Ražanac: razlika između inačica
Vladislav Cvitanović |
|||
| Redak 35: | Redak 35: | ||
* [[Jerko Rukavina|Jerko Rukavina Vidovgradski]], knez ražanački<ref>Ana Tomljenović: Najistaknutiji Bunjevci iz Smiljana, Trnovca i Bužima od naseljavanja 1686. do danas. Domaći skup s međunarodnim sudjelovanjem ''[http://media.wix.com/ugd/6f7c56_3e85291e0fabf3cf342bcdb385f23c49.pdf Bunjevci u vremenskom i prostornom kontekstu]'' (pdf), Zagreb, 20. - 22. studenoga 2012.</ref> |
* [[Jerko Rukavina|Jerko Rukavina Vidovgradski]], knez ražanački<ref>Ana Tomljenović: Najistaknutiji Bunjevci iz Smiljana, Trnovca i Bužima od naseljavanja 1686. do danas. Domaći skup s međunarodnim sudjelovanjem ''[http://media.wix.com/ugd/6f7c56_3e85291e0fabf3cf342bcdb385f23c49.pdf Bunjevci u vremenskom i prostornom kontekstu]'' (pdf), Zagreb, 20. - 22. studenoga 2012.</ref> |
||
*[[Vladislav Cvitanović]], glagoljaš, istraživač svog kraja<ref>[[Vjekoslav Maštrović]]: Glagoljaš Vladislav Cvitanović - znanstveni istraživač svoga kraja, u: Radovi Instituta Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru ; sv. 20, 1973., str. 483.-487.</ref> |
*[[Vladislav Cvitanović]], glagoljaš, istraživač svog kraja<ref>[[Vjekoslav Maštrović]]: Glagoljaš Vladislav Cvitanović - znanstveni istraživač svoga kraja, u: Radovi Instituta Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru ; sv. 20, 1973., str. 483.-487.</ref> |
||
*Mirko Miočić, doajen hrvatskog kvizaštva |
|||
== Spomenici i znamenitosti == |
== Spomenici i znamenitosti == |
||
Inačica od 1. veljače 2015. u 23:26
| Ražanac | |
|---|---|
.gif) grb | |
| Država |  Hrvatska |
| Županija | Zadarska |
| Površina[1] | 68,9 km2 |
| Površina središta | 12,5 km2 |
| Koordinate | 44°17′N 15°21′E / 44.28°N 15.35°E |
Stanovništvo[2] (2021.) | |
| Ukupno | 2 746 |
| – gustoća | 40 st./km2 |
| Urbano | 883 |
| – gustoća | 220 st./km2 |
  Ražanac Ražanac na zemljovidu Hrvatske | |
Ražanac je općina u Hrvatskoj.
Zemljopis
Stanovništvo
Općina ima 2.940 stanovnika (po popisu stanovništva iz 2011. g.), od kojih u naselju Ražanac živi njih 943.[3]
Uprava
Općini Ražanac pripadaju naselja Jovići, Krneza, Ljubač, Ljubački Stanovi, Podrvšje, Radovin, Ražanac i Rtina.
Povijest
- Prvi tragovi života na području Ražanca datiraju iz sredine starijeg kamenog doba, a nalazi se čuvaju u Arheološkom muzeju u Zagrebu.
- Ražanac se prvi put spominje u XIV. stoljeću (1332. godine) kao posjed zadarskog plemića Vučine Martinušića.
- Leopold Riko Finka u svojim spisima mjestima od Jovića do Rtine (područje dužine 15 km) nadjenuo ime Ražanac, a to je obrazložio time da ima oblik "ražnja".
- današnji položaj Ražanca počinje se razvijati kada se življe zbog lakše obrane od turaka spustilo na more 1507. g. i tamo započelo izgradnju ražanačke utvrde.
- 1570. - Turci su porušili i opljačkali Ražanac.
Gospodarstvo
Gospodarstvo Ražanca temelji se na turizmu. U Ražancu postoje 5 dućana i restoran koji su otvoreni cijele godine i još par kafića i restorana koji su otvoreni preko ljeta.Većina stanovništva bavi se poljoprivredom i ribarstvom.
Poznate osobe
- Juraj Baraković - obitelj Baraković živjela je u Plemićima ispod liburnske gradine Venac. Bili su veleposjednici u selima: Plemići, Brusi i Oštri Rat. Iz te obitelji potječe naš znameniti i jedan od najstarijih pjesnika iz 16. i s početka 17. st. Juraj Baraković (1548.–1628.). Vladislav Cvitanović, koji je bio župnik Ražanca od 1934.–1937. g., piše: "Baraković Juraj, kanonik, rođ. 1548. u Plemićima, zaselak Ražanca, današnja Rtina. Majka mu je Zadranka. Otac Jurin poveo je svoju ženu na svoje imanje u Plemićima, gdje se rodio Juraj g. 1548.
- Jerko Rukavina Vidovgradski, knez ražanački[4]
- Vladislav Cvitanović, glagoljaš, istraživač svog kraja[5]
- Mirko Miočić, doajen hrvatskog kvizaštva
Spomenici i znamenitosti
- Župna crkva Gospe od Ružarija u Ražancu
- izgrađena u XIV. stoljeću; 1646. godine razrušena uslijed turskih pohoda te obnovljena 1670. godine
- Ražanačka utvrda - Kaštelina
- gradnja utvrde započela 1507. za obranu od Turaka
- Crkva sv. Andrije (Jadrije)
- između današnjih ražanačkih zaselaka Rudića i Garića
- Crkvica gospe od Zdravlja (1680.)
- lokalitet Opatija
Obrazovanje
- Osnovna škola "Juraj Baraković" Ražanac
Pri osnovnoj školi djeluje 5 područnih škola. Nalaze se u susjednim mjestima; Radovin (svih 8 razreda) Jovići, Kneza, Ljubač i Rtina (u ovim školama nastava je organizirana do četvrtog razreda, nakon toga učenici idu u Ražanac)
Kultura
U Ražancu djeluje Kulturno umjetnička udruga "Fortuna" koje njeguje pjesme i ples s područja Ražanca. Ražanačko kolo je jedan od najsvijetlijih bisera hrvatskog folklora.
Šport
Tijekom ljeta u Ražancu se organiziraju malonogometni turniri. U Ražancu postoji i MNK Claustra.
Izvori
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.
- ↑ Ana Tomljenović: Najistaknutiji Bunjevci iz Smiljana, Trnovca i Bužima od naseljavanja 1686. do danas. Domaći skup s međunarodnim sudjelovanjem Bunjevci u vremenskom i prostornom kontekstu (pdf), Zagreb, 20. - 22. studenoga 2012.
- ↑ Vjekoslav Maštrović: Glagoljaš Vladislav Cvitanović - znanstveni istraživač svoga kraja, u: Radovi Instituta Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru ; sv. 20, 1973., str. 483.-487.
Vanjske poveznice
| |||||||