Smoljana: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 33: | Redak 33: | ||
I u Smoljani postoje ostaci gradina iz rimskog doba. Jedna je Gradina Risovača, druga na Đelinu vrhu, treća kod Brankovića stana.<ref> Starine iz okolice Bos. Petrovca, -V. Čurčič, Gl. Zem. muz. 14, 1902</ref>. Tamo je nađen nadgrobni natpis na pločici koji potiče iz kasnog doba rimskog carstva i otkriva postojanje jedne porodice aurelijevskog gentilnog imena koja je imala posjed na prostoru današnjeg sela Smoljana. Inače naziv sela otkriva još jednu zanimljivu pojedinost, a to je da je za vrijeme doseljavanja Slavena, bio naseljen od strane jednog ogranka slavenskog naroda Smoljana. Ovaj slavenski narod se na Balkan doselio iz prostora današnje istočne Njemačke i pripada Polapskim Slavenima i njegovi potomci su germanizirani. Najveći dio Smoljana se naselio u Pirinskoj Makedoniji, a pojedini njihovi manji dijelovi su se sigurno naseljavali na usputnim stanicama, pa tako i u petrovačkom području. Ovo dokazuje da se krajem VI. i početkom VII. st. Slaveni ne doseljevaju samo kao koherentni narodi, nego i u dijelovima.<ref>''ANTIQVI HOMINES BOSNAE'' -Salmedin Mesihović, Filozofski fakultet Sarajevo, 2011</ref> |
I u Smoljani postoje ostaci gradina iz rimskog doba. Jedna je Gradina Risovača, druga na Đelinu vrhu, treća kod Brankovića stana.<ref> Starine iz okolice Bos. Petrovca, -V. Čurčič, Gl. Zem. muz. 14, 1902</ref>. Tamo je nađen nadgrobni natpis na pločici koji potiče iz kasnog doba rimskog carstva i otkriva postojanje jedne porodice aurelijevskog gentilnog imena koja je imala posjed na prostoru današnjeg sela Smoljana. Inače naziv sela otkriva još jednu zanimljivu pojedinost, a to je da je za vrijeme doseljavanja Slavena, bio naseljen od strane jednog ogranka slavenskog naroda Smoljana. Ovaj slavenski narod se na Balkan doselio iz prostora današnje istočne Njemačke i pripada Polapskim Slavenima i njegovi potomci su germanizirani. Najveći dio Smoljana se naselio u Pirinskoj Makedoniji, a pojedini njihovi manji dijelovi su se sigurno naseljavali na usputnim stanicama, pa tako i u petrovačkom području. Ovo dokazuje da se krajem VI. i početkom VII. st. Slaveni ne doseljevaju samo kao koherentni narodi, nego i u dijelovima.<ref>''ANTIQVI HOMINES BOSNAE'' -Salmedin Mesihović, Filozofski fakultet Sarajevo, 2011</ref> |
||
== |
==Izvori== |
||
{{ |
{{izvori}} |
||
== Unutarnje poveznice == |
== Unutarnje poveznice == |
||
[[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Bosanski Petrovac]] |
[[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Bosanski Petrovac]] |
||
Inačica od 2. veljače 2015. u 12:53
| Smoljana | |
|---|---|
  Smoljana | |
| Entitet | Federacija BiH |
| Županija | Unsko-sanska županija |
| Općina/Grad | |
| Zemljopisne koordinate | 44°34′55″N 16°11′49″E / 44.582°N 16.197°E |
Smoljana je naselje u općini Bosanski Petrovac, FBiH, BiH.
Stanovništvo
Nacionalni sastav stanovništva 1991. godine, bio je sljedeći:
Zemljopis
Selo Smoljana je smješteno 6-7 km sjeverno od Bosanskog Petrovca u samom srcu Grmeča. Selo je otvorenog tipa, raspoređeno po obroncima Grmeča i na zapadnoj strani Bravskog polja. Okruženo je šumom (Omar, Dronjkuša, Ilina Greda, Javornjača, Tivsovac) pa je čitav život ljudi bio vezan za nju. Rijeka Smoljana je ponornica i izvire spod Mlinske grede.[1]
Historija
I u Smoljani postoje ostaci gradina iz rimskog doba. Jedna je Gradina Risovača, druga na Đelinu vrhu, treća kod Brankovića stana.[2]. Tamo je nađen nadgrobni natpis na pločici koji potiče iz kasnog doba rimskog carstva i otkriva postojanje jedne porodice aurelijevskog gentilnog imena koja je imala posjed na prostoru današnjeg sela Smoljana. Inače naziv sela otkriva još jednu zanimljivu pojedinost, a to je da je za vrijeme doseljavanja Slavena, bio naseljen od strane jednog ogranka slavenskog naroda Smoljana. Ovaj slavenski narod se na Balkan doselio iz prostora današnje istočne Njemačke i pripada Polapskim Slavenima i njegovi potomci su germanizirani. Najveći dio Smoljana se naselio u Pirinskoj Makedoniji, a pojedini njihovi manji dijelovi su se sigurno naseljavali na usputnim stanicama, pa tako i u petrovačkom području. Ovo dokazuje da se krajem VI. i početkom VII. st. Slaveni ne doseljevaju samo kao koherentni narodi, nego i u dijelovima.[3]
Izvori
Unutarnje poveznice
Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Bosanski Petrovac
| |||||