stranici Hrvatskoga sabora] |
* [http://www.sabor.hr/Default.aspx?sec=204 Prezentacija na stranici Hrvatskoga sabora] |
||
*[http://damp.nsk.hr/arhiva/vol1/806/1186/www.slaven-letica.iz.hr/index.html www.slaven-letica.iz.hr] |
* [http://damp.nsk.hr/arhiva/vol1/806/1186/www.slaven-letica.iz.hr/index.html www.slaven-letica.iz.hr] |
||
== Izvori == |
== Izvori == |
||
Inačica od 19. siječnja 2015. u 09:42
Slaven Letica (Podgora, 28. lipnja 1947.), hrvatski je sociolog, kolumnist, publicist, političar i sveučilišni profesor.
Životopis
Od 1980. godine je profesor sociologije na Medicinskome fakultetu u Zagrebu. Godine 1983. je stekao doktorat na Ekonomskom fakultetu – Zagreb disertacijom Faktori rasta (1960.–1981.) i mogućnosti racionalizacije zdravstvene potrošnje u SR Hrvatskoj pod mentorstvom Pere Jurkovića.[1]
Kasnih 1980-ih pred raspadom socijalističke Jugoslavije i novim mogućnostima pluralizma, Letica je počeo koristiti nove slobode za zagovaranje različitih reforma. Napisao je brojne članke i kolumne, te stupio u javni život.
Od 1990. do 1991. godine bio je osobnim savjetnikom predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana.[2]
Godine 2000., Letica se kandidirao za hrvatskoga predsjednika kao neovisni kandidat,[3] a 2003. izabran je na listi HSP-a za neovisnog zastupnika u 5. saziv Hrvatskog sabora.
Djela
Nepotpun popis djela:
- Kriza i zdravstvo, Stvarnost, Zagreb, 1984.
- Intelektualac i kriza, August Cesarec, Zagreb, 1989.
- Četvrta Jugoslavija, CIP, Zagreb, 1990.
- JNA - rat protiv Hrvatske, Globus, Zagreb, 1991. (suautor Mario Nobilo)
- Obećana zemlja: politički antimemoari, Globus, Zagreb, 1992.
- Divlje misli: Ilustrirana kronika zabranjenih misli i zakasnjele povijesti, AGM, Zagreb, 1993.
- Habits of the Balkan Heart: Social Character and the Fall of Communism, Texas A&M University Press, College Station, 1993. (suautori Stjepan G. Meštrović i Miroslav Goreta)[4]
- Postmoderna i genocid u Bosni, Jesenski i Turk-Hrvatsko sociološko društvo i Zavod za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb,1997. (suautor Bartol Letica) (engl. izd. Postmodernity and genocide in Bosnia, 1997.)
- Političko pleme, Jesenski i Turk, Zagreb, 1998. (2. izd. Političko pleme 2, Jesenski i Turk, Zagreb, 1999.)
- Strašni sud: kronika hrvatske apokalipse, Jesenski i Turk, Zagreb, 2001.
- Let iznad kukavičjeg gnijezda, Jesenski i Turk, Zagreb, 2007.
- Druga medicina: traganje za tajnim putom do zdravlja, Jesenski i Turk, Zagreb, 2010. (suautorica Gordana Cerjan-Letica)
- Mala povijest Velike Srbije: Četnička Srbija na našem Bliskom Istoku, Vuković & Runjić i 24sata d.o.o., Zagreb, 2013.
- Američke e-priče za Elenu, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2014.
Literatura
Izvori
- ↑ Slaven Letica: Faktori rasta (1960-1981) i mogućnosti racionalizacije zdravstvene potrošnje u SR Hrvatskoj, Zagreb : Ekonomski fakultet – Zagreb, 1983., (COBISS.BH)
- ↑ Franjo Maletić, gl. ur.: Tko je tko u Hrvatskoj = Who is who in Croatia, Zagreb : Golden marketing, 1993., ISBN 953-6168-00-6, str. 407. (engl.)
- ↑ Najveći broj kandidata za predsjedničke izbore. Monitor.hr. Pristupljeno 29. kolovoza 2012.
- ↑ (engl.) Texas A&M University Consortium Press: Habits of the Balkan Heart, preuzeto 23. studenoga 2012.