Vojislav Stanimirović: razlika između inačica
m uklonjena promjena suradnika 109.227.58.141 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika 78.134.229.77 |
ipak |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Slika:Stanimirovic.jpg|minijatura|desno|250px|Vojislav Stanimirović]] |
[[Slika:Stanimirovic.jpg|minijatura|desno|250px|Vojislav Stanimirović]] |
||
'''Vojislav Stanimirović ''' |
'''Vojislav Stanimirović ''' ([[Tovarnik]], [[5. kolovoza]] [[1953.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] je [[psihijatar]] i političar [[Srbi|srpske nacionalnosti]], za kojeg postoje osnovane sumnje da je počinio više ratnih zločina tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]].<ref>[https://www.dnevno.hr/vijesti/90620-vojislav-stanimirovic-kazneno-prijavljen-za-ratni-zlocin.html Vojislav Stanimirović kazneno prijavljen za ratni zločin], dnevno.hr, preuzeto 31. siječnja 2015.</ref> |
||
== Školovanje i usavršavanje == |
== Školovanje i usavršavanje == |
||
| Redak 27: | Redak 27: | ||
[[Kategorija:Hrvatski političari od 1989.]] |
[[Kategorija:Hrvatski političari od 1989.]] |
||
[[Kategorija:Srbi u Hrvatskoj]] |
[[Kategorija:Srbi u Hrvatskoj]] |
||
<!-- interwiki --> |
|||
Inačica od 31. siječnja 2015. u 22:37
Vojislav Stanimirović (Tovarnik, 5. kolovoza 1953.), hrvatski je psihijatar i političar srpske nacionalnosti, za kojeg postoje osnovane sumnje da je počinio više ratnih zločina tijekom Domovinskog rata.[1]
Školovanje i usavršavanje
Završio je Medicinski fakultet u Beogradu. Specijalizirao se na području psihijatrije te stekao zvanje primarijusa. Kao liječnik specijalist – psihijatar radio je u Bolnici u Vukovaru.
Dobitnik je Nagrade Nikola Tesla koju mu je dodijelilo Srpsko narodno vijeće za razvoj srpskih institucija u Hrvatskoj.[2]
Politički angažman
Stanimirović je tijekom bitke za Vukovar 1991. bio pričuvni časnik na čelu sanitetske službe Jugoslavenske narodne armije.[3][4] Jugoslavenska vojska postavila ga je 1992. za direktora vukovarske bolnice, a političar je postao 1993. godine.[5] Stanimirović je bio okupacijski gradonačelnik Vukovara dok je grad bio pod srpskom okupacijom. Bio je ministar-koordinator bez lisnice u "Vladi" okupacijske "Republike Srpske Krajine".
U članku koji je Stanimirović g. 1993. objavio u okupacijskim novinama "Vojska Krajine"("BK") broj 7-8, na str. 43., pod naslovom "Bolnica u pravom ruhu",prva rečenica glasi: "Tog 18. novembra 1991. pao je i poslednji bastion, poslednje uporište ustaške vlasti u Vukovaru - vukovarska bolnica. Njenim padom oslobođen je i sam grad Vukovar...". Članak je potpisao kao prim. dr. Vojislav Stanimirović, a uz članak je objelodanjena i fotografija bolnice,s potpisom: "Bolnica 'Sveti Sava'". Budući da se upravo uz tu bolnicu veže pokolj u Ovčari, ta je tvrdnja izazvala zgražanje u hrvatskim medijima nakon što je objavljena pred hrvatske parlamentarne izbore 2003.. Stanimirović je izjavio da su tu tvrdnju nadopisali urednici lista.[6]
Stanimirović je 1995. primio orden za posebne ratne zasluge u ratu u Podunavlju od Radovana Karadžića u Banjoj Luci.[7]
U procesu mirne reintegracije bio je predsjednik prijelaznog Izvršnog vijeća za Istočnu Slavoniju, Baranju i Zapadni Srijem.
Jedan je od osnivača Samostalne demokratske srpske stranke 1997. godine u Vukovaru i njen predsjednik od osnutka.
Bio je zastupnik u Županijskom domu Hrvatskog sabora od 1997. do 2000. godine, a u dva navrata i zastupnik SDSS-a i predsjednik Kluba zastupnika SDSS-a u Hrvatskom saboru između 2003. i 2008. godine. U petom sazivu Sabora bio je član Odbora za europske integracije te Odbora za ravnopravnost spolova.[8] Izabran je i u šesti saziv početkom 2008. godine da bi u listopadu iste godine mandat stavio u mirovanje kada ga je zamjenio Mile Horvat. U tom periodu u Saboru je bio član Odbora za financije i državni proračun i Odbora za razvoj i obnovu.[9]
Izvori
- ↑ Vojislav Stanimirović kazneno prijavljen za ratni zločin, dnevno.hr, preuzeto 31. siječnja 2015.
- ↑ http://www.nacional.hr/clanak/99147/uz-glamurozno-slavlje-snv-a-kakav-je-danas-polozaj-srba-u-hrvatskoj
- ↑ Flego, Miroslav. 9. studenoga 2010. "Stanimirović ne govori istinu, neka ga DORH istraži". Večernji list. Pristupljeno 29. studenoga 2011. (hrv.)
- ↑ Flego, Miroslav. 6. srpnja 2011. "Ljeposava Stanimirović 1991. prikrivala srpske zločine". Večernji list. Pristupljeno 29. studenoga 2011. (hrv.)
- ↑ Bradarić, Branimir. 8. studenoga 2010. Stanimirović: Sve sam rekao Haagu, mogu opet i DORH-u!. Večernji list. Pristupljeno 29. studenoga 2011. (hrv.)
- ↑ Butigan, Sanja. 7. studenoga 2010. Vojislav Stanimirović: Nije istina da su Srbi počeli rat u Vukovaru. Jutarnji list. Pristupljeno 29. studenoga 2011. (hrv.)
- ↑ HSP: Srbija jača međunarodni položaj na teret žrtava iz Domovinskog rata. Dalje.com. 3. studenoga 2010. Pristupljeno 29. studenoga 2011. (hrv.)
- ↑ http://www.sabor.hr/Default.aspx?sec=172
- ↑ http://www.sabor.hr/Default.aspx?sec=2291